
U sklopu kampanje »Stablo i čovjek« bit će objavljena brošura »Što je stablo čovjeku?« koja obuhvaća međuodnos okoliša i čovjeka. U suradnji s udrugom »Zadarski pisci – ZaPis«, brošura će biti obogaćena iz autobiografske perspektive članova udruge na temu povezanosti čovjeka i prirode te vlastite transformacije identiteta u okviru područja u kojem žive i djeluju kao komentatori društva i intervencija u javnom prostoru. Brošura će sadržavati i fotografije dvostrukog drvoreda kostela koji se nalazi na Putu Dikla s odabranim mišljenjima građana sakupljenim kroz anketu »Koliko je tebi Zadar zelen?« te fotografije nekih od najvećih i najstarijih gradskih stabala.
Brošura će, kako doznajemo u »Eko-Zadru« biti dostupna u PDF obliku na web stranici udruge pred kraj studenog, odnosno pred kraj same kampanje i konca projekta JEKA! – jačanje eko-aktivizma za hitnu klimatsku akciju.
Vrtovi težili slici raja
U »Eko-Zadru« se osvrću kako se urbano zelenilo razvijalo kroz povijest i što ono danas predstavlja.
– Praksa formiranja zelenih prostora u naseljenim područjima javlja se u doba Mezopotamije i Egipta, a kasnije se razvija u starom Rimu i antičkoj Grčkoj. S razvojem civilizacije mijenja se i uloga zelenih područja u urbanom prostoru. Tradicija razvoja zelenih prostora za vrijeme antike temeljila se na kulturnim i vjerskim uvjerenjima u skladu s tadašnjim umjetničkim okvirima, dok su vrtovi težili slici raja. Priroda se podređivala i prilagođavala čovjeku i njegovim potrebama, čineći vrtove mjestom ostvarenja estetskih i intelektualnih normi. Obično je stanovništo u prirodi uživalo van sigurnosti zidina tadašnjih urbanih naselja, što je značilo da je urbano zelenilo predodređeno za bogate slojeve društva, kazala je Danira Travica iz »Eko-Zadra« te lokalna koordinatorica projekta »JEKA!« te dodala kako je tek pojavom industrijske revolucije i urbanizacije započeo i razvoj urbanog zelenila kakvog danas poznajemo, a zelenilo postaje dostupno cjelokupnom stanovništvu.
– Do izražaja počinje dolaziti funkcionalnost zelenih površina, a one postaju dijelom prepoznatljivosti gradova u ulozi zelenih jezgri i važan dio urbanog planiranja. Razina kvalitete zelenih površina koja se ogledava kroz njegove različite vrijednosti podrazumijeva i veću razinu korištenosti od strane građana, predstavljajući prostor za rekreaciju, edukaciju, mjesto nalaženja i druženja i jačanja cjelokupne zajednice. Osim toga, zelenilo u gradovima, prema brojnim istraživanjima, pozitivno utječe na psihičko i cjelokupno zdravlje građana, što samo po sebi podiže razinu kvalitete života u gradovima ističe Travica i napomine kako se danas vrijednosti urbanog zelenila mogu svrstati u nekoliko kategorija: sociološke, zdravstvene, ekološke, biološke, estetske i ekonomske.
– Čine ga umjetno stvorene zelene površine nastale čovjekovim radom koje u manjoj ili većoj mjeri imitiraju okolni prirodni pejzaž pod utjecajem mikroklime grada. Zelenilo je ekološka, a ponekad i povijesna imovina od krucijalnog značaja za svaki grad, dok danas njegova uloga kao jednog od glavnih alata u borbi protiv sve brže nadolazećih negativnih posljedica klimatskih promjena nadilazi sve njegove druge uloge, ističe Travica.
Koncept »15-minutnih gradova«
Zelenilo utječe na negativno djelovanje posljedica ljudskih aktivnosti, održava određeni stupanj vlažnosti u atmosferi, utječe na promjene u temperaturi, poboljšava apsorpciju onečišćenja, sprječava eroziju tla, održava ravnotežu gradske prirodne i urbane sredine, omogućuje ekološku i biološku raznolikost formirajući osnovne strukturalne i funkcionalne elemente koji čine urbana područja poželjnijim mjestima za život.
– Koncept »15-minutnih gradova« kojemu je cilj osmisliti kvartove na način da se glavni sadržaji nalaze na 15 minuta hoda ili vožnje biciklom sve je prisutniji u svijetu urbanizma. Ovo bi omogućilo smanjenje emisija ugljičnog dioksida popraćeno smanjenjem upotrebe automobila, odnosno potrošnje fosilnih goriva. Cilj je i jačanje decentralizacije jer bi na ovaj način svaki kvart imao sve neophodno za svakodnevan život i rad. Ceste u gradovima sve se više prenamjenjuju u pješačke zone, a postaje popularnija i sadnja zrelih stabala s razvijenim krošnjama koja kao takva već ostvaruju ojačanu funkciju retencije padalina zbog razvijenijeg korijenovog sustava, sposobnosti upijanja ugljikovog dioksida, stvaranja hlada i pružanja staništa pticama i raznim životinjama uslijed veće lisne površine. Gradovi se stoga trebaju razvijati tako da budu više usredotočeni na ljude, u skladu s potrebama svojih građana. Gradovi trebaju biti mjesta na kojima građani, organizacije civilnog društva, akademska zajednica i gradske institucije zajedno rade na procesu izgradnje svojih gradova, zaključuje Travica.
Kampanja je financirana iz Programa Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj (kroz financijske mehanizme EGP-a). Projekt JEKA! je podržan sa 149.850,00 eura financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
najnovije
najčitanije
Svijet
NIZ PROBLEMA
Duga povijest zdravstvenih problema pape Franje
Tenis
TENISKI REZULTATI
Pobjeda Dodiga i Bhambrija, Đoković i Verdasco također u četvrtfinalu
Svijet
NJEMAČKI KANCELAR
Scholz na pariškom sastanku: EU i SAD ne smiju biti podijeljeni u pregovorima
Nogomet
londonski klub
Arsenal kažnjen sa 65.000 funta
Hrvatska
NAJVAŽNIJI ISPIT
Državnu maturu prijavilo 28.370 pristupnika
Zadar
lokalni izbori
ANKETA Koga vidite kao sljedećeg gradonačelnika Zadra?
Scena
ZADAR TUGUJE
Članovi SMF-a o iznenadnoj smrti zadarskog producenta Ivana Grancarića
Županija
Iza ponoći
Umjeren potres pogodio područje oko Nacionalnog parka Paklenica
Zadar
BEZ PANIKE
Zadarski boksački trener Nikola Marketin o samoobrani: ‘Jako je važno istaknuti da samoobrana…’
Hrvatska
TUŽNA OBLJETNICA