Predstavljena knjiga s više od 3.400 primjeraka novca iz antike i ranog srednjeg vijeka

U Arheološkom muzeju Zadar predstavljena je knjiga pod naslovom “Numizmatička topografija zadarskog područja”. Knjigu su predstavili autori, izvanredni profesor dr. sc. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, i dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Rad na ovom iznimno vrijednom djelu autori su započeli prije gotovo dva desetljeća u okviru znanstvenog projekta Numizmatička topografija Hrvatske. Pokrovitelj dijela tog projekta, nazvanog »Fundmünzen der Römischen Zeit in Kroatien«, bila je Akademie der Wissenschaften und der Literatur u Mainzu, a glavna urednica i recenzentica bila je prof. dr. Maria Radnoti Alföldy.

Jedan od recenzenata, viši kustos u Arheološkom muzeju Zadar, Jakov Vučić, istaknuo je kako knjiga na 323 stranice donosi više od 3400 primjeraka novca iz vremena antike i ranog srednjeg vijeka koji su pronađeni na zadarskom području.

Foto: Mislav Klanac

Bogati podaci

– Bogati numizmatički podaci crpljeni su iz postojeće stručne i znanstvene literature, kao i izravnim uvidom u muzejske i druge javne i privatne zbirke. Posebnu vrijednost predstavlja veliki broj novca dokumentiranog tijekom obilaska terena, a koji se u ovoj knjizi prvi put objavljuje. Pri radu su korišteni i muzejski arhivi te stari muzejski inventari koji sadrže podatke o numizmatičkim nalazima koji do danas nisu sačuvani. Knjiga predstavlja vrijedan doprinos poznavanju numizmatike i već sada je sigurno kako će biti polazišna točka za sve buduće radove na numizmatičku tematiku zadarskog i susjednih prostora, naglasio je recenzent Vučić.

Dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, zahvalio se recenzentu i višem kustosu Jakovu Vučiću, kao i ravnateljici Arheološkog muzeja Zadar, Morani Vuković, što su omogućili prostor za predstavljanje ove vrijedne knjige. Pritom je objasnio kako je došlo do ideje za knjigu.

Foto: Mislav Klanac

– Prije nekoliko desetljeća, Akademie der Wissenschaften und der Literatur u Mainzu pokrenula je projekt katalogizacije rimskog novca. Projekt se kasnije proširio na cijeli srednji vijek, kao i na materijal koji je prethodio rimskom razdoblju. Mnoge zemlje su se uključile u projekt prije Hrvatske, među prvima Slovenija, koja je zbilja ozbiljno pristupila zadatku. Radili su na programu za kategorizaciju numizmatičke građe, nazvanom Numiz, koji je postao dio tog projekta. Slovenija je detaljno obradila svu numizmatičku građu na svom teritoriju od najstarijih vremena do ranog srednjeg vijeka. Kao muzejski djelatnik i savjetnik, uvijek sam razmišljao kako kategorizirati ogromnu količinu podataka, što je uvijek bio izazov. Tako smo mi iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, s kolegama iz Arheološkog muzeja u Zadru i Zagrebu, krenuli s izradom programa. U to vrijeme, pisao sam doktorat o numizmatičkoj građi u Šibensko-kninskoj županiji. Kolega Ivan Mirnik predložio je kategorizaciju novca po županijama, što sam i prihvatio, ažurirajući podatke za Šibensku županiju prije tri ili četiri godine. Ta knjiga je izdana s minimalnim sredstvima, stoga nije ni približno kvalitetna kao ova sada, kazao je.

Čuvanje novaca

S kolegom Matom Ilkićem surađivao je i ranije, a dvije trećine ove knjige zapravo čine njegov rad.

– Moj dio, koji sam ranije izradio trebao je biti ubačen u program Numiz, što je bio izuzetno zahtjevan i mukotrpan posao jer je bilo ključno paziti da se izbjegnu pogreške prilikom unosa podataka, rekao je dr. sc. Šeparović, dodajući kako su knjigu dovršili uz podršku ravnatelja MHAS-a, Miroslava Katića, te uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Foto: Mislav Klanac

– Jako je bitno sačuvati sve podatke. Postoji mnogo novca kojeg vjerojatno više nikada nećemo vidjeti jer se nalazi u privatnim zbirkama. No, bitno je da se sačuva za znanost jer ako je nešto zabilježeno, nije nužno sačuvano fizički, ističe dr. sc. Šeparović.

Uz to, dodaje kako se u tako velikoj količini podataka može potkrasti pokoja greška, kao primjerice kada je za naselje Lepuri navedeno Donji Lepuri, iako je u međuvremenu promijenjeno ime u Lepuri. Međutim, navodi da usprkos takvim greškama, svatko zainteresiran može brzo pronaći traženu lokaciju u katalogu na temelju indeksa.

Drugi autor, izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić, podijelio je s publikom kada se rodila njegova ljubav prema numizmatici i zašto se odlučio baviti tim područjem.

– Moja ljubav prema numizmatici, koja traje do današnjeg dana, razvila se prije nego što sam krenuo u školu. Kao dječak, volio sam s roditeljima dolaziti u vinograd zbog prekrasnog pogleda na panonsku ljepoticu koja oplahuje Podunavlje. Jednom prilikom, tijekom zime, majka je pronašla novčić dok smo radili u vinogradu. Otac ga je očistio od blata, a na njemu se pojavio lik i natpis. Tada mi je ispričao priču o Kleopatri i Marku Antoniju, rekavši mi da je novčić star najmanje 2000 godina. Bio sam očaran i ta fascinacija traje do danas. Ljubav prema numizmatici je u meni poput krvne slike nekog prostora, ispričao je izv. prof. dr. sc. Ilkić.

Foto: Mislav Klanac

Početni strah

Ilkić je također objasnio kako je došlo do suradnje i rada na ovoj knjizi.

– Kolega Šeparović me, ako se ne varam, nazvao prije dvije godine i upitao jesam li zainteresiran raditi s njim na temi antičkog novca sa šireg zadarskog područja. Moram priznati, isprva me bilo strah. No, kad mi je objasnio kako je to zamislio, shvatio sam da je moguće i bio sam počašćen što mi je ponudio suradnju.

Foto: Mislav Klanac

Zanimljivo je kako sam započeo s cijelom ovom pričom. Kako se pročuo glas o mom znanju iz numizmatike, počeli su mi pristizati različiti upiti. S vremenom sam počeo dokumentirati podatke, iako tada nisam imao viziju baze podataka. Do sada sam u tu bazu unio oko 7000 podataka s topografskim opisima. U jednom trenutku sinula mi je ideja kako bi se ti podaci mogli iskoristiti u znanstvene svrhe.

Kolega Šeparović je mukotrpno iščitavao arhivske građe, izvlačeći podatke o numizmatici, često o novcu kojeg više nema jer su mnoge numizmatičke zbirke stradale tijekom turbulentnih povijesnih vremena na ovom području, kazao je izv. prof. dr. sc. Ilkić.