Čipkarska škola živo je srce baštine otoka Paga

Najnježniji simbol otoka Paga – čipka, stoljećima se pažljivo šiva spretnim rukama paških čipkarica, a 30 je godina na otoku Pagu u sklopu nastavnog plana u Srednjoj školi Bartula Kašića gdje djeluje Škola paške čipke koja omogućuje mladima i svima zainteresiranima da nauče vještinu čipkarstva i doprinesu očuvanju bogate kulture i tradicije.

Molitva naših nana

Škola ima ključnu ulogu u očuvanju i promicanju izrade paške čipke te pruža polaznicima priliku da se povežu s bogatom kulturnom baštinom svog otoka. Kroz sustavan pristup učenju, polaznici imaju priliku naučiti sve korake izrade paške čipke, od njezinih najosnovnijih dijelova do složenih tehnika šivanja. Program, odnosno nastavni plan za zanimanje čipkarica obuhvaća edukaciju, poznavanje robe, tehnologiju i praktični rad pod mentorstvom iskusnih čipkarica.

– Emotivan je ovo dan za sve nas. Škola smo koja je više od obrazovne ustanove, već živo srce našeg otoka i njegove baštine. I kao ravnateljica i bivša polaznica programa još se sjećam prvog trena kada sam u ruku uzela iglu i konac. Divljenja i strahopoštovanja. Trenutka kada je moja ruka postala dijelom dugog, tišinom ispunjenog lanca znanja i predanosti. Čipka je više od rukotvorine. Molitva je naših nana. Umjetnost. Podučavamo zato ljubav prema našem identitetu, rezimirala je Marija Pećirko, ravnateljica Srednje škole Bartula Kašića.

Nedjeljka Oroz i bivša ravnateljica Milena Čemeljić u ratnom su se dobu odlučile ostvariti nakanu institucionalnog podučavanja izrade paške čipke. I danas su jedina obrazovna institucija u Hrvatskoj s takvim obrazovnim programom.

– Zlatna, nježna nit čipke simbol je povijesti našeg otoka. Nema doma na otoku kojeg ne krasi čipka. Ono što nam je ostalo u zalog ponosno prenosimo na mlade generacije, dodao je Ante Fabijanić, gradonačelnik Paga.

300 polaznika

Ova vrijedna obljetnica podsjetnik je na bogatu tradiciju, kulturnu baštinu i predanost generacija koje su utkale svoj trud, znanje i ljubav u očuvanje ove iznimne vještine. Upravo su u školi mnogi učenici, čipkarice i čipkari, napravili svoje prve ubode iglom, započinjući tako put u svijet čipke koja je simbol grada Paga i njegove povijesti. Prema predaji čipkarstvo se u Pagu pojavilo u 14. stoljeću, te se godinama razvijalo i njegovalo među redovnicama benediktinkama.

Od tada su prošla stoljeća, a tradicija čipkarstva u Pagu se održala, paška čipka je postala simbol grada Paga, a zahvaljujući uvrštenju paške čipke na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta Pag je postao jedno od središta čipkarstva u Hrvatskoj i Europi.

– U životu svake zajednice postoje prijelomni trenuci. U životu našeg grada to je uvođenje programa Čipkarske škole. Kada je prije 30 godina na našu adresu stiglo pismo profesora Kustića. Vrlo se brzo iskristalizirala ideja o obnovi Škole čipkarstva. Činilo se tada kako je otok živio istu misao. Okvira i podloge za osmišljavanje ovog obrazovnog programa nismo imali. Bili smo prva, te ostali jedina škola koja je vještinu čipkarstva izdignula na institucionalnu razinu, sjetila se Čemeljić. Bio je to početak obnove rada nekadašnje Čipkarske škole u Pagu. Nakon skoro 60 godina, srednja škola je ponovno mogla započeti s izvođenjem programa za osposobljavanje za zanimanje čipkarica. Program osposobljavanja za zanimanje čipkarica do sada je završilo skoro 300 polaznika.

Poznata u svijetu

Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija poručila je kako su čipka i umijeće njezine izrade visoke identitetske vrijednosti, nadaleko poznate u svijetu.

– Paška čipka ima posebno mjesto u našoj kulturnoj baštini. Čipkarstvo je na Pagu jedinstveno živo nasljeđe koje i danas živi u gradskim i seoskim kalama. U Ministarstvu zato posebno njegujemo programe prezentacije i očuvanja čipke diljem Hrvatske, istaknula je Horvatić.

Vesna Šerepac iz Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na kraju je poručila kako je 30 godina paške Čipkarske škole, ljubavi i predanog rada dokaz očuvanja jedinstvene vještine čipkarstva, koja je više od zanata.

– To je umjetnost, priča o identitetu, tradiciji i ljepoti stvaranja vlastitim rukama. Nije ostala samo dio prošlosti, već i čvrst temelj paške umjetnosti, kulture i života. Učenici i polaznici Škole čipkarstva sa sobom nose duboko razumijevanje vrijednosti čipke kao jedne od naših najvažnijih baštinskih odrednica. Znanje je to koje nadilazi moderne trendove, zaključila je Šerepac.

Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje, poručio je da treba uporno čuvati pašku čipku, duh identiteta, upornosti, ljepota i tradicije otoka.