Penalizirat će se prljave investicije

Ustanova za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije INOVACIJA jučer je u sklopu projekta »BOND2« u Centru za kreativne industrije organizirala besplatnu radionicu po nazivom »Održivo poslovanje«. Nositelj projekta je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

Radionicu je vodio Hrvoje Marušić koji ima preko dvadeset godina profesionalnog iskustva i mjerljivih rezultata na razini politika, programa i projekata na nacionalnoj razini, ali i u okviru Europske unije, s naglaskom na aspekte održivosti.

Rimac za primjer

– Tema održivog poslovanja postaje sve važnija. Kako što znamo klima se nepovratno narušava, a veliki dio toga predstavlja rezultat gospodarske aktivnosti. Sve to je ponukalo Europsku uniju da svoju regulativu, financijske instrumente i sve zakonske propise, financijske potpore, usmjerava na smanjenje negativnih utjecaja gospodarstva na klimu, okoliš i ljudsku zajednicu, naglasio je Marušić i pokušao približiti temu održivosti poslovanja, smanjenja negativnog utjecaja na okoliš.

Naveo je neke od primjera dobre prakse održivog poslovanja u Hrvatskoj.

– U Hrvatskoj je fantastičan primjer održivog poslovanja Rimac, a koji je svoje cjelokupno poslovanje izgradio na principima održivosti, odnosno na električnim automobilima. Potom tvrtka Grivi je razvila pametna rješenja u poljoprivredi, a koja se primjenjuju na globalnoj razini. Imamo i niz ostalih, manje poznatih tvrtki, a koje su ugradile slične principe održivosti u svoje poslovanje, kazao je Marušić te istaknuo kako u posljednjih petnaest godina, gotovo bez iznimke, sve velike kompanije brinu o održivosti, odnosno o okolišu, odnosu prema ljudima i zajednici, što zbog zakonske regulative, što zbog kapitala koji postaje sve skuplji za one koji zagađuju.

Tako u promotivnim kampanjama različitih kompanija, primjerice, kemijske industrije, automobilske ili tekstilne, možemo vidjeti kako nastoje što manje štetiti okolišu te kako sve više ulažu u čišćenje i regeneraciju okoliša.

Upitali smo ga što je s onim tvrtkama koje se promoviraju kao proekološke u teoriji, a u praksi su daleko od toga.

Ne može se glumiti zeleno

– Iako postoji fenomen »green washing«, situacija se promijenila posljednjih nekoliko godina unatrag. Do nedavno je bilo moguće samo »kozmetički« reći mi se bavimo okolišem, obojiti web stranicu u zeleno, staviti nekakav logotip s lišćem kako bi se to proglasilo brigom za okoliš. Međutim, Europska unija je donijela i usvojila novu regulativu s kojom za sve tvrtke, a pogotovo velike, postaje zakonska obaveza izvještavati o tome kako se zaista ponašaju. Tako da sada tu više nema prostora za »green washing«, odnosno glumu, zato što su ta izvješća za velike tvrtke i zagađivače, obavezna i podložna su reviziji. Za sada nema sankcija, ali će one biti uvedene uskoro. Sada se nalazimo u tranzicijskom razdoblju jer se tvrtke još uvijek uče primjenjivati novu regulativu. Ono što je po mom mišljenju presudno u svemu tome je da će financijske institucije, koje su obavezne po zakonu izvještavati o tome gdje usmjeravaju svoj novac, biti penalizirane ako svoj profit budu kanalizirale u tzv. prljave investicije, objasnio je Marušić.

– Ako novac, odnosno kapital, bude išao u zelenije investicije onda će cjelokupno gospodarstvo biti uspješnije. To je zapravo važnije od samih zakona, istaknuo je Marušić te dodao kako je ova radionica dokaz kako se Hrvatska probudila i da se ozbiljno počela baviti s tim problemom na svim razinama.

Još uvijek nije kasno

– Smatram da još uvijek nije kasno za promjenu. Zakonski okvir je važan, ali još je važnije usmjeravanje kapitala u održivost. Pored toga, mislim da su ljudi poprilično osviješteni, rekao je Marušić i osvrnuo se na ulogu »Pariške konvencije« koja je potpisana 2015. godine u Parizu.

– »Pariška konvencija« je prvi formalni svjetski dogovor kojim je međunarodna zajednica preuzela konkretne dogovore u smislu smanjenja štetne emisije kako bi se usporio rast temperature. Međutim, kaskamo u ciljevima koji su dogovoreni tom konvencijom. No, idemo u dobrom smjeru i radimo na tome. Hoćemo li uspjeti probuditi se do kraja na vrijeme i zaustaviti rast temperature? Nadam se da hoćemo. Ali moramo biti svjesni da sve kreće i od nas pojedinaca doma, ali i malih poduzetnika te u konačnici velikih poduzetnika, koji zapravo predstavljaju najveće zagađivače, zaključio je Marušić.