Petak, 14. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

25 C°

VII. IZBORNA JEDINICA

DEBATA O OBRAZOVANJU Građanski odgoj za jedne potreba, a za druge nepotrebno opterećenje

Autor: Iva Bucić

12.04.2024. 20:50
DEBATA O OBRAZOVANJU Građanski odgoj za jedne potreba, a za druge nepotrebno opterećenje

Foto: Luka Jeličić/Arif Sitnica



U tri dana troje kandidata iz sedme izborne jedinice predstavit će u Zadarskom listu programe s kojima vodeće političke opcije izlaze na parlamentarne izbore. U drugom krugu sučeljavanja fokus stavljamo na obrazovanje. U sedmoj izbornoj jedinici, kojoj osim čitave Ličko-senjske i Karlovačke županije te dijelova Primorsko-goranske i Sisačko-moslavačke županije, pripada i trećina općina jedinica lokalne samouprave iz Zadarske županije (općine Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljana, Ražanac, Starigrad i Vir te gradovi Obrovac i Pag), razgovarali smo – abecednim redom, sa Šimom Buškulićem (DP), Šimom Gligorom (Most) i Tonijem Herendom (SDP), dok se HDZ-ov Rade Šimičević ispričao zbog zauzetosti drugim obvezama u kampanji.


Pandemija COVID-a negativno je utjecala na obrazovanje u državama diljem svijeta, što pokazuju i rezultati PISA istraživanja. Međutim, hrvatski su đaci uspjeli zadržati dosadašnji standard, čak uz blagi rast rezultata. U prirodoslovnoj i čitalačkoj pismenosti dosegli su prosjek na razini svih 38 članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-a), dok u matematičkoj pismenosti zaostaju najmanje ikad.


Međutim, zanimljivo je primijetiti da su učenici iz Hrvatske s boljim rezultatima u čitalačkoj, prirodoslovnoj i matematičkoj pismenosti manje zadovoljni svojim životom od učenika koji postižu slabije rezultate.




Osim eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, jesenas se u školama počeo provoditi još jedan eksperiment. Radi se o modularnoj nastavi, odnosno eksperimentalnoj provedbi strukovnih kurikuluma izrađenih po novoj metodologiji. Potonja obrazovna reforma dovodi do ukidanja predmeta Politika i gospodarstvo u strukovnim školama, a kada se tome pridoda činjenica da je provedba Građanskog odgoja, koji se od 2019. godine provodi kao međupredmetna tema, manjkava i nedovoljno sustavna, postaje očigledno da poticanje razvoja demokratske političke kulture nije naročit politički prioritet.


To se u konačnici i zrcali iz godine u godinu u istraživanjima koja pokazuju da su mladi generalno gledano politički nepismeni, pa ni ne čudi da su među kategorijama s najmanjom izlaznošću na glasovanje. Sve dok mladi ne glasuju, njihovi se interesi niti neće uzimati u obzir. Ne bi li se mlade potaknulo na ojačavanje biračke moći, Gong predlaže snižavanje dobne granice za stjecanje aktivnih političkih prava za sve vrste izbora u Hrvatskoj na 16 godina. O toj se inicijativi, osim u Hrvatskoj, naširoko raspravlja i u državama diljem Europske unije.


Podržavate li uvođenje Građanskog odgoja kao obaveznog predmeta? U nastavku na to pitanje, treba li sniziti dobnu granicu za glasovanje?


Šime Buškulić (DP)


Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) omogućava mladima da postanu odgovorni i aktivni članovi društva, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i promišljene odluke. GOO podrazumijeva usvajanje vrijednosti, stavova i znanja, ali i vještina i sposobnosti kako ta znanja iskoristiti u svakodnevnim situacijama.


DP izražava izrazitu zabrinutost dvjema činjenicama u nastavnim programima srednjoškolskog obrazovanja, a to su sadržaji udžbenika iz povijesti i paralelni obrazovni programi u područjima obuhvaćenima mirnom reintegracijom.


Navedenim se čini gotovo nepopravljiva šteta hrvatskom narodu i njegovoj budućnosti s obzirom na to da s jedne strane cijela populacija kroz obavezno školovanje ne dobiva istinite informacije i pravu sliku o položaju Hrvatske ni u Drugom svjetskom ni u razdoblju komunističke diktature ni za vrijeme te nakon Domovinskog rata.


