Foto: Pixsell
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u novu je godinu ušao s novim glavnim tajnikom Matijom Kroflinom koji je zamijenio dugogodišnjeg čelnika Vilima Ribića.
Odlaskom Ribića u mirovinu na njegovo je mjesto došao dugogodišnji član koji se, kako sam kaže,u Sindikatu zaposlio nedugo nakon završetka studija makroekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
– Prethodno sam radio kao novinar u ekonomskom časopisu Banka. Ništa nisam znao o sindikatima jer je po tom pitanju naš obrazovni sustav tragedija i planirao sam ostati kratko.
No, u Sindikatu je bilo dinamično i izazovno, nakon teorijskih predodžbi s fakulteta o tome kako se kreiraju javne politike, preko noći sam dobio priliku postati sudionik tog procesa. Ono što me je dodatno zacementiralo bili su i neki vrhunski pojedinci.
Primjerice, kroz Sindikat sam imao prilike upoznati pokojnog prof. Bićanića koji je bitno utjecao na moja razmišljanja o ekonomiji i politici.
Međutim, ključna figura bio je Vilim Ribić koji me stalno gurao i poticao i tjerao da izlazim iz zone komfora. Nemoguće je uz osobu takve energije ostati po strani i pasivan.
Kolektivni ugovor
Znači li to da ćete nastaviti istim putem?
– Sindikat je stabilna organizacija i nema potrebe za velikim zaokretima. Trudit ćemo se više raditi s članovima, komunicirati s njima, educirati ih.
Uskoro bismo trebali započeti pregovore za novi Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje i u nadolazećim mjesecima to će nam svakako biti fokus.
Sindikat je uvijek vodio brigu o svojim članovima, ali i o sustavu kao cjelini jer bez transparentnih i uređenih odnosa u sustavu naši članovi nemaju adekvatno radno okruženje.
Često smo bili ispred sustava u kojem djelujemo i oni koji iniciraju promjene. Tako planiramo i nastaviti. Članovi mogu biti sigurni da će Sindikat i dalje biti snažan jamac zaštite i unapređenja njihovog radnog i materijalnog položaja.
Kad već spominjete materijalna prava, javne su službe ishodovale povećanje plaća, međutim inflacija ne jenjava, a rastu životnih troškova potpomoglo je i uvođenje eura. Planiraju li se nove sindikalne aktivnosti, eventualno novo traženje rasta plaća?
– Da. Sindikati nužno moraju ove godine raditi na daljnjem rastu plaća, jer unatoč ispregovaranim povećanjima plaće u javnim službama, one i dalje rastu sporije nego plaće u privredi i puno sporije od rasta cijena.
Ove godine najavljuje se daljnji rast cijena od oko 7 do 8 posto. Nužan je rast plaća kako bi se prevenirali snažan pad kupovne moći građana i duboka recesija.
U tom kontekstu kako ocjenjujete snalaženje Vlade u nastaloj situaciji?
– Vlada je reagirala mjerama koje građanima olakšavaju nošenje s rastom cijena, reagirala je ekonomski primjereno i za vrijeme pandemije, ali kao poslodavac nije adekvatno povisila plaće svojim zaposlenicima.
Također, brinu neke izjave ministra financija u kontekstu smjera buduće ekonomske politike. U 2023. godini, u kojoj nas očekuju vjerojatna recesija i daljnji rast cijena, najavljuje se državna štednja i stagnacija plaća.
To je pogrešan smjer za vrijeme koje je pred nama. Susprezanjem državne potrošnje recesija će biti dublja i dulja jer u kriznim godinama jedino država može donekle nadomjestiti pad inozemne potražnje i investicija iz privatnog sektora. Istovremeno će utjecaj štednje na inflaciju vjerojatno biti nezamjetan. Očekuje nas izazovna godina.
Društvena nejednakost
Plaće su u fokusu vašeg znanstvenog rada. Svi znamo da smo po tom pitanju na začelju eurozone.
– Plaće u Hrvatskoj tek posljednjih godina rastu. Taj skroman rast došao je nakon skoro deset godina ekonomskog mrcvarenja građana koje je ulaskom u EU dovelo do snažnog iseljavanja.
Nažalost, činjenica je da smo na dnu po plaćama u eurozoni. Stoga ne bismo smjeli svoju konkurentnost temeljiti na jeftinoj cijeni rada jer će nas to gurnuti u još veću demografsku i društvenu propast. Produktivnost treba graditi na uvođenju novih tehnologija te efikasnijoj i boljoj organizaciji proizvodnih resursa i pružanja usluga.
Naravno, bitno je da vodimo brigu o ukupnoj društvenoj nejednakosti, pa i nejednakosti plaća. Ta je tema ključna za dugoročnu političku i ekonomsku održivost nekog društva.
Nažalost, naše političke elite to ne prepoznaju. Porezni sustav nam je primitivan i regresivan, a porez na nekretnine ne uspijevamo uvesti već godinama.
Besmislena podjela
Spomenuli ste usporedbu plaća u privredi i javnom sektoru. Ima li država kao poslodavac neku smislenu politiku plaća?
– Besmislena je podjela na zaposlenike u javnom i privatnom sektoru koju potenciraju neke društvene skupine i pojedini mediji do te mjere da se umjetno stvara netrpeljivost između jednih i drugih.
To je štetno jer i jednima i drugima moraju plaće rasti. Bez javnih i državnih službi društvo ne može funkcionirati, baš kao ni bez zaposlenika u industriji, trgovini, građevini, turizmu i sl.
Plaće u javnim službama posljednje dvije godine kaskaju za privredom pa imamo radna mjesta koja nije moguće popuniti jer su primanja potpuno nekonkurentna privatnom sektoru ili inozemnim poslodavcima.
To su primjerice učitelji i nastavnici u STEM područjima, liječnici, medicinske sestre, ali i slabije plaćena zanimanja poput čistačica, kuhara i slično.
Ključni je problem manjak bilo kakve politike plaća. Država tu djeluje bez jasnih okvira i orijentira, brige o učinkovitosti rada, upravljanju radnicima, prepoznavanju boljih od lošijih, bez uvažavanja pozicije svojih zaposlenika u odnosu na druge zaposlene u zemlji. Tu nebrigu u konačnici plaćaju građani jer bi javni servisi mogli i trebali biti kvalitetniji i bolje organizirani.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
HPEU
Pavo Barišić kandidat za predsjednika Međunarodne paneuropske unije
Svijet
IRAN ZATRAŽIO SASTANAK
Vijeće sigurnosti UN-a sastaje se u ponedjeljak zbog izraelskog napada na Iran
Svijet
SAO PAULO
U neredima navijača u Brazilu jedna osoba ubijena, 20 ozlijeđenih
Zadar
U DOMU ŽUPANIJE
Dan dobrovoljnih darivatelja krvi: Svečani prijem za 35 laureata koji su dali krv 35, 50, 75 ili 100 puta
Svijet
Saloma Zurabišvili
Gruzijska predsjednica smatra da je njezina zemlja žrtva “ruske operacije”
Scena
kulinarski izazovi
Večera za 5 donosi novo zadarsko izdanje! Ima i poznatih lica
Zadar
OBAVIJEST
HEP JAVLJA! Poveći broj ulica u Zadru i županiji u ponedjeljak bez struje
Zadar
MODNA ANALIZA
Street style spektakl na posljednjoj listopadskoj suboti
Zadar
gdje u kupnju?
Radna je nedjelja samo nekim trgovinama, donosimo popis
Zadar
jesen u gradu