Četvrtak, 29. veljače 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

(NE)BRIGA O BAŠTINI

Prvi kat crkve sv. Donata oštećen brojnim rezbarijama

Autor: Matea Guzalić

26.10.2023. 12:46
Prvi kat crkve sv. Donata oštećen brojnim rezbarijama

Foto: Luka Jeličić/Čitatelj



Prošlo je nekoliko mjeseci otkad je cijeli svijet pratio priču o turistu Ivanu koji je urezao ime svoje djevojke u povijesni Koloseum u Rimu. Svojim je činom razbjesnio brojne ljude, a posebno Talijane, te je bio suočen s brojnim pravnim posljedicama poput ozbiljne novčane kazne i mogućih pet godina zatvora. Uz to, slika njegovog lica obišla je svijet, a objavljeno je i njegovo ime kao upozorenje turistima o uništavanju povijesne baštine.


Unatoč ozbiljnim pravnim posljedicama, ovaj incident nije izoliran. Slična situacija događa se već dugi niz godina i u crkvi svetog Donata u Zadru, čiji je prvi kat prekriven brojnim rezbarijama poput inicijala i raznih znakova. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara jasno propisuje da je zaštita kulturne baštine prioritet, a svako oštećenje ili uništavanje kulturnih dobara je zabranjeno. Kazne za kršenje ovog zakona kreću se od 50.000 do 500.000 kuna, a uključuju i one za osobe koje ne osiguravaju adekvatne uvjete za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.


Jedinstveni objekt


Arheološki muzej u Zadru, koji je odgovoran za očuvanje ovog dragocjenog kulturnog blaga, potvrđuje problem nepoštivanja kulturne baštine. Iako se trude educirati posjetitelje i podizati svijest o važnosti zaštite kulturnih dobara, problem ostaje prisutan zbog nekulture pojedinaca. Ipak, obavljaju sve što je u njihovoj moći kako bi se sačuvala povijest i kulturno nasljeđe koje crkva svetog Donata predstavlja.




– Iznimno smo žalosni zbog ponašanja pojedinaca te njihovog destruktivnog djelovanja kao i manjka samopoštovanja i osnovne kulture. Sv. Donat kao kulturno dobro predmetom je kontinuirane brige i zaštite, a koji se provode prema zadanom planu, pravilima i okvirima. Ovaj je objekt jedinstven, a njegova drevna prošlost neodvojiva je od prošlosti samoga grada, a to objašnjava i njegov značaj i razlog zašto ga trebamo čuvati, ispričali su nam iz muzeja dodajući da provode brojne aktivnosti kojima ukazuju na važnost kulture baštine.



– Muzeji kao ustanove u kulturi sustavno provode edukativne i pedagoške programe, te svojim predanim djelovanjem rade upravo to – svoj posao. Konkretno, Arheološki muzej Zadar, 190 godina stara ustanova, osim niza raznih vrsta poslova kojima se bavi, od istraživanja do čuvanja građe, sustavno priređuje izložbe i radionice kojima se ukazuje na važnost kulturne baštine općenito, pa tako i samoga Sv. Donata, ističu u Arheološkom muzeju te dodaju kako, na sreću, mali broj neodgovornih pojedinaca oštećuje kulturnu baštinu.


Blago iz 9. stoljeća


– Kroz naš muzej i kroz Sv. Donat prolaze tisuće ljudi, ali samo mali postotak se odluči na ovakvo ponašanje. Tako da ne treba generalizirati i proglašavati sve posjetitelje problematičnima, radi se zbilja o rijetkim pojedincima. Uz ljubav i poštovanje, te znanje i razumijevanje građani i posjetitelji mogu doprinijeti očuvanju crkve svetog Donata. Potrebno je učiti o svojoj baštini, poštivati ju i voljeti te nesebično širiti svoje spoznaje na druge pojedince, poručili su iz muzeja.


Crkva sv. Donata, koja datira iz početka 9. stoljeća, smatra se kulturnim blagom od iznimne vrijednosti za Hrvatsku. Sadašnje ime nosi od 15. stoljeća, a nalazi se na ruševinama antičkog foruma u središnjem dijelu povijesne jezgre grada. Njezino značenje i starost su iznimni, jer se prvi put spominje u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta »O upravljanju državom« koje datira oko 950. godine. Sagrađena je ranobizantskom arhitekturom ranoga srednjeg vijeka, te je kružnog oblika s dvostrukim prstenom koji se javlja na samo nekoliko primjeraka u Europi toga vremena. Nije sačuvana u prvotnom obliku – nedostaje joj južna prigradnja koja je porušena 1930. godine, pa je sada vidljiva središnja kružna jezgra.


Ova situacija u Zadru, kao i incident u Rimu podsjećaju nas na važnost poštovanja i zaštite kulturne baštine koja predstavlja iznimnu vrijednost za svako društvo. Unatoč pravnim mjerama koje se poduzimaju kako bi se spriječilo oštećenje povijesnih spomenika, izazovi ostaju prisutni zbog nepoštivanja pojedinaca. Samo kroz edukaciju, svijest i primjenu zakona može se zajednički raditi na očuvanju kulturnih dobara za buduće generacije.