'DOŠLI SMO DO TOČKE PRETJERIVANJA' U Zadru i županiji veliki porast iznajmljivanja na crno

Iznajmljivanje smještaja na crno, nažalost, dugogodišnja je tradicija, napose na našoj obali, gdje je posljednjih nekoliko godina uzima sve više maha. Povećanje turističkih davanja mnoge je legalne iznajmljivače tako potjeralo u sivu zonu, a pogoduje im i činjenica da ih se malo ili nikako provjerava i kažnjava. Postojeća zakonska regulativa tako, umjesto da odvraća od »lova u crnom« isto, pak, potiče, jer malo je onih koji su se ozbiljno opekli. U takvoj situaciji, kojoj već nekoliko sezona pogoduje sve ubrzanija novogradnja i urbanizacija ruralnih područja, naročito uz i u blizini obale, teško je zamisliti da se stanje može promijeniti nabolje.

Raste broj ležaja

Prokomentirali smo to s turističkim stručnjacima i dionicima tržišta s dugogodišnjim iskustvom, Ivom Bencun, direktoricom Turističke zajednice Grada Zadra; Klaudijom Grdovićem, predstavnikom malih iznajmljivača pri HGK i Marijom Dejanović, direktoricom Turističke zajednice Grada Nina. Svi se slažu u jednom, postojeći zakonski okvir u mnogočemu je manjkav i ne odražava širinu problema s kojom se tržište susreće.

Samo grad Zadar u prva četiri mjeseca ove godine bilježi 17-postotni skok u turističkim dolascima, koji su s prošlogodišnjih 64.827 skočili na 75.881, 16-postotni skok u noćenjima i istovjetni skok u broju turista koji su u prvom dijelu godine posjetili grad.

Što se tiče broja ležajeva u gradu, dugo se već špekulira kako oko 30 posto njih opće nije prijavljeno, što znači da turistički sektor zapravo stalno barata s netočnim podacima. Usporedili smo zato brojke od početka prošle godine do 30. rujna, datuma koji počesto označava polagani kraj sezone i prelazak u posezonu sa zimskim periodom od početka listopada do sada, kada se redovito intenziviraju građevinski radovi na izgradnji novih stambenih jedinica, od kojih mnoge završavaju u stranom vlasništvu i ne služe za stanovanje tijekom cijele godine.

Što se tiče prošle godine, u posezonu smo ušli s 3.806 kreveta u hotelima i 1.147 u kampovima, a ista nas je brojka i sada dočekala. U nekomercijalnom je smještaju, pak, broj ležajeva 9.107 i nastavlja rasti. Smještaj u domaćinstvima brojio je 17.928 ležajeva, a smještaj u ostalim objektima za pružanje usluga smještaja u turizmu 4.266. Na kraju rujna prošle godine u Zadru je bilo registrirano 36.254 kreveta u turizmu.

Na dan 1. listopada 2023. do 23. travnja 2024. smještaj u domaćinstvu i ostali ugostiteljski smještaj bilježi povećanje glavnih kreveta od jedan do tri posto i povećanje pomoćnih kreveta od tri posto, stoji u evidenciji koju smo dobili od zadarske Turističke zajednice. Hoteli i kampovi, pak, ne bilježe promjenu kapaciteta dok nekomercijalni smještaj bilježi povećanje od pet posto.

Govoreći u brojkama, u razdoblju od 1. listopada do sada broj kreveta u nekomercijalnom smještaju narastao je na 9.564, onaj u domaćinstvu na 18.161 te u ostalnim smještajnim kapacitetima na 4.375, a ukupni zbir ležajeva bio je 37.053 ili 799 kreveta više u šest mjeseci.

Iva Bencun, Foto: Luka Jeličić

Nema kontrole

Osim problema kontinuiranog rasta broja ležajeva, valja istaknuti kako je brojka ostala nepromijenjena u onim kategorijama koje najčešće podrazumijevaju kvalitetniji i održiviji turizam – kampovima i napose hotelima. Iva Bencun, direktorica zadarskog TZ-a, kazala je kako prave kontrole nad crnim tržištem zapravo i nema.

– Svi su unutar sustava svjesni kako se rastuće tržište turističkih ležajeva treba bolje kontrolirati, kako na zakonskoj razini, tako i u lokalnim zajednicama, na što mi godinama kontinuirano upozoravamo. Državni inspektorat sa svojim kapacitetima može obraditi samo mali dio posla, a u kontrole se češće treba ići i u smjeru provjere legalnosti smještaja. Rapidan porast novogradnje, naročito kod nas u gradu, ne ide nam na ruku, jer statistika porasta prijavljenih objekta ne prati porast broja stanova i objekata općenito, upozorila je još jednom Bencun, poručivši kako se trenutnim zakonskim okvirom uredne iznajmljivače demotivira od legalnog rada.

– Mi kao društvo nismo sazreli toliko da svatko preuzme odgovornost za svoje ponašanje i odluke. Odgovorni se zato često skanjuju prijaviti ovakve nepravilnosti, jer one su izravno povezane s njihovim djelovanjem i nedjelovanjem u kontroli crnog tržišta. Poštivanje pravila i odredbi turističkog poslovanja i iznajmljivanja smještaja na kraju je potrebno kako bi svima uključenima u turizam poslovanje bilo što lakše, sigurnije i profitabilnije, zaključila je Bencun.

