FUTURISTIČKI MEGAPROJEKT Gaženica će biti novi centar grada s vrtićem, školom, crkvom, parkom...

Centar grada odavno je postao pretijesan, kako za lokalno stanovništvo, tako i za sve brojnije turiste zbog čega je potreba za što većim izmještanjem sadržaja nužna te je osmišljen projekt radnog naziva Zadar 2.

Riječ je o prometnom i pješačkom povezivanju centra grada s Gaženicom čime bi se ostvarila znatna prometna rasterećenost, ispunili bi se značajni preduvjeti za daljnji gospodarski razvoj, a društvenim bi se sadržajima osigurao prostor za kvalitetniji život građana.

Logična povezanost

Renomirani arhitekt Pero Marušić, autor projekta, objasnio nam je svoju viziju projekta koji će, kad se realizira, Zadar vinuti u visine.

– Iako su arhitektura i urbanizam dvije profesije, u suštini su isto, arhitektura, dobra arhitektura uvijek je uvjetovana kontekstom. Urbanizam me oduvijek zanimao, studirao sam u Italiji kod Giancarla De Carla koji je jedan od najvećih autoriteta urbanizma u svijetu, prvo što sam naučio bilo je koliko je važno shvatiti kontekst, i onda sam dalje razvijao ideje…, započinje Marušić tumačeći važnost okoline za kvalitetnu realizaciju arhitekture te podsjeća da je Grad projekt povezivanja grada i Gaženice naručio još 2019., kad su počeli raditi Urbanistički plan uređenja dijela uvale Bregdetti.

Tada su mještani Arbanasa imali brojne primjedbe, bojeći se ogromnih zgrada i narušavanja vizure prostora nakon čega je Grad odgovorio na tu zabrinutost i kontaktirao Marušića koji je, kako kaže, na toj ideji radio baš onako – za svoj gušt.

– Preseljenje lučkog terminala u Gaženicu preseljenje je bitne funkcije na periferiju, ali ne periferiju u smislu fizičke udaljenosti, već u smislu granica grada. Usporedbe radi, potrebno je više vremena za doći od Borika do grada, nego od grada do Gaženice. Logično je onda povezati taj prostor, taj kvalitetan prostor uz more, govori Marušić.

Preopterećenost centra

A to povezivanje prilično je jednostavno s obzirom na prostor napuštene pruge, praznog prostora, u Arbanasima.

– Da na tom mjestu nije bilo pruge, tu bi se izgradile kuće, a Grad jednostavno ne bi imao dovoljno novca za otkup, ovako imamo povoljnu situaciju koju valja iskoristiti, dodaje.

Osim toga, nastavlja Marušić, grad uvijek nastaje od jedne utvrde i onda se lagano širi, no kad grad pređe dimenzije, taj centar počinje patiti, postaje preopterećen i gradske vlasti moraju odlučiti izmjestiti neke od funkcija, to je problem s kojim se susreće svaki europski grad.

– Sve što nudimo turistima je na Poluotoku, zadarska povijesna jezgra postala je pretijesna za rast grada. Ovaj smo projekt nazvali Zadar 2 jer bi to bio drugi centar grada, ističe Marušić s kojim smo razgovarali o predviđenim sadržajima.

Funkcije su, napominje, uvijek fluidne, od izrade urbanističkog plana do realizacije. Planiraju se svakako vrtić, škola, šetnica, park, ulice s drvoredima i crkva što pokazuje da će prostor biti itekako pogodan za stanovanje lokalnog stanovništva, a ne namijenjen isključivo turizmu. Također, povećat će se broj vezova za brodice, uredit će se šetnica, sačuvat će se postojeće zelenilo i zasaditi novo.

Glavne su odrednice projekta prometno i pješačko povezivanje; prometno kroz prostor sadašnje željeznice, išli bismo direktno s Tuđmanove na Gaženicu, a pješačko bi podrazumijevalo »face lifting« Relje, kroz park bi se došlo do uvale Bregdetti.

– Prirodno se javlja i potreba da se željeznički kolodvor izmjesti u Gaženicu, a to za sobom vuče i međugradski promet autobusa, dobili bismo čvorište čime bi se smanjio prometni pritisak na grad. Povezali bismo morski, cestovni i željeznički promet, naglašava Marušić.

Kada bi željeznički promet dobro funkcionirao, smatra, zasigurno bi se koristio, kao što se već uvelike koristi u europskim gradovima zbog svoje povoljnosti, brzine i jednostavnosti.

– Ljudi su izgubili naviku putovati vlakom jer nismo imali vlakove, u Italiji primjerice svi putuju vlakom, nemaju problema oko parkinga, vlakovi su brzi, ljudi žive u Genovi, rade u Milanu što je udaljenost kao i Split i Zadar, stignu za sat vremena, navodi primjer.

Pero Marušić, Foto: Luka Jeličić

Potencijal luke i željeznice

Povezivanje Zadra, Šibenika i Splita bilo bi dakle stvaranje metropolitanske zone, zone dnevnog tranzita – za manje od sat vremena stigli bismo u Split. Valja naglasiti da je povezivanje grada s ostatkom Hrvatske i inozemstvom kvalitetnom prugom ključno za ekonomski razvoj, a osim toga luka ima ogroman potencijal s obzirom na neposrednu blizinu industrijskih zona Crno i Poličnik.

No ipak, usprkos brojnim pozitivnim aspektima, dio je javnosti pomalo skeptičan.

