Programska participacija mladih najvažniji je temelj rada Centra za mlade

Osnivanje Centra za mlade praktički je od samog početka projekta predmet prijepora i svađa. Prostor kojim bi se trebale koristiti zadarske udruge i koji bi bio okupljalište mladih, tako je u svađama počeo gubiti svoju prvotnu draž, a ideja suupravljanja Centrom za mlade činila se sve teže izvedivim.

Upravo je zato udruga »CINAZ«, koja slavi 20. obljetnicu rada organizirala panel raspravu »Zajednica otvorena mladima – Centri za mlade: izazovi, primjeri dobre prakse i standardi rada«. Odgovore na brojna pitanja vezana za funkcioniranje centara za mlade u Hrvatskoj doznali smo od predstavnika centara za mlade iz različitih dijelova Hrvatske i od stručnjaka koji se bave izradom standarda kvalitete centara za mlade.

Savršeni Centar za mlade

Cilj ove panel rasprave bio je raspraviti što Centar za mlade zaista čini kvalitetnim kao i što trenutne centre za mlade čini kvalitetnima, a o tome su raspravljali: Jelena Brcković, programska voditeljica iz P4-Centra za mlade i nezavisnu kulturu iz Varaždina; Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatske, krovne organizacije koja okuplja udruge mladih i za mlade; Goran Bilić, Info Zona iz Splita, voditelj projekta »Centar za mlade Split«, te moderatorica panela Svjetlana Marijon, predsjednica Udruge Zamisli i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.

Morana Rogić Vihar, predsjednica udruge CINAZ iznijela je svoj stav o centrima za mlade.

– S nama su kolege i stručnjaci iz cijele Hrvatske, a bitno nam je bilo da se kroz ovu raspravu dodatno informiramo o njihovoj kvaliteti centara za mlade i uvjetima osnivanja. Centri za mlade zapravo su multifunkcionalni javno dostupni prostori koje obilježava struktura usluga i programa za mlade. Oni trebaju biti osnovani iz potrebe lokalnog konteksta i prilagoditi se mladima određene zajednice. Fokus smo stavili upravo na prilagodbu koncepta mladima i zagovarat ćemo aktivnu ulogu mladih u samoj programaciji zadarskog Centra za mlade, kazala je Rogić Vihar dodavši kako su zato stručno osoblje i programska participacija mladih najvažniji temelji ovakvih centara.

Foto: Morana Rogić Vihar/Arif Sitnica

Dina Bušić, Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra tim je povodom naglasila kako je Centar za mlade u Zadru zajednički projekt cijele Gradske uprave.

– Centar za suvremenu umjetnost, kulturu i mlade za sada je još u fazi realizacije, a naučili smo kako je kroz intenzivno planiranje i rad na ovom projektu kroz zadnjih pet do šest godina, zašao u sve pore društvenog života. U samu je zgradu uloženo preko pet milijuna eura. Prostor širokog dijapazona djelatnosti – od kulture, obrazovanja i mentalnog zdravlja uskoro će vrvjeti udrugama i njihovim korisnicima, poručila je Bušić.

Foto: Dina Bušić/Arif Sitnica

Primjeri iz prakse

Martina Vlahov iz Udruge Prizma je kroz prezentaciju »Uloga mladih u izradi i provedbi programa u Centru za mlade« govorila o tome kako su Građanskoj poroti predstavili preliminarne preporuke o tome kako mladi trebaju biti uključeni u upravljanje Centrom i to ne kroz savjetodavnu ulogu, već aktivnu i većinsku participaciju u njegovu osnivanju i upravljanju.

– On bi isključivo trebao biti prostor namijenjen potrebama mladih, kreiran prateći njihove potrebe, probleme i interese, poručila je Vlahov.

Politička se pozadina ovog projekta pokazala najtežim zalogajem, jer svi dionici gradske politike imaju svoje ideje o njegovu osnivanju i upravljanju. Dok traju prepucavanja ne možemo se oteti dojmu i kako se važnija čini odluka o tome tko će sjediti u upravljačkoj fotelji od dobrobiti udruga koje rade s mladima.

Jelena Brcković, programska voditeljica »P4« – Centra za mlade i nezavisnu kulturu iz Varaždina, koji djeluje već pet godina, naglasila je kako se projekt tek nedavno konkretno realizirao. »P4« surađuje s Gradom, koji vodi administrativni dio posla, dok je na mladima samo upravljanje i programacija Centra.

– Naš je najveći izazov bio prostor, te odluka koja bi udruga trebala upravljati Centrom. Udruga mladih »Varaždinski underground klub«, jednostavnije »V.U.K« na temelju velike ankete osmišljava godišnji program, a Javim prozivom tražimo i od naših korisnika da sami iznesu svoje prijedloge. Varaždin je vapio za osuvremenjivanjem scene za mlade kroz organizaciju koncerata, druženja i stvaranje inkluzivnog prostora za sve društvene skupine, a kao najvažnija pokazala se varaždinska queer zajednica, poručila je Brcković, dok je Goran Bilić, jedan od osnivača splitske »Infozone«, centra za informiranje i druženje mladih, kazao kako je i Splitu falio pristupačan prostor za druženje, rasprave i informiranje mladih.

Najvažnije poslanje

– Prošao sam kroz sve programe politika za mlade, a upravo je njihovo uključivanje u proces donošenja odluka jedno od naših najvažnijih trenutnih poslanja, pojasnio je Bilić, zaključivši kako Grad trenutno ne pruža podršku organiziranom radu s mladima u obliku Centra.

Na kraju, Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatske, krovne organizacije koja okuplja udruge mladih i za mlade poručio je kako je MMH izradila preporuke za osnivanje i funkcioniranje takvih centara.

– Mi se godinama bavimo politikama za mlade, ali i razvojem kvalitete praktičnog rada s mladima. Takvi su centri rasadnici ideja, ali samo nazvati inicijativu Centrom za mlade, ne znači da će služiti mladima i njihovim potrebama, poručio je Orešković, zaključivši kako je razvoj potencijala mladih kroz neformalno obrazovanje i youthwork tek početak dobrog rada takvih institucija.