Grad i kulturu čine ljudi

Dnevni boravak građana« i »dom kulture« samo su neki od epiteta kojima političari vole kititi zadarske kulturne institucije. Od kada je EU fondova u grad su uložena iznimna sredstva kako bi se opremili, obnovili ili pak izgradili novi prostori za kulturu i umjetnost. No, u tradicionalnoj balkanskoj maniri, tko će koga nego svoj svoga, pa se isti ti političari ne mogu dogovoriti tko će i kako upravljati tim novim institucijama, kao što su II Palače i budući Centar za mlade. S pročelnicom gradskog ureda za kulturu i šport Dinom Bušić zato smo razgovarali o budućnosti zadarske kulture, ali i sasvim »običnim« političkim pitanjima koja su se prelila u sferu kulture.

Kako komentirate pitanje županijskog vijećnika Jure Zubčića o financiranju i promociji II Palače? Čija je obveza financirati II Palače?

– Kneževa i Providurova palača imovina su Grada Zadra te Grad kao vlasnik ulaže u njih već desetljećima, a osobito od nesretnog granatiranja zgrade tijekom Domovinskog rata. Ulaganja su se dodatno intenzivirala kroz narudžbu arhitektonskog projekta, a zatim i kroz realizaciju istoga i to kroz izvore EU sredstava, vlastita sredstva te sredstva Ministarstva kulture i medija, pa je tako uslijedila obnova Kneževe, a zatim Providurove palače. Dakle, da, obveza Grada Zadra je sufinancirati rad Kneževe i Providurove palače.

Pitanje vijećnika Zubčića odnosilo se, vjerujem, na jedan od programa unutar II Palače, konkretno na jumbo plakate za izložbu »Jedan svijet«. Grad Zadar, u suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti i Ministarstvom kulture i medija, omogućio je spomenutu izložbu kao, mogu s ponosom reći, premijerni projekt na nacionalnoj razini. Projekt se, kako je poznato, odnosi na izmještanje građe od nacionalnog značaja iz Zagreba u drugi grad, konkretno u naš Zadar, koji je osiguravanjem ovako velebnog i atraktivnog prostora koji je kroz 2022. godinu osvojio sve nagrade struke, a kojega potpisuje AB Forum i arhitekti Letilović i Pedišić, to i zaslužio. Sukladno obvezama koje smo preuzeli, osigurali smo i marketinšku kampanju koja je uz osnovne promotivne materijale, katalog i letak izložbe, kao jedan od elemenata imala i desetak jumbo plakata u gradu i na period od mjesec dana. Radi se, dakako, o ugovornim obvezama iz prošle, 2022. godine koje smo realizirali uz sponzorsku suradnju.

Interdisciplinarni pristup

Nazire li se rješenje oko pravne osobnosti II Palače? Za koji se sustav upravljanja zalažete vi i Grad Zadar?

– Upravljanje Kneževom i Providurovom palačom bilo je predmetom različitih interpretacija u medijima, kao i nagađanja. Naime, i Grad Zadar i Zadarska županija kao osnivač Narodnog muzeja Zadar, a koji s obzirom na svoju djelatnost, uz Gradsku knjižnicu i Koncertni ured (koji su pak ustanove Grada Zadra), čini jednog od korisnika čiji programi podižu razinu kvalitete kulturne ponude cijelog kompleksa i koji koristi prostore, našli su se pred izazovom na kojemu rade zajedničkim snagama. Ono u što smo sigurni jest da je korištenje prostora od strane triju ustanova koje pokrivaju izložbenu djelatnost, glazbu i knjigu, izuzetno uspješno i jako dobro funkcionira za korisnike, građane i goste, a to nam je ipak najvažnije! Naime, II Palače funkcioniraju kao kulturni hub u kojemu se kao i umjetnička područja, miješaju i različite publike. Netko tako u II Palače može posjetiti izložbu, uživati u umjetničkim djelima najvećih hrvatskih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća, produžiti na koncert klasične ili jazz glazbe i posuditi knjigu. Takav interdisciplinarni pristup danas je nešto čemu streme svi u Europi, naprosto zbog dinamičnijih i raznolikijih potreba posjetitelja. Nama se to prirodno nametnulo, a da je smjer uspješan potvrđuje i broj posjetitelja koji u godinu dana iznosi između 50.000 i 55.000 ljudi. Dakako, pred Gradom i Županijom je konačni dogovor, no sve su to procesi koji traju i čiji rezultati ponajprije trebaju biti na korist nama svima kao zajednici.