– Projekcije su napravljene tako da ljudi mogu doživjeti prostor i shvatiti da tu nema nikakvog narušavanja. Ovo jest velik projekt, otkad smo ušli u EU, realiziraju se veliki projekti, mi nismo bogata zemlja koja bi mogla isfinancirati takve projekte. No, za rekonstrukciju željeznica već su potpisani ugovori, financirat će se europskim sredstvima. Investitori su već itekako zainteresirani, što je i za očekivati, interes nije samo za uvalu Bregdetti, već i za Gaženicu, prostor iza lučkog terminala, to je velik potencijal, govori Marušić i dodaje da će i privatne investicije ostvariti velik udio.

Gradonačelnik Dukić najavio je da će tražiti da država prepusti svoj dio Gradu što ne bi trebalo biti upitno.

– Preseljenje dijela centra je želja Grada da malo olakša Poluotok, kako bi stvorio nešto što bi imalo jednaku atraktivnost. Ja sam uvjeren da, uz dobru arhitekturu, Gaženica može imati jednaku atraktivnost kao Poluotok, i za turiste, i za lokalno stanovništvo, zaključuje Marušić.

Riječ mještana

A zadovoljni su uglavnom, saznajemo od Rogića, i mještani Arbanasa koji su pet godina imali niz sastanaka i dogovora kako bi postigli optimalno, zajedničko rješenje.

– Nama je bilo bitno uređenje Trga Gospe Loretske, tu se stvara ogromna gužva. Zahtijevali smo dom za starije i nemoćne, vrtić, školu, park, šetnicu, vjerski sadržaj… Poseban je naglasak na arbanaškom stadionu, NK Arbanasi stariji je od Hajduka, imali smo svoj stadion, pa je dolaskom pruge prebačen, pa nam je i to oduzeto, sad smo na Stanovima i ovim planom imamo priliku dobiti natrag svoj stadion na državnom zemljištu. Zapravo bi to bio gradski stadion, ljepši nego sadašnji na Stanovima. Arbanasi su sportsko mjesto, govori Rogić i dodaje da su utjecali i na visinu izgrađenih zgrada kako bi se uklopile u okolinu postojećeg naselja.

Uređena uvala, kao i šetnica, dala bi dodatnu turističku vrijednost i gradu i Arbanasima, a mještane posebno veseli novih 300-tinjak vezova. Dobili bi i 50-ak parkirnih mjesta oko postojećeg malonogometnog igrališta što im je jako važno s obzirom na to da se sada, zbog manjka mjesta, parkira doslovno po cesti. Također, tražili su i prometnu regulaciju, da više kroz Arbanase ne prolaze međugradski autobusi.

Ovaj će se projekt uskoro naći na Gradskom vijeću, stoga Rogić naglašava da mještani nakon brušenja plana – nemaju ništa protiv.

– Gradsko vijeće bi trebalo podržati ovaj prijedlog, a ne kočiti razvoj, kočenjem ovog plana koči se i uređenje Trga Gospe Loretske što nam je prioritet. Ako se ne prihvati, izbori su dogodine, pa ćemo drugačije, kaže Rogić i na kraju pohvaljuje cijeli mjesni odbor zbog predanosti i angažmana.

Dukić: Riječ je o projektu od javnog, a ne gospodarskog interesa

Prema idejnoj studiji autora Pere Marušića, započinje gradonačelnik Branko Dukić, riječ je o potpuno novom pješačkom i učinkovitijem lakotračnom prometnom koridoru između luke Gaženica i Poluotoka, ali ponajprije o uređenom javnom prostoru koji se proteže kroz više gradskih kvartova na liniji od stare gradske jezgre do suvremenog prometnog središta.

– Željeznički koridor od kolodvora na Bulevaru do kraja uvale Bregdeti presijeca i dijeli svojom ogromnom površinom čitavi istočni dio grada. Sada kad imamo Gaženicu s direktnim pristupom s autoceste u pomorsku luku, tamo će svoje mjesto dobiti i novi željeznički kolodvor. Grad se oslobađa i stvara se nova jezgra koja zapravo predstavlja nastavak ove naše povijesne. Spojem od Morskih orgulja, kroz Fošu i park, ili od Liburnske obale preko Ravnica na kojima će se dogoditi projekt Vrata Zadra, pa kroz novi park iza željezničkog kolodvora uz uvalu Bregdeti do Gaženice, Zadar se povezuje jedinstvenim spojem različitih sadržaja. A uskoro će se, vjerujem, ostvariti i pomorski koridor električnim brodovima od luke Gaženica do mula na obnovljenoj Rivi. Sve to donosi i dugoročno rješavanje prometnih gužvi, rasterećenje prometa u mirovanju, ali i nudi cjelovito urbanističko uređenje, kaže Dukić i nastavlja:

– Ovim projektom zamišljen je novi javni prostor s parkom i šetnicom, brojnim javnim sadržajima i prostranom zonom javnih funkcija, dijelom i stambenom zonom. U sklopu tog projekta predviđeno je i uređenje lučice Bregdeti kojoj je potrebno produbljivanje i povećanje kapaciteta postojeće, naglašavam komunalne, lučice poput Jazina ili Foše.

Ideja je, ističe, ponuditi građanima prostor za svakodnevno korištenje, bilo da je riječ o bržoj komunikaciji od ili prema Poluotoku, rekreaciji, druženju ili jednostavno provođenju vremena na otvorenom u ugodnom prirodnom okruženju.

– Društvena vrijednost projekta je predviđena i u zoni centralnih javnih funkcija sa sportskim sadržajima, dječjim vrtićem i crkvom. Upravo ta zona od primarnog je interesa stanovnicima Arbanasa, ali i Ričina i jasno je da s predstavnicima MO Arbanasi aktivno surađujemo. Dakle, riječ je prije svega o projektu od javnog, a ne gospodarskog interesa, usmjeren je prema potrebama građana, urbanističkom uređenju s novim gradskim sadržajima, zaključuje gradonačelnik.