Šibenik osniva javnu ustanovu za upravljanje Centrom za mlade, Zadar bi ga mogao slijediti

U sklopu projekta Info-room čija je početna konferencija održana u ožujku prošle godine jučer je u Gradskoj knjižnici Zadar nastavljeno s projektnim aktivnostima te se ovom prezentacijom krenulo s nizom događanja na kojima će se predstavljati primjeri dobre prakse u radu udruga. Tako je svoju prezentaciju u sklopu ovog projekta održao i Matej Matić iz udruge mladih »Mladi u EU« iz Šibenika.

Prostor za mlade kreativne snage

Ova udruga provodi zanimljive projekte vezane za sudjelovanje mladih u razvoju lokalne zajednice. Različite aktivnosti i projekte provodi i zadarski Centar nezavisne kulture čije je aktivnosti predstavio Andrej Fric. Na ovoj konferenciji razgovaralo se o problemima na koje udruge nailaze u svojem radu, o rezultatima koje ostvaruju i dijele te kako razvijaju suradnju s lokalnim dionicima. Središnja tema je bila aktualno pokretanje društvenih centara za mlade u Zadru i Šibeniku. S obzirom da se uskoro, po deblokadi gradskog proračuna, očekuje stavljanje u funkciju zadarskog Centra za mlade, kapitalnog strateškog projekta Grada Zadra namijenjenog mladim kreativcima, za koji je kroz dvije faze osigurano gotovo šest milijuna eura, od čega je 85 posto iznosa financirano europskim sredstvima iz ITU mehanizma, poveli su se i razgovori vezani uz njegovim upravljanje. Više od 4500 metara četvornih nekadašnje zapuštene zgrade vojarne rekonstrukcijom je pretvoreno u atraktivan i funkcionalan prostor za mlade zadarske kreativne snage. Iako je nakon godina raznoraznih prijepora oko ovog projekta on konačno završen, da nije političkih otegotnih okolnosti zapravo bi u skladu s najavama već bio na raspolaganju brojnim civilnim udrugama koje bi tu trebale stvarati i predstavljati svoje sadržaje za mlade. Nakon useljenja civilnih udruga za ovu ustanovu predstoje dodatni izazovi, jer bi one u suradnji s nezavisnom kulturnom scenom trebala upravljati ovim impozantnim prostorom. Naime, potrebno je još ustrojiti model upravljanja ove nove gradske ustanove koji je načelno osmišljen kroz projekt ZadrugArt na principu sudioničkog upravljanja, odnosno zajedničkog djelovanja javnog i civilnog sektora.

Razgovori s bitnim sudionicima

– Što se tiče upravljanja budućim Centrom za mlade smatram kako je u tom dijelu većina stvari rečena, a pogotovo kroz projekt ZadrugArt gdje smo preko dvije godine razgovarali sa svim bitnim sudionicima nezavisne scene i na razini Grada, ali i udruga i takve zaključke smo pokušali sažeti kroz ono što smo ponudili kao naš prijedlog za upravljanje. Kroz taj projekt Grad Zadar je zajedno s Centrom nezavisne kulture otvorio pitanje uvođenja modela sudioničkog upravljanja Centrom te je definirano kako uspostava Centra ne uključuje samo fizički prostor, već se predviđa razvoj novih projekata za jačanje kapaciteta i potencijala civilnog sektora te bolje suradnje između civilnog i javnog sektora, istaknula je Dina Bušić, pročelnica gradskog Upravnog odjela za kulturu i šport dodajući kako je Grad Zadar stava da što prije treba otvoriti Centar za mlade.

Iako se u javnosti spekulira informacijom kako unutar zadarske nezavisne scene kolaju glasine da bi se Centrom za mlade trebalo upravljati hibridnim modelom upravljanja, odnosno da bi taj posao trebao preuzeti Centar nezavisne kulture koji je Gradu bio partner kroz Zadrugart, pročelnica Bušić tvrdi kako navedeno nije istina.