Centar za mlade

Tko će upravljati budućim Centrom za mlade?

– Dok u II Palače imamo stabilnu tripartitnu strukturu, palače rade, funkcioniraju, proizvode dnevno od tri do četiri programa i to izuzetne kvalitete; Grad Zadar i odjel koji vodim kao i drugi odjeli, intenzivno su uključeni u njihov rad te su im na raspolaganju za sve dnevne izazove. Centar je još uvijek zatvoren, a infrastruktura je gotova, programa nema, korisnicima nije omogućeno korištenje, mladima također.

Gradonačelnik je predložio osnivanje javne ustanove koja bi se bavila upravljanjem i funkcionirala kao tehničko-produkcijska platforma za sve buduće korisnike, odnosno zainteresirane udruge, a koje bi svoju participaciju u radu Centra svakako imale kompletno na razini programacije i to kroz Programsko vijeće. Zadar ima jedinstvenu situaciju. Naime, mi imamo kompletno obnovljenu infrastrukturu, zgradu od 4.500 metara četvornih u koju je uloženo više od 40 milijuna kuna i niti jedan model iz nekog drugog grada nije pandan. Kao vlasnik, Grad ima odgovornost za tu infrastrukturu koja je obnovljena EU sredstvima. Moramo svi skupa uložiti dodatan napor i pronaći rješenje za održivo upravljanje i funkcioniranje Centra. Nakon proračuna, mislim da je to prva tema oko koje što prije moramo nastaviti razgovore s Gradskim vijećnicima. To nam je prioritet.

Proračun pod blokadom

Kako funkcioniraju sufinanciranje i potpore kulturnim udrugama sada kada je proračun pod blokadom?

– Ustanove koje imaju pretplate (HNK Zadar i Koncertni ured Zadar) održavaju pretplatničke programe jer su pretplatnici još u rujnu prošle godine uplatili svoje pretplate. Iste ustanove rade programe i iz vlastitih sredstava, dok smo npr. nabavku knjiga za obje knjižnice morali staviti na čekanje jer ne smijemo potpisivati nove ugovore. Programi javnih potreba u kulturi koje koristi 80 udruga u kulturi i 12 udruga u tehničkoj kulturi, čekaju usvajanje proračuna. Sreća u nesreći je ta da su njihove aktivnosti intenzivnije na ljeto i u drugom dijelu godine.

Je li zbog blokade proračuna ugrožena realizacija velikih kulturnih projekata kao što su Glazbene večeri u sv. Donatu?

– Ukoliko se proračun ne usvoji, ugroženo je održavanje događanja i festivala čije obveze nisu preuzete u prethodnoj godini. Glazbene večeri u sv. Donatu, najstariji festival čiji je osnivač Grad Zadar, jedan je od njih, no tu su i Zadarsko kazališno ljeto, Monoplay, Kvartart, intenzivne projekcije Kino zone, sezone Zadarskog komornog orkestra, sezone predstava udruga poput Drame plus, Igrajmo se, plesne sezone Zadarskog plesnog ansambla itd. Dakako, postoji mogućnost sufinanciranja iz drugih izvora, pokrivanja troškova iz vlastitih sredstava, no sve koje sam spomenula, a i brojne druge, upravo Grad Zadar sufinancira u najvećem postotku. Ja vjerujem da do toga neće doći i da će se novi prijedlog proračuna usvojiti na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

Večeri u sv. Donatu

Da li se već zna dio programa ovogodišnjih Glazbenih večeri u sv. Donatu?

