Mijenja se cjelokupno krovište Gradske lože

V.d. ravnateljice Narodnog muzeja Zadar (NMZ) Vesna Sabolić je na prijedlog stručnog povjerenstva na natječaju izabrala izvođača građevinsko-obrtničkih radova na zamjeni krovišta Gradske lože. Građevina koja ima status zaštićenog nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra zadnji put je rekonstruirana 1989. godine.

Ekonomski najpovoljnija ponuda bila je ona tvrtke Bino commerce iz Zadra u iznosu od 137.398,59 eura. Glavni projekt sanacije krovišta izradila je tvrtka D & Z iz Zadra na čelu s projektantom Davorom Uglešićem, dipl. ing. građ. Natječajnom dokumentacijom planirano je da se ovi radovi trebaju završiti do 30. studenog ove godine.

Neispravna rasvjeta

Gradska loža datira iz 1565. godine, a izgrađena je na mjestu srednjovjekovne lože iz 13. stoljeća. Osnovu građevine čini gotovo pa kvadratni tlocrt dimenzija cca 13,10×13,45 metra s dva vidljiva pročelja, jugozapadnim i sjeverozapadnim. Iz povijesnih izvora znamo da se nekada ulaz nalazio i s jugozapadne strane, ali je taj ulaz zatvoren i stube su uklonjene.

Vidljiva pročelja karakteriziraju masivni stupovi između kojih se nalaze visoki i široki otvori, završeni polukružnim lukovima. Stupovi su izrađeni od pravilnih klesanih kamenih blokova. Preostala dva zida, prislonjena uz susjedne zgrade, zidana su od lomljenog kamena i ožbukana.

Krovište građevine izvedeno je kao kosa trostrešna armirano-betonska ploča, dok je pokrov kupa kanalica. Kose krovne ploče su u petama povezane čeličnim zategama.

Sanacija oštećenja prouzročenih prodorom vlage provodi se radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu, te prema Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima spada u kategoriju radova bez građevinske dozvole i glavnog projekta.

– Oštećenja koja su uočena na Gradskoj loži nastala su prodorom vode s krovnih ploha, kosih i vodoravnih elemenata na pročeljima te kroz staklene stijene i krovne prozore, što je prouzročilo oštećenja na žbuci, elektroinstalacijama i podovima. Najizraženija oštećenja su nastala prodorom vode s krovnih ploha i to ne samo unutar same građevine, već i na susjednim zgradama.

Svi bakreni oluci i opšavi su dotrajali, na više mjesta su uočena oštećenja na limenim elementima. Zalemljeni spojevi limenih opšava su dotrajali i nekoliko puta su krpani akrilnim silikonom, kao i spojevi opšava sa susjednim zgradama. Pokrov je također dotrajao, te je izgubio vezu s mortom u koji je ugrađen, navode u Narodnom muzeju Zadar.

Krovni prozori

U unutrašnjosti je došlo do prodora oborinskih voda kroz kosu ploču te su stradali zidovi, drvene ukrasne obloge i drveni brodski pod. Stropna rasvjeta je također neispravna, a uzrok je prodor vode kroz slojeve krovišta. Oštećenja na pročeljima su pojava skrame na kamenim blokovima, mehanička oštećenja na kamenim blokovima i balustrima ograda.

Staklene stijene na vidljivim pročeljima zbog svoje velike površine i neadekvatnog okvira konstantno pucaju i redovito se mijenjaju. Na jugozapadnom pročelju dolazi do prodora oborinskih voda kroz podnožje stijena.

Projektom sanacije predviđena je zamjena cjelokupnog krovišta i svih elemenata oborinske odvodnje. Na kose krovne plohe će se ugraditi parna brana, letve i kontra-letve, sloj od 8 cm mineralne vune, paropropusna vodonepropusna folija, letve-nosači kupe kanalice i kupa kanalica, te sljemenjaci na grebene i sljeme.

Novi krovni prozori koji se ugrađuju se izrađuju od alu profila odnosno alternativno može biti drveni okvir zaštićen poliuretanom u bijeloj boji. Prema zahtjevu naručitelja, NMZ-a, novi krovni prozori trebaju imati električno daljinsko upravljanje otvaranja napajano iz solarnih panela, s ugrađenim senzorom za kišu i automatskim zatvaranjem.

Spoj sa sustavom javne odvodnje treba rekonstruirati u što je uključena demontaža dijela kamenog opločenja, sav potreban iskop i spajanje na oborinsku kanalizaciju te ponovno vraćanje opločenja nakon prilagodbe kamenih ploča većem promjeru cijevi.