Nedjelja, 25. veljače 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

POZITIVNA INKLUZIVNOST

Osobe s invaliditetom dobile posao u policijskim postajama u Benkovcu i Pagu

Autor: Iva Bucić

20.10.2023. 09:58
Osobe s invaliditetom dobile posao u policijskim postajama u Benkovcu i Pagu

Foto: PU ZADARSKA



Kada je u studenom prošle godine MUP raspisao javni natječaj za 139 izvršitelja u sjedištu Ministarstva i u policijskim upravama diljem države, prvi put je putem medija potaknuto i promovirano da se ravnopravno sa svima ostalima prijave i osobe s invaliditetom.


Natječaj je imao vrlo dobar odaziv i na koncu je zaposleno 38 osoba s invaliditetom, koje su tijekom ovog proljeća počele raditi. Od 38 zaposlenih osoba s invaliditetom, dvoje je zaposleno u PU zadarskoj – Antonio Čakarun u Policijskoj postaji Benkovac-Obrovac i Marija Maržić u Policijskoj postaji Pag, oboje na pozicijama upravnih referenata.


Radna atmosfera


Čakarun radi u uredu za strance, na izdavanju dozvola za boravak za strane državljane i osjeća se, kaže, sasvim ravnopravno s ostalim zaposlenicima. Isto mišljenje dijeli i njegova kolegica Maržić, koja posljednjih sedam mjeseci na puno radno vrijeme obavlja posao upravnog referenta u Policijskoj postaji Pag.




– Izuzetno sam zadovoljna s poslom kojeg obavljam kao i s kolegama. Zadovoljna sam što radim u pozitivnoj radnoj okolini u atmosferi koja mi odgovara. Obavljam uredski posao, a radno okruženje je iznimno dobro te se osjećam kao ravnopravni zaposlenik, govori Maržić.


– Rekao bih da sam zasad zadovoljan poslom, jer sam navikao raditi sa strankama i nije mi to strano, možda bih imao primjedbu na visinu plaće državnih službenika i namještenika jer osobe s invaliditetom uvijek imaju dodatne troškove po pitanju lijekova i ostalih potrepština koje su nužne za svakodnevno funkcioniranje, kazuje Čakarun, koji je polovicom travnja zaposlen kao upravni referent u Policijskoj postaji Benkovac-Obrovac.


Naime, kako je ranije ove godine upozorila i pravobranitelja za osobe s invaliditetom, pogoršanje opće ekonomske situacije dovelo je do daljnjeg porasta siromaštva koje posebno teško pogađa osobe s invaliditetom i njihove obitelji.


Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika moraju zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom. Točnije, broj osoba s invaliditetom koje je poslodavac dužan zaposliti izračunava se po stopi od tri posto ukupnog broja zaposlenih, a ako poslodavac ne ispuni kvotu, svaki mjesec plaća naknadu od 20 posto minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je bio dužan zaposliti.


Antonio Čakarun, Foto: PU Zadarska


Plaća i invalidnina


Doduše, osim zapošljavanjem, poslodavci kaznu mogu izbjeći i na nekoliko zamjenskih načina. Primjerice, stipendiranjem ili poslovnom suradnjom s tvrtkama, zadrugama ili udrugama u kojima više od polovice radnika čine osobe s invaliditetom.


Kao jedan od problema među poslodavcima Čakarun naglašava to što često nisu obaviješteni o prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom i zakonima koji promoviraju inkluzivnost na radnom mjestu. Osim toga, kaže, boje se dodatnih troškova potencijalnih prilagođavanja radnog mjesta, odnosno okruženja koje bi odgovaralo osobi s invaliditetom. Poslodavci se, uz to, ponekad neopravdano boje da radnik s invaliditetom ne može postići iste rezultate kao i prosječni radnik bez invaliditeta.


– I dalje postoje stereotipi i predrasude prema osobama s invaliditetom, poput sumnji u sposobnost, koje uvelike imaju ulogu u odluci poslodavca o tome zaposliti ih ili ne. Jako je važno raditi na podizanju svijesti i pružanju što veće podrške i obuke kako bi se promoviralo zapošljavanje osoba s invaliditetom i kako bi se konačno uklonile sve potencijalne prepreke i predrasude budućih poslodavaca, kazuje Čakarun te dodaje kako je došlo do zakonskih izmjena koje se odnose na prava osoba s invaliditetom.


– Izmijenjeno je pravo na osobnu invalidninu te više ne ovisi o cenzusu, odnosno visini primanja. To znači da osoba s invaliditetom prima i plaću i tu naknadnu, tumači Čakarun.


Posao upravnog referenta u PU zadarskoj nije prvo radno mjesto ni za Maržić, ni za Čakaruna.


– Rekao bih da sam imao malo sreće pa sam dobio priliku zaposliti se po završetku srednje škole u općini gdje inače i živim. Međutim nakon prestanka tog posla, 2012. godine, rekao bih da sam se bezuspješno pokušavao zaposliti zato što ponuda poslova na tržištu rada nije bila namijenjena za osobe s invaliditetom, kaže Čakarun.


Marija Maržić, Foto: PU Zadarska


Ostaju stečena prava


Iako kao društvo bilježimo pozitivne pomake, osobe s invaliditetom i dalje se svakodnevno suočavaju s vidljivim i nevidljivim barijerama koje priječe njihovo ravnopravno sudjelovanje u društvu. Lani se pravobraniteljici za osobe s invaliditetom obratilo 2.474 građana, od čega je najviše, čak 565 upita, bilo iz područja socijalne skrbi, a 287 upita odnosilo se na zapošljavanje i rad.


Iako Maržić kaže da osobno ni ranije nije imala poteškoća sa zaposlenjem, slaže se s Čakarunom u ocjeni da ponekad poslodavci naprosto nisu u mogućnosti zaposliti osobu s invaliditetom jer im na slobodnim radnim mjestima ne mogu raditi osobe s invaliditetom.


– Po meni nema govora o bešćutnosti nego jednostavno nekad je krivi model i pristup, a jedan dio poslodavaca ako je moguće zapošljava osobe s invaliditetom zbog sistematizacije i opisa poslova koje invalidi mogu obavljati, kazuje Maržić te ističe kako je dobro da osobe s invaliditetom ni na koji način više nisu penalizirane zbog zapošljavanja, odnosno zaposlenjem ne gube nikakva prava koja im pripadaju.


Ivana Grbin, Foto: PU Zadarska