Osim urbanih sredina koje ionako privlače veliki broj turista, sa sve većom se neplanskom izgradnjom i urbanizacijom susreću i ruralne sredine, kako uz obalu, gdje je apartmanizacija već opasno uzela zamaha, a tako i u zaleđu, gdje niče sve više modernih kuća za odmor, koje se arhitektonski i povijesno ne uklapaju u ruralne sredine.

Marija Dejanović, Foto: Toni Perinić

Turistički nadzornik

Upozorila je na to Marija Dejanović, direktorica ninske Turističke zajednice, koja je u sustavu turističkih zajednica od samog njihovog osnutka i kaže nam kako je vidjela i popratila sve promjene. Apartmanizacija je, dodaje, već nagrizla lokalnu zajednicu, koja ionako većinom živi od turizma.

– Priobalje je, za sve osim za turizam postalo ekonomski neisplativim područjem, što opasno ugrožava stabilnost malih zajednica. Mi to vidimo u ninskom području, naročito u mjestu Zaton. Treba zato ponovno razmisliti o pokretanju institucije turističkog nadzornika ili redara, na tragu načina kako se turizam kontrolirao prije uvođenja sustava eVisitor, podsjetila je Dejanović.

Uznapredovala izgradnja stambenih zgrada s više jedinica, dodaje, najbolje koristi stranim investitorima, kojima je jeftinije ulagati u Hrvatsku, nego u zemlju iz koje dolaze. Zakonski je to, naglašava, također upitno, jer stranog se državljanina, od ulaska u EU, teže može kontrolirati i teretiti za nepravilnosti u turističkom poslovanju.

– Iznajmljivanje apartmana po sistemu »ključ u ruke«, gdje se turist i domaćin ne susreću također je igralište za sigurnosne ugroze, jer turist nije dužan domaćinu priložiti osobne isprave, kojima bi ga se službeno registriralo i o njemu vodila evidencija. Došli smo do točke pretjerivanja, jer sve je više neprijavljenih jedinica. Kontinuirano raste i sektor nekomercijalnog smještaja, koji je naročito vidljiv na području grada Nina. Samo je u tom segmentu sada 400 kreveta više ove godine, naglasila je Dejanović.

»Efekt Vira«, tj. prekomjerne orijentacije na nekomercijalni smještaj vidi se tako svuda uz našu obalu.

– Uzmite za primjer mjesto Zaton, koje je danas prekomjerno izgrađeno i urbanistički neuređeno. Zaleđe također više ambijentalno ne odaje dojam sela, a vidljivo je to posebice u naseljima uz obale, kao što su Turanj i sv. Filip i Jakov. Turistička smo zemlja i valja s upozorenjem gledati na konfliktne situacije koje proizlaze iz toga. Ekonomsko načelo intenzivirana gradnje i otvaranja novih smještajnih i ugostiteljskih jedinica ide u korist gospodarstva, ali prostor se galopirajuće troši i omalovažava, istaknula je Dejanović, zaključivši kako su nesrazmjerne brojke između izgradnje novih stambenih jedinica i porasta broja novih smještajnih objekata u turizmu jasno ukazuju na okretanje ka »sivoj zoni«.

Ide se na ruku prekršiteljima

Na kraju nas je sa svog gledišta, kao dugogodišnjeg iznajmljivača na ovaj sindrom upozorio i Klaudio Grdović, predsjednik zadarskih iznajmljivača pri HGK, upozorivši kako se problem godinama »mete pod tepih« prebacivanjem odgovornosti s jedne institucije na drugu.

– Stav države sada je zapravo da se ništa konkretno poduzeti više ne može, što nije točno i što ne treba apostrofirati, jer kada postoji problem, ima i rješenja. Godinama se problematika iznajmljivanja na crno zanemarivala i razvodnjavala prebacivanjem odgovornosti, što je danas rezultiralo time da vaga opasno ide na stranu nelegalnog rada. Kakva je to poruka za one koji se drže slova zakona, zapitao je Grdović, rekavši kako se stranim državljanima koji krše zakon malo toga može poručiti i objasniti.

– Državljanin Njemačke, Irske ili bilo koje druge članice EU, danas ima više mogućnosti ‘mutiti u sivom’ nego da se pridržava zakona. Oni jednostavno svoju nekretninu mogu oglašavati preko internetskih platformi ili preko agencija za najam smještaja u stranim državama, koje za njih rješavaju pitanje bukinga i odnosa s gostima. Oni se tako zapravo nikada niti ne moraju pojaviti u Hrvatskoj, što naposljetku uvjetuje da ih se zakonski niti ne može goniti, upozorio je Grdović, naglasivši kako trenutna regulativa uvjetuje kako se prekršitelja mora zateći u objektu koji se nelegalno iznajmljuje, što je gotovo nemoguće.

– Čak i kada bi uhvatili nelegalnog iznajmljivača koji je strani državljanin, po sili se zakona nakon prijave policiji osobi treba osigurati pristup tumaču, što cijeli proces poskupljuje i razvlači. Godinama se upozoravana na ovu pošast, no ja od 2003. godine, od kada se bavim iznajmljivanjem konkretnih promjena nisam vidio, a naslušao sam se kojekakvih praznih obećanja, zaključio je Grdović.