Nedjelja, 28. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

ZABRINJAVAJUĆE

Alarmantna apartmanizacija! Zbog sveprisutnog iznajmljivanja iseljava se Poluotok

Autor: Nikolina Lucić

20.01.2024. 07:54
Alarmantna apartmanizacija! Zbog sveprisutnog iznajmljivanja iseljava se Poluotok

Foto: Arhiva ZL



Potaknut masovnim egzodusom fetivih Dubrovčana iz stare gradske jezgre, kao i višegodišnjim rastom broja turista i apartmana unutar zidna, gradonačelnik Dubrovnika sprema se Gradskom vijeću predložiti ideju uvođenja ograničenja daljnjeg širenja broja apartmana u staroj jezgri. Prvi je jadranski grad koji razmatra tako drastičnu odluku, tako da smo odlučili vidjeti kako zadarska politika i struka dišu kada je u pitanju takav prijedlog.


Zadarski je Poluotok mamac za turiste. U staroj su jezgri sve najvažnije kulturne i spomeničke znamenitosti, muzeji, ali i lokacije za ljetne festivale i koncerte te je očekivano da ga pohode stotine tisuća turista koji ljetuju u Zadru i široj regiji. Takav je trend turističkih tokova doveo do toga da se Poluotok pretvorio u ekskluzivnu enklavu za turiste, kojima je tijekom sezone sve podređeno.


Studija održivosti


Sušta suprotnost tome pogled je na gradske ulice danas, nakon Adventa, blagdanskog šušura i usred zime, kada je broj posjetitelja i najniži. Bijeli izlozi pozdravljaju nas sa svih strana, upućujući nas tako na činjenicu kako se rad izvan sezone ne isplati.




Još jedan dio takvog odnosa prema turizmu i iseljavanje je Zadrana s Poluotoka i prenamjena stambenih prostora u apartmane za sezonsko iznajmljivanje. To je ne samo otjeralo mnoge iz stare jezgre grada, već je i cijene najma i kvadrata stanova podignulo u nebo. Kako bi se čim prije skočilo na »turistički val« i pobralo vrhnje, mnogi su odlučili iseliti i svoje dotadašnje domove pretvoriti u apartmane, a situaciji nije pomogla niti preprodaja stanova koja se najčešće inicira upravo u turističku svrhu.


A da ne govorimo o buci tijekom ljetnih mjeseci, problemu s preopterećenom komunalnom infrastrukturom i gužvama. Gledajući tako, odluka dubrovačkog gradonačelnika više se i ne čini tako radikalnom i može poslužiti kao prvi zaista konkretni korak ka održivijem turizmu na jadranskoj obali.


Svoje mišljenje o uvođenju ograničenja kazao nam je i zadarski poduzetnik Tomislav Fain, napomenuvši na početku kako se prema novom Zakonu o turizmu svaki prijedlog ograničenja ili obustave gradnje i otvaranja novih apartmana trebaju potvrditi studijama održivosti.


– Sve su destinacije dužne provesti takvu studiju, pa i grad Zadar, koji naročito u zoni stare gradske jezgre treba pomiriti potrebe turističke industrije s postojećim infrastrukturnim i komunalnim kapacitetima. Ograničavanje ili pak kontrola prekomjerne izgradnje za potrebe turizma i prenamjene stambenih objekata u one za iznajmljivanje u turizmu nešto je što osobno već duže vrijeme zagovaram, poručio je Fain.


Sve više ležajeva


Iako Turistička zajednica Grada Zadra ne vodi statistiku o broju otvorenih apartmana i povećanju broja ležajeva u turizmu prema gradskim kvartovima, poslali su nam statistiku porasta broja ležajeva u turizmu općenito. Iz nje se jasno vidi kako je u hotelskom smještaju broj ležajeva u 2022. godini iznosio 1.995, a prošle porastao na 2.065.


Upravo se hotelski smještaj izdvaja kao primarna kategorija koja bi vagu okrenula u korist održivog turizma, jer hoteli na godišnjoj razini imaju duži period popunjenosti u odnosu na objekte u domaćinstvu, kampove i nekomercijalni smještaj i biraju ih turisti boljih platežnih sposobnosti, koji osim u sezoni, putuju i izvan ljetne špice.


Veliki porast u broju ležajeva bilježimo u kategoriji nekomercijalnog smještaja, koja je u 2022. godini imala 5.368 ležajeva, što je 431 više u odnosu na 2021. godinu. U prošloj je godini ta brojka narasla na 6.573, što je pak 667 više u odnosu na 2022. godinu.


Rekorder u porastu broja ležajeva ipak je smještaj u domaćinstvima, koji je 2022. godine iznosio 12.652 ležaja s porastom od 1.145 u odnosu na 2021. godinu. U prošloj je godini ta brojka dodatno narasla na 14.491 ležaj, što je 1.620 više u odnosu na 2022. godinu.


Za mišljenje smo upitali i novu direktoricu Turističke zajednice Grada Zadra Ivu Bencun, koja nam je kazala kako se dubrovački primjer, s obzirom na intenzitet turističkih kretanja u ljetnim mjesecima, uopće ne čini radikalnim.


Iva Bencun, Foto: Arif Sitnica


Grad gubi dušu


– Koliko se god govorilo o održivom turizmu kao budućnosti industrije, mi jako kasnimo za provođenjem mjera koje bi pod nadzor stavile ponašanja koja su trenutno izvan kontrole. Prekomjerni građevinski zahvati u cijelom su urbanom području samo jedna od tema. Jako škakljiva. Zbog same financijske unosnosti građevinske industrije, otpor prema bilo kakvim ograničenjima se može očekivati, ali realni se potezi moraju povući, poručila je Bencun, kazavši kako je krajnje vrijeme da se počne pametno upravljati destinacijama, pa čak i uvođenjem nepopularnim mjera.


– Dugoročno je to zapravo jedini način da se uistinu okrenemo ka održivosti. U protivnom nastavljamo forsirati bijeg gradskog stanovništva izvan grada, dok se istovremeno mijenja svijest putnika, koji u destinaciju više ne dolazi samo zbog slike na razglednici, već s jasnom namjerom da se iz prve ruke upozna s lokalnom kulturom i stanovništvom. Ako autentičnu zadarsku kulturu i ritam života na Poluotoku zamijeni lažna slika namijenjena »naivnim« turistima, što time dobivamo, pita se Bencun.


Grad kao cjelina, dodaje, tako gubi svoju dušu i esenciju koja ga i čini privlačnom destinacijom. Dugoročno prestaje biti zanimljiv i sve više gubi na kvaliteti.


– Pametno promišljanje o budućnosti našeg turizma kompleksan je posao, ali isto tako trebamo prestati s nestrpljivošću i usporiti ritam rasta broja posjetitelja kako bismo uspjeli zadržati teško stečen nivo kvalitete, zaključila je Bencun.


Tomislav Fain