Mjesec hrvatske knjige raznovrsnim programom obilježava se i u Gradskoj knjižnici

Započeo je Mjesec hrvatske knjige, već tradicionalna i najveća manifestacija u Hrvatskoj posvećena knjizi, knjižarstvu i knjižničarstvu koja se održava od 15. listopada do 15. studenoga. Ovogodišnje izdanje održava se pod nazivom Književnost bez granica! i sloganom Nek’ ti riječ ne bude strana(c)…, a posvećeno je književnim prevoditeljicama i prevoditeljima. Tragom ulaska naše zemlje u schengenski prostor, prostor bez postojanja graničnih kontrola, Programski i organizacijski odbor Mjeseca hrvatske knjige odlučio je zakoračiti u “književni Schengen”, vinuti se daleko iznad državnih granica u prostor “književnosti bez granica”.

Cilj je ovogodišnje manifestacije ukazati na važnost prevoditelja. Izvesti na svjetla pozornice ove jezične magove, velike znalce o kojima se malo zna. Podsjetiti na neprocjenjivu vrijednost književnog prevođenja zahvaljujući kojemu strana književnost, njezini klasici i suvremenici, hrvatskim čitateljima prestaju biti strani. Zahvaljujući kojemu i hrvatska književnost leti preko granica svoje domovine i osvaja inozemnu publiku, daleko izvan granica Schengena.

– Sa svojim programom, manifestaciji se pridružila i Gradska knjižnica Zadar s nizom sadržaja za djecu, mlade i odrasle, rekla nam je Matea Bakmaz iz Gradske knjižnice te je izdvojila programe.

Zanimljiv program

Mali prevoditelji je ciklus od četiri edukativne radionice na stranim jezicima za djecu rane školske dobi na kojima će se kroz igru upoznati s ulogom prevoditelja i sami se iskušati u prevođenju jednostavnih tekstova, Bajkoplov: Bajke bez granica – pripovjedni nastupi na kojima će se djeca upoznati s najpoznatijim bajkama svijeta, Najmlađi u svijetu književnosti – suradnja s DV Školjkica i more ostvarit će se kroz dva susreta, jedan u prostoru Knjižnice, a drugi u prostoru Vrtića, Pregača pričalica – djeci će se pripovijedati priče stranih autora prevedene na hrvatski jezik, Zanimanje: prevoditelj – radionica za predškolce i djecu nižih razreda osnovne škole, Kako razviti ljubav prema čitanju kod djece? – predavanje za roditelje, Mnoga lica prevođenja – predavanje za mlade održat će prof. dr. sc. Nikola Vuletić s Odjela za hispanistiku i iberske studije Sveučilišta u Zadru. U studenome ćemo ugostiti književnicu Ivanu Ćurić koja će predstaviti roman “Ćaćino dite” te će se također održati Književna večer s prevoditeljicama Mirnom Sindičić i Vandom Mikšić. Klubovi čitatelja Klub čitatelja francuske književnosti, Klub čitatelja 50+ i Zlatna liga svoje će sastanke posvetiti prevoditeljima s temom “Koliko je kvalitetan prijevod važan?”. Jedan od susreta 65+ razloga da ti čitam u Domu za starije i nemoćne osobe Zadar posvetit ćemo temi Mjeseca hrvatske knjige te održati radionicu Upoznajmo Njemačku kroz književnost i kulturu. Do 11. studenoga 2023. u ulaznom dijelu Središnje knjižnice može se razgledati izložba Fotografska oda čitanju. Peta izložba fotografija o čitanju u organizaciji Gradske knjižnice Zadar i Hrvatskoga čitateljskoga društva donosi radove fotografkinje Ana Jagić.

– Raspored programa kao i osvrti na one održane mogu se pratiti putem mrežne stranice i društvenih kanala Knjižnice, napomenula je Bakmaz.

Popularni autori

Koliko su hrvatske knjige popularne kod naših čitatelja i što se najviše čita, ispričala nam je Silvana Kuman, informator s Odjela za odrasle koja naglašava kako su knjige hrvatskih autora čitane u jednakoj mjeri kao i knjige stranih autora.

– Netko više voli strane autore, ali isto tako ima korisnika koji vole naše autore. Čitaju se mnogi i nemoguće je svih navesti, pa se unaprijed ispričavamo svima koje izostavimo: Miro Gavran, Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Marija Jurić Zagorka- uvijek, bez obzira na trendove, zatim Damir Karakaš, Olja Savičević Ivančević, Tisja Kljaković, Marina Vujčić, Kristijan Novak, Ivica Prtenjača, Jurica Pavičić… Tu su, naravno i zadarski autori: Frane Herenda, Lada Vukić, Želimir Periš, Korana Serdarević, rekla je Kuman napominjući kako na trendove u čitanju utječu razni faktori.

– Naravno, trendovi se kao i u svemu, tako i u čitanju, prate. Sve što se medijski promovira povećava čitanost. Preporuke na TV-u ili društvenim mrežama, web preporuke, razni portali o čitanju, snimljene serije ili filmovi, sve to utječe na odabir autora koji će se čitati. Najnoviji primjer je roman Drage Hedla “Šutnja” po kojem je snimljena TV serija koju se upravo prikazuje i odmah svi žele pročitati roman. Ili “Depra” Aleksandra Stankovića, koja je trenutno dosta promovirana, rekla je Kuman te dodala zaključila “iako manifestacije poput Mjeseca hrvatske knjige nemaju tako široku vidljivost kao televizija, društvene mreže ili dnevne novine, ipak uvelike pridonosi popularizaciji i knjiga i čitanja”.