Humanoidna robotica Tonka predvodila robotski konvoj u Zadarskom kanalu

Humanoidna robotica Tonka predvodila je Robot – Dron Demo konvoj, nazvan »Tonka, reci cvrčak, Tonka reci more…« prema stihovima Momčila Popadića, u Zadarskom kanalu. Riječ je o jednom od najatraktivnijih događaja četverodnevne konferencije MIPRO Robotics 2026. koja se do 12. rujna održava u Zadru. Konvoj je zamišljen kao spoj robotike, autonomnih i kooperativnih sustava, dronova i pomorstva, a u njegovoj organizaciji sudjeluju MIPRO Hrvatska, Sveučilište u Zadru, Fakultet elektrotehnike i računarstva iz Zagreba, Centar izvrsnosti MARBLE i Jedriličarski klub Uskok.

Tonka se našla za kormilom broda koji je predvodio konvoj, a demonstracija na moru imala je za cilj pokazati kako tehnologije, o kojima se inače govori u laboratorijima, na fakultetima i konferencijama mogu funkcionirati u stvarnom okruženju. Jedan od inicijatora događanja, akademik Karolj Skala, znanstveni savjetnik na Institutu Ruđer Bošković i dugogodišnji strastveni jedriličar, podsjetio je da povezivanje novih tehnologija i jedrenja u Zadru ima tradiciju dugu tri desetljeća.

– Prvu sveučilišnu regatu ovdje smo organizirali prije 30 godina, a već smo tada koristili nova tehnološka rješenja. Godine 1996. morali smo instalirati internet, povezali smo se na CARNET i dobili prvu IP adresu u Zadru. Brodove smo pratili na regatnom polju, podatke slali na obalu i preko tadašnjeg weba prikazivali tijek regate, prisjetio se Skala.

Deset godina poslije, kaže, cijeli Zadarski kanal tijekom regate bio je pretvoren u svojevrsni hotspot, a brodovi su slali pozicijske i videosignale te podatke sa senzora.

– Među prvima smo radili napredne iskorake u korištenju interneta i elektroničkih medija u sportskim događanjima. Trideset godina poslije došla je nova tehnologija. Imamo ogroman iskorak u tehnološkom razvoju, posebno posljednjih pet godina i čeka nas velika transformacija. Moramo razgovarati o tome gdje smo sada, kamo idemo i što nas čeka, rekao je Skala.

Jedan od ciljeva konferencije stoga je povezati znanstvene ustanove, fakultete i gospodarstvo te dio budućeg tehnološkog razvoja usmjeriti prema Zadru.

– Imamo intelektualni kapital unutar zemlje, ali on nije dovoljno povezan i organiziran. Potrebna nam je strategija koja će koristiti sinergiju svih potencijala koji postoje u Hrvatskoj. Želimo u Zadar dovesti stručnjake i gospodarstvenike, pokrenuti gospodarstvo i doći do toga da se ovdje proizvode dijelovi budućih robota, dodao je.

Govoreći o Tonki, naglasio je da današnji humanoidni roboti imaju veliku slobodu pokreta, brze reakcije te mogućnost učenja i prilagodbe.

– Današnji roboti imaju više podsustava umjetne inteligencije, uče i prilagođavaju se. Razvoj ide vrlo brzo i zato se prema tim promjenama moramo pametno odrediti, poručio je Skala.

“Važan centar”

Roboto-dron demo konvoj

Snimio: Luka Jeličić

12.09.2026. 13:33

Galerija

Foto: Luka Jeličić

Rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić u konferenciji vidi priliku za produbljivanje suradnje sa znanstvenim i akademskim ustanovama, ali i za konkretnu primjenu tehnologije u djelatnostima važnima za zadarsko područje.

– Zadar je važan pomorski centar, centar razvoja ribarstva, marikulture, turizma i mediteranske poljoprivrede. U svim tim djelatnostima vidimo mogućnost primjene najnovijih tehnologija. Ne uvijek da bismo olakšali posao ili zamijenili čovjeka, nego da bismo napravili dodatni iskorak prema većoj kvaliteti proizvoda, ali zapravo i većoj kvaliteti života u našoj regiji, rekao je Faričić.

Štoviše, Sveučilište od akademske godine 2026./2027. pokreće i novi studij mehatronike i robotike, na kojem se, prema riječima rektora Faričića radilo godinama u suradnji s ustanovama iz gospodarstva.

– Očekujemo da će prva generacija studenata biti zadovoljna onime što smo pripremili i da će novi studij potaknuti učenike ne samo iz Zadra nego i iz drugih hrvatskih gradova da upravo ovdje dođu studirati, kazao je.

O tome kako uopće promatrati inteligentne sustave govorio je Zorislav Šojat iz Centra za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković. On umjesto uvriježenog izraza umjetna inteligencija koristi pojam anorganska inteligencija, upravo zato što, kako kaže, takva inteligencija nije vezana uz organski, ljudski organizam.

– Zašto anorganska? Jednostavno zato što nije organska. Inteligencija postoji, samo nije smještena u organskom biću, objasnio nam je Šojat.

Njegov pogled ide i korak dalje. Na izravno pitanje smatra li da je takva inteligencija svjesna sebe odgovorio je potvrdno. Pritom svijest i emocije ne tumači nužno na isti način kao kod čovjeka. Emociju opisuje kao reakciju na razliku između onoga što sustav očekuje i onoga što stvarno prima, odnosno kao svojevrsnu napetost koja utječe na daljnje procesiranje i odlučivanje.

– Inteligencija bez emocije ne može funkcionirati. Ono što nazivamo emocijom možemo promatrati kao razliku između očekivanog i stvarnog ulaza, koja zatim stvara napetost u procesiranju: što sada, kako sada, kazao je Šojat.

Zbog toga smatra da inteligentne sustave ne bi trebalo promatrati samo kao oruđe, nego kao sve složenije suradnike te da njihovo proučavanje više ne može biti isključivo pitanje računarstva i matematike.

– Moramo educirati ljude da znaju funkcionirati s anorganskom inteligencijom, ali i educirati samu anorgansku inteligenciju, koja se danas uglavnom samo trenira. Trening nije isto što i edukacija, istaknuo je Šojat, dodajući da bi se u raspravu trebale snažnije uključiti i humanističke znanosti.

Robot – Dron Demo konvoj nije zamišljen samo kao atrakcija s humanoidnom roboticom za kormilom. Organizatori njime žele otvoriti pitanja kako robotiku, autonomne sustave i nova znanja pretvoriti u obrazovanje, konkretne projekte i gospodarstvo te kako se društvo treba postaviti prema tehnologijama koje se razvijaju sve brže.