Priprema juha i rižota na kulinarskim radionicama oduševila učenike

U Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II u Zadru početkom tjedna organizirali su trodnevne radionice kuhanja za svoje učenike.

Ravnatelj Gimnazije mr.sc. don Ante Sorić na ovu je ideju došao zajedno sa školskim kuharom Marijanom Jurišićem, ali i zbog činjenice kako je važno da učenici, prvenstveno maturanti nauče skuhati jednostavnija jela jer će im to svakako biti od koristi ukoliko se odluče za studiranje u drugom gradu.

– Učenicima će ovaj tečaj jako koristiti, rekao je don Sorić kojeg je iznenadio velik interes učenika svih razreda koji su se odazvali na kulinarske radionice.

Najprije su projekt predstavili roditeljima koji su ga prihvatili bez razmišljanja, a potom i učenicima. Iako je prvotno bilo planirano da se prijavi 30-ak učenika, na kraju ih je prijavljeno 54.

Ogroman interes učenika

– Gotovo četvrtina škole pohađa kulinarske radionice. Znate, u početku sam bio malo skeptičan kako će sve zajedno proći, ali evo, ovo je projekt za kojeg se nadam kako ćemo moći organizirati svake godine.

Mi smo gimnazija i naši učenici uče samo teoriju, treba im praktičnih vještina, objašnjava don Sorić, izrazivši nadu kako bi bilo dobro da i ostale srednje škole slijede ovaj projekt.

Prvog dana kuhar je učenicima održao teorijski dio, pričao im je o zdravoj prehrani, pravilnom korištenju namirnica, a nakon čega su pripremali jaja s povrćem. Za potrebe kuhanja ususret im je izašlo Nadbiskupsko sjemenište Zmajević u čijoj su kuhinji, budući da profesionalno opremljena, kuhali.

Učenici su bili više no oduševljeni tečajem kuhanja, a svi smatraju kako će im savjeti koje su dobili i praksa koju su naučili koristiti u budućnosti.

Anđela Vukoja iz 1. c razreda na radionicu se prijavila kako bi naučila nove vještine u kuhanju te kako bi sebi sama mogla pripremiti pokoje jelo.

– U ponedjeljak smo najprije imali teoriju, kuhar nam je pričao o zdravoj prehrani, pričali smo koliko ima gladnih ljudi u svijetu, kako se hrana ne smije bacati, već se sve može iskoristiti. Doma znam spremiti ponešto, ali najviše volim spremati kolače, rekla je Anđela.

Njezina kolegica Mare Mijolović prijavila se jer joj se tečaj kuhanja čini jako zabavnim pa ju je zaintrigiralo.

– Kući najčešće spremam slatko, kolače jer mama uvijek sprema ručak, ali ponekad i ja spremim nešto, na primjer jaja jer je to lako ili neku paštu, kazala je Mare.

Ema Stura, također iz 1 c razreda željela je naučiti nešto više o kuhanju, a i roditelji su smatrali kako će joj ovaj tečaj biti koristan.

– Imam iskustva u kuhanju. Najviše volim kuhati paštu i kolače. Bilo je prilika kada mi i nije uspjelo spremiti dobro, a najčešće mi se to događalo s kolačima, kroz smijeh će Ema, dodavši kako smatra da je ovaj tečaj poučan jer se puno može naučiti.

Karlo Škifić, učenik 4 a razreda na tečaj je došao kako bi naučio kuhati neke osnove, iako iskustva u kuhinji ima.

– Prvog dana smo spremali jaja s povrćem. Danas spremamo goveđu i riblju juhu, što će nam poslužiti kao temeljac za crni i teleći rižot, a sutra ćemo raditi pizzu, objasnio je Karlo.

Budući da je maturant, a planira upisati fakultet u Zagrebu, osnove kuhanja svakako će mu dobro doći, čega je i sam svjestan.

Prehrana utječe na zdravlje

– Kući spremam jednostavnije stvari i pečem na gradele, pohvalio se Karlo.

Kuhar Jurišić jako je zadovoljan učenicima, a za njihovo zalaganje ima samo riječi hvale.

– Cijelu ideju potaknuo je don Sorić i uspjeli smo to odraditi. Svi su jako zainteresirani, baš sam iznenađen. Podučavam ih osnovama kuharstva, prehrani koja će im služiti za zdravlje, kako kombinirati prehranu s današnjim ubrzanim tempom života.

U teorijskom dijelu pokušao sam im objasniti kako je prehrana jako važna za mentalno i fizičko zdravlje. Također sam im objasnio kako u svijetu ima puno pretilih ljudi, ali i mršavih, a dnevno oko 25 tisuća ljudi u svijetu umre od gladi, što nije mala brojka, dok istovremeno 33 posto ukupne proizvodnje hrane završi u smeću, najviše u Americi, ali i kod nas.

Osim toga, nametnut nam je brz tempo života pa ljudi posežu za bržim i lakšim načinima prehrane koji nisu zdravi i loše utječe na zdravlje čovjeka, pojasnio je Jurišić.

Učenicima je spomenuo i dobar primjer koji provodi jedan grad u Njemačkoj poznat po svinjogojstvu, a u kojem se skupljaju ostaci hrane, koje kasnije jedu svinje, a od njihovog se izmeta proizvodi plin metan koji služi za grijanje cijelog grada.

– Ostaci hrane mogu se iskoristiti na puno načina. Današnje juhe i rižoti koje radimo su im temelj za neka druga jela, pašte, gulaše, sve se radi po jednom principu, pa će im to koristiti u budućnosti. Posljednji dan ćemo raditi tijesta i naučit ću ih raditi pizzu jer mladi to vole, naglasio je Jurišić.