"Gaza među nama: diskursi šutnje i otpora", potrebno je potaknuti otvorenu diskusiju

Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru organizirao je prvo javno predavanje u seriji Javne sociologije u zgradi SEP (bivša Tehnička škola), a gošća je bila dr. sc. Emina Bužinkić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu. Tema njezinog predavanja bila je »Gaza među nama: diskursi šutnje i otpora«.

Predavačica je na samom početku istaknula svoju dvostruku ulogu znanstvenice i aktivistice, naglašavajući pritom važnost aktiviranja u situacijama šutnje. Kako kaže, potrebno je iskoristiti jezik kao politički alat za precizno opisivanje stvari, izražavajući svoju zabrinutost zbog nedostataka znanstvenog dijaloga o palestinskom pitanju i tendencije prema »diskursu šutnje«. Pritom je istaknula kako joj je cilj potaknuti otvorenu diskusiju o toj problematici.

Cenzura i (dez)informacije

– Ovo je prvi javni događaj o genocidu u Palestini, a moguće je da predstavlja i povijesni trenutak. Prije toga jedino je nedavno Klub studenata sociologije Diskrepancija u Zagrebu organizirao intimnu diskusiju o ovom pitanju. Unatoč inzistiranju da o genocidu u Palestini govore Palestinci i Palestinkinje, prepoznajem njihovu teškoću da govore o tome zbog diskursa šutnje. Tako smo nedavno na Kvaternikovom trgu, točnije 25. studenog, održali prosvjed pod nazivom »Ne u naše ime! Mir i sloboda Palestini!«, kao inicijativu za slobodu Palestine. Poruka prosvjeda odnosila se na hrvatsko odbijanje potpisivanja UN-ove rezolucije o primirju u Gazi. »Mir i sloboda Palestini« ukazuje na potrebe za mirom i slobodom na tom okupiranom području s istovremenim pozivom na reviziju stvari od 1917. godine, kazala je dr. sc. Bužinkić te istaknula kompleksnost problema diskursa šutnje u različitim društvenim sferama, obuhvaćajući medije i obrazovanje, te naglasila različite oblike cenzure, blokada ili (dez)informacija.

– Kritika izraelskog kolonijalnog režima nije kritika da Izrael ne smije postojati ili da Židovi ne smiju imati svoju državu. Mislim da je medijska »moralizatorska industrija«, s njihovim postavljanjem stvari »ili – ili«, zaista problematična. Činjenica da se moram stalno opravdavati da nisam pristaša Hamasa čini poziciju vrlo neugodnom. Ljudi znaju premalo o palestinskom pitanju, a novinari su nedovoljno educirani i često senzacionalistički nastrojeni. Književnici i drugi često šute, ističe ova aktivistica dodajući kako se u analizi tko ušutkava i zašto, mogu prepoznati različiti akteri.

Monolozi Gaze

– Potrebno je spomenuti i intersekcionalnu borbu protiv islamofobije i antisemitizma te otpor židovskih intelektualaca, seljaka, studenata i feministkinja u Izraelu, objasnila je dr. sc. Bužinkić dodavši da je »diskurs otpora« vidljiv i kroz židovsku kritiku izraelskog apartheidskog režima, posebno ističući angažman organizacija poput JWO (Jewish for Peace) u SAD-u i pismo njemačkih židovskih intelektualki. Nadalje, istaknula je i otpor protiv propagande i širenja lažnih informacija putem društvenih mreža i javnih kanala komunikacije.

U okviru ovog predavanja na Dan solidarnosti s Palestinom, 29.11., publika je imala priliku čitati naglas prijevode monologa Gaze. Monolozi su nastali 2010. godine na kazališnoj radionici u palestinskom kazalištu Ashtar, gdje su tinejdžeri pisali i izvodili monologe o svojim iskustvima u Gazi. Prevedeni su na više jezika te su javno izvođeni diljem svijeta.