Petak, 1. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

KAO DOM I KAO INVESTICIJA

Pogledajte kako se kreću cijene stambenih kvadrata u Zadru

Autor: Iva Bucić

06.12.2023. 08:56
Pogledajte kako se kreću cijene stambenih kvadrata u Zadru

Foto: DINO STANIN/PIXSELL



Cijene nekretnina kontinuirano su rasle zadnjih sedam godina, a iako je rast sada usporen, nema naznaka da bi u dogledno vrijeme cijene mogle početi padati. Trenutno se kvadrat stana u Zadru, ovisno prvenstveno o lokaciji, kreće u rasponu od 2.500 do tri tisuće eura, no kako tumači Zoran Marasović, vlasnik jedne zadarske agencije za prodaju nekretnina, potražnja je i dalje velika i prisutan je velik interes, pogotovo za nekretnine od 60-ak kvadrata s dvije izdvojene spavaće sobe.


Interesa ima




Unatoč cijenama, tržište je i dalje živo, a potražnja prisutna, no ipak se ove godine u cijeloj državi bilježi pad u prometu nekretninama. Prema podacima Porezne uprave, u prvih devet mjeseci ove godine na području Zadarske županije prodano je 22 posto manje stanova nego u istom periodu 2022. godine te 24 posto manje kuća. Za 20 posto smanjila se i prodaja poljoprivrednih, a za 15 posto prodaja građevinskih zemljišta.


– Građevinska aktivnost i dalje je u porastu, jer građevinska zemljišta čine najveći postotak prodaje. Novogradnja je, dakle, i dalje itekako aktualna. To je najinteresantnije investitorima, ali i kupci su spoznali da je kupnja u novogradnji ipak isplativija, posebno zato što se ne plaća porez ako je investitor pravna osoba u sustavu PDV-a. Osim toga, velika je prednost garancija i jamstvo na građevinske radove, statiku, krovište, konstrukciju, opremu i slično. U Zadru se, tako, stanovi u novogradnji prodaju u prije nego li se uopće izgrade, objašnjava Marasović.


Lokacije na kojima niče novogradnja rijetko su top lokacije, jer je uži centar već zasićen, pa su u konačnici cijene novogradnje malo dalje od centra i korištenih stanova blizu centra dosta izjednačene.




– U Zadru je prosjek oko tri tisuće eura po kvadratu, što se tiče novogradnje. Rabljeni stanovi mogu se prodavati i po većim cijenama ako su na ekstra lokacijama poput Branimirove obale ili na rivi s pogledom. Ako je, pak, riječ o stanovima na Bulevaru, Bilom brigu, Smiljevcu, Sinjoretovu i sličnim predjelima, cijena kvadrata kreće se oko 2.500 eura, sažima Marasović.


Iako bi se pregledavanjem internetskih oglasa ta cijena mogla učiniti neobično niskom, Marasović naglašava da to nije pravi pokazatelj te da su, uz to, u praksi prodavatelji voljni traženu cijenu spustiti i do 10 posto.


Zoran Marasović


Utjecaj inflacije




– To je, naravno, na individualnoj bazi, ali generalno pravilo je da su prodavatelji voljni korigirati cijenu za pet do deset posto. Obično kreću s malo višom cijenom, ne idu s prevelikom tako da ipak budu konkurentni i da ne budu nerealni, ali s druge strane, na oglasnicima ima mnogo prenapuhanih cijena, pa takve nekretnine i po godinu dana stoje neprodane, objašnjava Marasović.


Iako cijena kvadrata i dalje raste, taj je rast znatno sporiji. Naime, rast cijena na državnoj razini lani je iznosio 8,49 posto, a ove godine cijene su rasle za 6,75 posto.


– Cijene padati neće, teško da će se to kod nas dogoditi, izuzev neke više sile, smatra Marasović.


No, cijene nisu glavni razlog zbog kojeg pada promet nekretninama. Naime, lani su strani državljani činili trećinu kupaca, a ove godine nekretninu u Hrvatskoj kupilo je 13,6 posto stranih državljana manje nego lani.


– Tradicionalno su najčešći strani kupci u Hrvatskoj Nijemci i Austrijanci, no na njihovom je tržištu promet nekretninama pao do nevjerojatnih 70 posto. Na zapadu se to zakotrljalo i nastala je poprilična kriza. No tržište je kod nas još uvijek stabilno i nije došlo do takve scenarija kao u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Austriji, objašnjava Marasović.


Osim manjeg broja stranih kupaca, na pad prodaje utjecale su i banke, koje su značajno digle iznose učešća, a uz to se bilježi i porast kamatnih stopa na stambene kredite, nakon što su one godinama bile na rekordno niskoj razini.


No istovremeno je na potražnju u Hrvatskoj utjecalo i uvođenje eura, zbog čega je značajan broj kupaca investirao u nekretnine.


– Uz to je, kao generator potražnje, važan čimbenik i inflacija – a pri tom valja napomenuti da je Hrvatska druga najgora u eurozoni po stopi inflacije. Za građane je, tako, u sadašnjim okolnostima najisplativije ulagati u nekretnine, jer su kamate na štednju toliko niske da ih u konačnici »pojede« inflacija, zaključuje Marasović