– U ovom trenutku još ne možemo govoriti o tome tko će preuzeti upravljanje Centrom za mlade. Ne možemo nikomu pogodovati, za sve postoje natječaji, pa tako i za radna mjesta i upravljanje ustanovama. Da bi udruge upravljale Centrom za mlade Grad Zadar bi u tom slučaju trebao raspisati natječaj s vrlo jasnim kriterijima. To je jedan model, dok je drugi model, koji smo već predložili, da se Centrom upravlja kroz javnu ustanovu s minimalnom bazom zaposlenih u kojoj će većinu u programskom vijeću imati upravo udruge, jer to je ono što je zapravo njima važno, provedba programa i to onih koje oni odaberu. To je Grad predložio i na prošlom Gradskom vijeću, a i stalno naglašavam kako je prioritet Grada sada sve to ponoviti svim klubovima zastupnika u Gradskom vijeću, pojasniti sve detalje i zapravo ući u razgovore o toj temi. Nadam se da će ti razgovori početi već sljedećeg tjedna, jer kao što vidimo razgovori oko proračuna su dovršeni. Bilo je bespredmetno zapravo početi jednu ovakvu priču prije toga. Međutim, sada je ovo prva sljedeća stvar o kojoj ćemo raspravljati jer Grad Zadar je odlučan u jednom, a to je da se Centar za mlade konačno otvori, da imamo dijalog na tu temu i da svi kažu što imaju. Iza nas su tri godine intenzivnog rada kroz ZadrugArt. Udruge, odnosno njihove kapacitete smo osluhnuli, znamo na čemu smo. Ne smijemo ponavljati gradivo, infrastruktura je gotova, idemo se dogovoriti na razini izvršne vlasti i konačno pustiti da ovaj projekt zaživi s mladima i cijelim gradom, poručila je pročelnica Bušić.

Šibenik krenuo s projektom Centra

S obzirom kako u Šibeniku tek treba krenuti izgradnja Centra za mlade, Matej Matić iz udruge mladih »Mladi u EU« istaknuo je u sklopu jučerašnjeg izlaganja kako će Grad Šibenik najvjerojatnije ići u smjeru osnivanja javne ustanove koja bi upravljala budućim Centrom, dok bi za programsku shemu bile zadužene udruge koje bi djelovale unutar ove ustanove. Ukoliko Grad Šibenik, koji se posljednjih godina sve ubrzanije razvija, ide u ovom smjeru, pitamo se zašto je u istovjetnom projektu osnivanje upravljačke ustanove zadarskog Centra, nepremostivi kamen spoticanja, iako zdrava logika nalaže kako je to najjednostavniji i najprimjereniji model upravljanja ovim kapitalnim projektom Grada Zadra.

– Ukoliko sam dobro informiran Grad Zadar je već pri kraju procesa provođenja modela upravljanja Centrom za mlade, mi smo tek krenuli u tu priču krajem prošle godine. Ovog tjedna smo imali dvije fokus grupe, nakon čega bismo trebali izraditi taj dokument i poslati ga na Gradsko vijeće krajem godine. Grad Šibenik je već napravio projekt Centra, a na nama je više da osmislimo najbolji mogući model upravljanja Centrom. Smatramo kako je u tu svrhu najbolje osnivanje posebne ustanove. Ovom prigodom želimo vidjeti kako je to osmislio Grad Zadar, a ujedno smo htjeli pokazati kako smo mi krenuli u izradu modela u Šibeniku, komparirati to dvoje i vidjeti što jedni od drugih možemo uzeti kako bismo stvorili najbolju moguću praksu na jugu Hrvatske, poručio je Matić.

Andrej Fric iz Centra nezavisne kulture (CNK) striktno demantira određene medijske navode o ponudi CNK-u da upravlja zadarskim Centrom za mlade.

Dva modela upravljanja

– Pričati kako nam je nekoć bilo ponuđeno upravljanje Centrom za mlade te da smo mi to odbili je suludo. To definitivno nikada nije bilo, niti nam tko uopće to na takav način može ponuditi, a nije ponuđeno ni sada. Naime, nedavno smo bili pozvani da sudjelujemo u programiranju potencijalnog upravljanja. I sami sociolozi su sugerirali dva modela upravljanja, proširene suradnje ili hibridnog, odnosno da se u svakom slučaju surađuje s Gradom Zadrom. Hoćemo li se odlučiti za direktniji model hibridizacije u kojoj bi udruga ili zajednica udruga bila direktno involvirana u upravljanje ili za model proširene suradnje koji nosi manje odgovornosti udrugama, ostaje za vidjeti. Treba raspraviti i razraditi kako bi to u konačnici funkcioniralo jer su se već nekoliko puta ideje upravljanja mijenjale. Ono što je zadnji put išlo prema Gradskom vijeću išlo je u obliku osnivanja ustanove u obliku proširene suradnje, dok je donedavno prevladavajuća želja udruga bila sudjelovanje kroz hibridni model. Kroz zadnje tri godine se dogodilo svašta, od pandemije, promjene kapaciteta udruga i treba vidjeti može li se netko od nas zaista baš direktno involvirati u cijelu priču, poručio je Fric.

Bilo kako bilo, u Gradu Zadru vremena nemaju, obvezali su se rokovima i ishodili financiranje EU-a, stoga moraju ispuniti ciljeve projekta Centra za mlade. Za cijeli ITU projekt rok je do konca 2023, dok sam Centar mora biti u funkciji najkasnije do polovice 2023. godine, do kada se moraju osigurati sve pretpostavke za rad Centra, donijeti odluke oko načina ulaska pojedinih udruga u sam prostor, oko osiguravanja financiranja, upravljačke strukture, itd.