S druge strane pripadnicima srpske nacionalne manjine dopušta se da generacijama uče još više iskrivljenu povijest bez gotovo ikakve mogućnosti da putem medija – koji također ne pronose istinite podatke u dovoljnoj mjeri – ili na bilo koji drugi način spoznaju tu zabludu na kojoj su obrazovani. DP smatra da je sasvim razumljivo i u skladu s civilizacijskim dosezima njegovati kulturu i običaje svih nacionalnih manjina i zalagati se da se isto osigurava hrvatskim manjinama u drugim zemljama. No, programi za provedbu takvih aktivnosti se trebaju organizirati kao izvanškolske aktivnosti.


Šime Gligora (Most)


Iz osobnog iskustva, s obzirom na to da sam po struci nastavnik i učitelj, smatram da su djeca u školama preopterećena gradivom i da uvođenje posebnog predmeta Građanskog odgoja bi stvorilo samo još jedno opterećenje. Građanski odgoj treba ostati međupredmetna tema čije se ishodi mogu bez problema ostvariti unutar drugih predmeta kroz nastavni proces tijekom obrazovanja.


Toni Herenda (SDP)


Apsolutno podržavam uvođenje građanskog odgoja u škole. Rezultati istraživanja u gradovima gdje je uveden građanski odgoj pokazuju da mladi koji su imali građanski odgoj u školama pokazuju puno veću toleranciju, demokratsku kulturu, manju sklonost nasilju te znanju iz svoji građanskih prava i obveza.


Demokratska kultura i društvena aktivnost mladih je na jako niskim razinama i građanski odgoj je dobro dugoročno rješenje. U tom kontekstu sam i za snižavanje dobi za glasanje, ali je prije svega potrebno uvesti adekvatnu edukaciju jer je istraživanje iz 2021. godine pokazalo da svega 18,8 posto učenika zna koji akteri mogu promijeniti Ustav RH. Samo taj podatak dovoljno govori o demokratskoj pismenosti naših srednjoškolaca i kako je u tom pogledu država u potpunosti zakazala.


Kako planirate unaprijediti hrvatski obrazovni sustav?


Šime Buškulić (DP)


Neke od mjera koje predlažemo su početak školskog obrazovanja u dobi od šest godina, cjelodnevno trajanje školskog programa te osigurana prehrana toplog i hladnog obroka u školi. Predlažemo, osim toga, rasterećenje nastavnog programa, uvođenje sportskog programa najmanje četiri dana tjedno te organiziranje programa za djecu za vrijeme školskih praznika u slučaju da su oba roditelja zaposlena.


Osim toga, obrazovni sustav nije adekvatno prilagođen potrebama obrtništva i slobodnih zanimanja, što rezultira nedostatkom kvalificirane radne snage na tržištu rada. Jednim se dijelom manjak radne snage može premostiti programima za prekvalificiranje, no drugi problem s kojim se treba suočiti je pogrešna procjena države pri poticanju samozapošljavanja. To je rezultiralo neuspjelim samozapošljavanjem i stvaranjem nerealne konkurencije.


DP predlaže otvaranje više smjerova srednjih škola s programima za obrtnička zanimanja, kao i osiguravanje programa za prekvalificiranje i sustavno provođenje aktivnosti s učenicima osnovnih škola za upoznavanje s različitim obrtničkim zanimanjima, poput organiziranih obilazaka različitih obrta, tvrtki i institucija. Također se predlažu mjere u okviru cjeloživotnog obrazovanja za edukaciju obrtnika o novim tehnologijama, poslovnim praksama i tržišnim trendovima koji su ključni za njihov uspjeh i konkurentnost na tržištu.


Šime Gligora (Most)


Mogu samo reći da je odgovor na to pitanje stvarno širok i da treba provesti cijeli niz mjera koje bi dovele do onog najbitnijeg – da mladi stupe na tržište rada i krenu u život kao što bolje formirane osobe i sa što boljim znanjem. Reforma školstva ne bi trebala biti politička odluka, nego odluka bazirana na struci, a reforma školstva trebala bi biti kontinuirani proces koja bi se stalno analizirao. Ovisno o tome reforma bi se usmjeravala te bi se poboljšavali uvjeti za rad (opremanje škola, materijalnih prava učitelja i mogućnosti napredovanja, dostupnost znanja).


U školama digitalizacija mora biti alat, a ne pomodarstvo i digitalne alate treba koristiti samo kada to stvarno doprinosi boljem usvajanju ishoda i kvaliteti nastavnog procesa.


Na koncu, nužno je učinkovitije povezivanje obrazovanja i tržišta rada, od srednjoškolskog strukovnog do visokog obrazovanja.


