Srijeda, 12. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

25 C°

Nestaju zelene površine!

Kampanja Eko Zadra upozorava na pretjeranu betonizaciju grada

Autor:

05.11.2022. 14:55
Kampanja Eko Zadra upozorava na pretjeranu betonizaciju grada

Foto: Arif Sitnica/Marin Gospić



U udruzi Eko Zadar izradili su anketni upitnik na temu »Koliko je tebi Zadar zelen?« u cilju obilježavanja očetka kampanje »Stablo i čovjek«.


Nažalost, za Zadar bi se moglo kazati kako je ovo retoričko pitanje, a odgovor se zna – nema zelenila!


Pretjerana betonizacija, gradnja zgrada, manjih, većih na svakoj raspoloživoj čestici u gradu, ali i u okolici uzeli su danak pa se tako u Zadru godinama nije obnovio niti jedan veći park, šume su postale rijetkost, zelenih površina nema, kao ni drveća. Samo beton, beton, beton jer, eto, izgradnja puni proračun, prodaje se novogradnja koja cvijeta poput gljiva poslije kiše, a da se pri projektiranju apsolutno se ne vodi računa o dovoljnoj površini zelenila, posade se dva, tri grma, koji cvijet i time je problem riješen. A problemi tek počinju, ako samo uzmemo u obzir činjenicu koliko je zelenilo, drveće, važno i za klimu u gradu, ali i općenito biljni i životnjski svijet.


Nestaju livade i šumarci




Iz udruge Eko Zadar tako pozivaju sve građane Zadra da ispune anketu kako bi se dobio uvid u razmišljanja i potrebe što većeg broja građana koji se svakodnevno susreću s različitim izazovima u gradu Zadru, posebice po pitanju prostornog uređenja i promjena u prostoru koje donosi ubrzana urbanizacija te upravljanja gradskim zelenilom.


– Jedan dio ankete odnosi se na drvored kostela (fafarikula) u jednosmjernoj ulici Put Dikla, na jedan od rijetkih drvoreda u gradu. Zato posebno molimo građane koji stanuju u Put Dikla, naravno, uz one koji ondje ne stanuju, da ispune anketu i iznesu svoje mišljenje jer bismo htjeli znati što građani koji stanuju u toj ulici žele po pitanju očuvanja drvoreda.


Kampanja zagovara povećanje zelenih površina na građevinskoj čestici s trenutnih 20% na 30% te definiranje elemenata zelenih površina u sklopu V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Zadra, očuvanje postojećih zrelih stabala, efikasniju pozicioniranost tj. koncentraciju stabala na površinama na kojima su ona potrebna odnosno da krošnje stabala pružaju potreban hlad pješacima, objasnila je Danira Travica iz Eko Zadra.


Podaci objavljeni od strane Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da je na zadarskom području u 2020. godini podignuto čak 816 objekata. Od te brojke je 115 nadogradnja, a 701 novogradnja. Razvoj urbanizacije je neizbježan i nužan, no pri mnogim rekonstrukcijama i gradnji novih prometnica, stambenih i drugih objekata uklonjen je i premješten velik broj zrelih stabala, a nestaju sve brže i čitave livade i šumarci. Navedeno ostavlja dojam da se važnost multifunkcionalnog zrelog drveća i bogatstvo okrupljenih zelenih površina kao ekosustava zanemaruje.


Urbano zelenilo je prirodna baština


Sadnjom novih, pojedinačnih, mladih stabala ne može se zamijeniti gubitak drveća starog preko pedeset godina, koja pruža neizmjernu pomoć u borbi protiv klimatskih promjena, zadržavajući padaline i sprječavajući poplave, upijajući ugljikov dioksid svojim gustim krošnjama koje pružaju stanište mnogobrojnim pticama i drugim oprašivačima, istovremeno pružajući sve potrebniji hlad pješacima. Odnosno, potrebno je istovremeno sačuvati što više postojećih zelenih površina uz sadnju novog zelenila.


Urbano zelenilo prirodna je baština i ekološka imovina grada, čija bi se važnost trebala vrednovati na temelju njegovog značaja u aspektu očuvanja bioraznolikosti te njegovog utjecaja na smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena.


Lokalnu kampanju »Stablo i čovjek« udruga Eko-Zadar provodi kao partner na projektu »JEKA! – Jačanje eko-aktivizma za hitnu klimatsku akciju«. Sadnja drveća, izrada murala i brošura te zagovaranje ozelenjavanja grada Zadra glavne su aktivnosti kampanje, a cilj joj je potaknuti građane na aktivno sudjelovanje u zaštiti i upravljanju gradskim zelenilom kao i ojačati suradnju s tijelima javne vlasti. Projekt JEKA! – Jačanje eko-aktivizma za hitnu klimatsku akciju, podržan je sa 149.850,00 eura financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.


Anketa i Prostorni plan


– Posljednjih nekoliko godina Zadar bilježi velik porast u izgradnji stambenih zgrada i naselja, koje se većinom grade na privatnim česticama, a pritom su to najčešće livade i šume. Većina novoizgrađenih stambenih objekata naoko izgleda kao da ne zadovoljava propisanih 20% izgrađenosti zelene površine unutar građevinske čestice, što vjerujem da ipak zadovoljavaju, a odgovori koje smo zaprimili putem ankete upućuju na to da građani smatraju da one ipak nemaju dovoljno zelenila te da se u gradu generalno pretjerano betonizira. Elementi zelenih površina nisu jasno definirani Prostornim planom uređenja grada Zadra. Stoga predlažemo da se u sljedećim, V. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Zadra jasno definiraju zelene površine kako bi se uistinu zadovoljio propisani postotak izgrađenosti i kako bi zelena površina bila bogata visokim i gustim raslinjem. To bi primjerice značilo da s povećanjem zelenih površina na 30%, pola od tog postotka mora biti okrupljeno, odnosno pokriveno visokim raslinjem, sadnicama stabala u visini od minimalno npr. 2,5 m, kazala je Travica i dodala kako će na temelju rezultata ankete izraditi zaseban zagovarački dokument kojim će pridonijeti V. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Zadra.


– Ne možemo znati hoće li se prijedlozi prihvatiti, ali krajnje je vrijeme da se ukaže na određene probleme i izazove u prostornom uređenju grada Zadra i da građani jasno iskažu svoje potrebe oko prostora u kojem žive jer na to imaju pravo, zaključila je Travica.