Foto: Centar za nestalu i zlostavljanu djecu
Kako zaštititi djecu u digitalnom svijetu u kojem odrastaju, jesu li zabrane društvenih mreža rješenje, koliko su škole spremne odgovoriti na online nasilje i tko snosi odgovornost kada zaštita djece zakaže? O tim i brojnim drugim pitanjima razgovaralo se danas u Zadru na konferenciji “Zajedno za djecu – Konferencija o zaštiti djece na internetu”, u organizaciji Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, u sklopu kojeg djeluje Centar za sigurniji internet.
Konferencija je okupila predstavnike institucija, obrazovnog sustava, akademske zajednice, civilnog društva i tehnološkog sektora s jednim zajedničkim ciljem, unaprijediti zaštitu djece u digitalnom okruženju i osnažiti suradnju svih koji sudjeluju u njihovu odrastanju. Riječ je o prvoj velikoj stručnoj konferenciji Centra za sigurniji internet u Zadru nakon otvaranja njegova ureda krajem travnja ove godine, uz podršku Grada Zadra i Zadarske županije. Otvaranjem ureda djeci, roditeljima, nastavnicima i stručnjacima na području Zadarske županije omogućena je dostupnija stručna pomoć, savjetovanje i edukacija o izazovima digitalnog odrastanja.

– Današnja predavanja pokazala su koliko su epidemija usamljenosti, nedostatak međuljudskih odnosa i nerazumijevanje odraslih prema digitalnom svijetu u kojem djeca odrastaju ozbiljni izazovi. Umjetna inteligencija donosi nove opasnosti, osobito manipulaciju fotografijama i videosadržajima koji se koriste za seksualne ucjene i zlostavljanje djece. Na te izazove moramo odgovoriti brzo, odlučno i zajednički – poruka je koju je u uvodnom dijelu konferencije istaknuo Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
Suradnja institucija ne smije ostati samo floskula. Škole, policija, sustavi socijalne skrbi i javnog zdravstva te Centar za sigurniji internet moraju zajednički djelovati kako bismo postigli konkretne pomake u zaštiti djece.
– Upravo je današnje okupljanje više od 160 stručnjaka u Zadru, gdje smo u travnju uz podršku Grada i Županije otvorili ured Centra za sigurniji internet, potvrda koliko je ova tema važna i koliko nam je zajedničko djelovanje potrebno kako bismo djeci osigurali sigurnije digitalno odrastanje – zaključio je Ramljak.
Sudionicima konferencije obratili su se i predstavnici Grada Zadra i Zadarske županije, Mladen Klanac i Josip Vidov te Dragutin Gotal, direktor Peugeot Hrvatska, dugogodišnjeg partnera Centra za sigurniji internet.
Stručni program konferencije otvorila je Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavljanjem projekta deSHAME kroz tri istraživačka vala.
– Više od trećine učenika viših razreda osnovnih škola doživljava elektroničko nasilje barem jednom mjesečno, a više od polovice djece takvo nasilje ne bi nikome prijavilo. Naša istraživanja pokazuju i da djeca prve profile na društvenim mrežama otvaraju već oko desete godine, dok je gotovo svako sedmo dijete dogovorilo susret uživo s osobom koju je upoznalo na internetu. Ovi podaci ozbiljno su upozorenje, ali i poziv na djelovanje. Istraživanja moramo pretvoriti u konkretne preventivne programe, a djeci osigurati okruženje u kojem će bez straha i srama moći potražiti pomoć – istaknula je Vejmelka.
O svakodnevnom radu Centra za sigurniji internet, edukacijama, preventivnim aktivnostima i pružanju stručne podrške djeci, roditeljima i stručnjacima govorila je Danijela Perić Krstulović, a jedno od posebno aktualnih pitanja, provjeru dobi korisnika internetskih platformi, otvorio je Zlatan Morić sa Sveučilišta Algebra Bernays.
– Živimo u vremenu u kojem je jedan od najvećih izazova digitalnog svijeta pouzdana provjera identiteta i dobi korisnika, posebno kada govorimo o zaštiti djece na internetu. Vjerujem da smo, zahvaljujući razvoju europskog sustava digitalnog identiteta, sve bliže rješenjima koja će omogućiti sigurniju i učinkovitiju provjeru identiteta, uz istodobnu zaštitu privatnosti korisnika – istaknuo je Zlatan Morić.
Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet govorila je o digitalnim subkulturama, zajednicama u kojima djeca i mladi pronalaze pripadnost, razvijaju identitet i grade odnose, ali se istodobno mogu susresti s različitim oblicima manipulacije, štetnih utjecaja i nasilja.
Središnji dio konferencije bila je panel-rasprava “Zajedno za djecu”, koja je povezala perspektive obrazovanja, dječjih prava i tehnološkog sektora. U raspravi su sudjelovale Ana Babić Pezo, konzultantica u području dječjih prava, Maja Fistrić, stručnjakinja za komunikacije i društvenu odgovornost u AI Hrvatskoj, te Nives Barišić, psihologinja Osnovne škole Stanovi u Zadru.

Posebna pozornost posvećena je odgovornosti u situacijama kada dijete doživi online nasilje, prijetnje ili neovlašteno dijeljenje privatnih fotografija. Jedna od tema bila je i sve aktualnija rasprava o zabrani društvenih mreža za djecu ispod određene dobi. Sudionice su razmatrale mogu li dobna ograničenja doista povećati sigurnost djece, koliko ih je moguće učinkovito provoditi te postoji li opasnost da zabrane djecu usmjere prema manje vidljivim i potencijalno rizičnijim digitalnim prostorima.
Konferencija u Zadru još je jednom naglasila da zaštita djece u digitalnom svijetu zahtijeva puno više od upozoravanja na opasnosti. Potrebni su znanje, prevencija, učinkoviti mehanizmi zaštite i trajna suradnja svih dionika.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
SUMRAK SAGA
U 7. kolu Prve županijske boćarske lige Virani pretrpjeli šesti ovosezonski poraz
Zadar & Županija
PET VIJESTI DANA
PREGLED DANA Ovo su najvažnije vijesti dana iz Zadra i županije
Novosti
dobra zarada
Eurojackpot odlazi u Švedsku: Sretnik osvojio 19.286.658 eura!
Zadar
trgnimo se
Zabrinjavajući podaci iz Zadra: Trećina učenika trpi online nasilje, većina ga ne prijavljuje
Crna Kronika
pu zadarska
Pijan udario u parkirani automobil u Zadru pa pobjegao: Završio iza rešetaka
Zadar & Županija
KOD PRIDRAGE
Zadarsko područje zatresao lagani potres
Zadar
ODVOJENO PRIKUPLJANJE
U reciklažna dvorišta u Diklu i Gaženici Zadrani mogu besplatno odložiti otpad
Gastro
petra demo
Zbog bakinog recepta na pijaci se čeka u redovima: ‘Ovo je oživilo Poluotok’
Zadar & Županija
dobar život
MISTO MOJE (41) Kako danas živi ponosni Raštević: ‘Nedostaje mi žamor djece’
Ostali sportovi
kickboxing