Toni Herenda (SDP)


U Hrvatskoj još uvijek manje od polovice učenika pohađa nastavu u jednoj smjeni, a prema istraživanjima oko 70 posto učenika traži poduku izvan nastave, što nisu svi roditelji u mogućnosti prihvatiti i to stvara dodatne nejednakosti u društvu. Prvenstveno je potrebno poboljšati materijalni status zaposlenih u obrazovanju s obzirom na to da su već dugi niz godina na začelju po primanju u usporedbi s drugim javnim službenicima, čime je ova Vlada pokazala na kojem je mjestu obrazovanje kao prioritet. Osim toga, obrazovni sustav planiramo unaprijediti ulaganjem u infrastrukturu kako bi se povećao broj učenika koji pohađa jednosmjensku nastavu te svakako poboljšanjem vanjskog vrednovanja ustanova i ishoda učenja.


Kako riješiti problem nedostatka mjesta u dječjim vrtićima? Treba li država omogućiti besplatne vrtiće? Je li za vas prihvatljivo subvencioniranje privatnih vrtića?


Šime Buškulić (DP)


Svakom djetetu u Hrvatskoj mora biti omogućeno mjesto u vrtiću, bez dodatnog opterećenja roditelja strahovima o realnim situacijama u kojima bi bili prisiljeni sami rješavati čuvanje djece unutar radnog vremena. Ulaganje jedinica lokalne samouprave gradova i općina u dovoljan broj vrtićkih, a misli se, naravno, i na jasličke potrebe, je conditio sine qua non svake civilizacijske razine, a poglavito pronatalitetne kakva Hrvatska žurno mora postati. Isto se odnosi i na školske kapacitete, bez iznimke.


Nužno je osigurati dovoljan broj mjesta u jaslicama i vrtićima za svu djecu u Hrvatskoj prema mjestu stanovanja, na udaljenosti pješačke dohvatljivosti od mjesta stanovanja, u svim jedinicama lokalne samouprave. Sustav subvencija troškova jasličkog i vrtićkog smještaja treba regulirati prvenstveno u skladu s brojem djece u obitelji, do potpuno besplatnog smještaja trećeg i svakog sljedećeg djeteta u obitelji. Dodatni uvjet koji postavlja DP jest potpuni izostanak ideologija, promocije globalističkih ideja i bilo kakvog drugog sadržaja koji roditelji ne odobre, kao i završetak vrtićkog programa u dobi od šest godina.


Šime Gligora (Most)


Jednostavno, gradnjom vrtića. Postoje i druge mjere ali samo vrtić kao institucija može pružiti djeci ono što im je potrebno, kao ulaz u sustav obrazovanja. Djeca trebaju što više učiti kroz igru i upravo je to zadatak vrtiće, ne čuvanje djece… Također za one roditelje čija djeca idu u vrtiće koji su udaljeni od njihova stanovanja više od 15 kilometara to je veliki financijski i vremenski trošak (30 kilometara u svakom smjeru i tako dva puta dnevno). Zato općina Kolan ove godine ide u izgradnju vrtića, sve je spremno i čekamo da završi javna nabava.


Pitanje vrtića je samo jedno pitanje demografske politike koju treba provoditi kontinuirano. Kada utvrdimo da imamo problem trebat će nam barem 10-15 godina da ga samo ublažimo. Općina Kolan je dobar primjer ulaganja u djecu i obitelj. Analizom portala nacelnik.hr utvrđeno je da je u 2022. godini Općina Kolan općina koja je za obitelj i djecu izdvojila najviše sredstava po stanovniku u cijeloj Hrvatskoj.


To smo napravili kroz cijeli set mjera: poticaj za gradnju mladim obiteljima koji se dosele u općinu Kolan – odbitak od komunalnog doprinosa, u potpunosti plaćamo i sufinanciramo školske knjige i radne materijale, prijevoz djece na izvannastavne aktivnosti, plaćanje i sufinanciranje vrtića, naknade za novorođenčad, jaki program za djecu unutar naše knjižnice, stipendije za studente i učenike.


Toni Herenda (SDP)


Država svakako treba osigurati svakom djetetu dostupan i besplatan dječji vrtić. Iskustva iz drugih država nam govore da se društvene nejednakosti počinju stvarati od najranije dobi, a to poglavito pogađa obitelji nižeg socio-ekonomskog položaja u društvu. Djeca koji pohađaju vrtić u daljnjem obrazovanju također pokazuju bolje rezultate, stoga je važno da država preuzme financiranje plaća zaposlenih u predškolstvu, a novac koji u tom slučaju ostaje općinama i gradovima treba uložiti u gradnju novih vrtića. Nakon toga neće biti ni potrebno sufinanciranje privatnih vrtića.