– Umjetnički ravnatelj Jurica Šoša i voditeljica rane glazbe Katarina Livljanić program su osmislili, no još uvijek ga nisu potvrdili zbog proračuna. No, optimistični smo, ne samo zbog Glazbenih večeri u sv. Donatu već i zbog svih drugih proračunskih korisnika i nadamo se da će se kulturni, sportski i svaki drugi segment života Grada, nakon sljedeće sjednice početi odvijati u uobičajenom ritmu, pa čak i intenzivnije jer, sredstva su na čekanju gotovo četiri mjeseca, a treba ih potrošiti do kraja fiskalne godine.

Kako napreduje izrada Plana upravljanja povijesnom jezgrom Zadra?

– Upravo je završeno javno savjetovanje Plana upravljanja. Bio je to intenzivan dvogodišnji proces rada, a sad nam predstoji slanje dokumentacije Ministarstvu kulture i medija čije odobrenje moramo dobiti prije slanja Plana na Gradsko vijeće.

Smatrate li da Zadar posjeduje dovoljne kapacitete da kvalitetno iskorištava prostore II Palača i budućeg Centra za mlade, kao i da dobrom marketinškom promocijom osigura njihovu posjećenost i prepoznatljivost?

– Apsolutno sam sigurna da Zadar ima dovoljne kapacitete za iskorištavanje obaju prostora! II Palače već sad su prava mala tvornica događanja. Naime, osim produkcije programa korisnika, Narodnog muzeja Zadar, Koncertnog ureda Zadar i Gradske knjižnice kroz razne tipove programa, od izložbi, radionica, edukacija, slušaonica, koncerata jazza, world musica, klasike, programa za djecu i mlade i to kroz projekte koje kroz razvoj publike podržava i Ministarstvo kulture i medija, svakodnevno palače koriste i vanjski korisnici, kako kroz suradnje sa spomenutim ustanovama, tako i kroz vlastite produkcije. Radi se o programima ne samo od lokalne važnosti, već i od nacionalne. Tako su Palače npr. uskoro domaćini Dana arhitekata u organizaciji Hrvatske komore arhitekata i Društva arhitekata Zadra, jednog od najznačajnijih događanja na području arhitekture u Hrvatskoj. Palače su mjesto u kojemu smo još od 2017. omogućili sklapanje civilnih brakova. I to je jedan lijepi segment kroz koji se stvara emotivna memorija i povezanost s prostorom. A Centar, on nas tek čeka, no s obzirom na to da smo kroz posljednje 4 godine znatno povećali sredstva za udruge, da smo proveli i još uvijek provodimo projekte za jačanje kapaciteta udruga, da intenzivno surađujemo s njima te smo upućeni u njihovo stanje, mi već znamo da su korisnici spremni za iskorištavanje njegovih kapaciteta i da na njega, jedva čekaju!

Pogled u budućnost

Kakva je vaša vizija zadarske kulturne budućnosti i valorizacije naše kulturno- povijesne baštine?

– U posljednje četiri godine Zadar, ali i svijet, zadesilo je podosta ozbiljnih prepreka, od koronavirusa do blokade proračuna. Unatoč svemu, proračun za kulturu porastao je za 6,5 milijuna kuna, tijekom COVID-a nismo pretrpjeli proračunske gubitke, već ostali stabilni i rasli, a čak i u vrijeme blokade, kulturna scena ne miruje, što je izuzetno dobar znak jer potvrđuje posvećenost i ljubav svih onih koji proizvode programe i aktivnosti. A ti posvećeni i puni ljubavi prema kulturi i svom poslu su naši građani, Zadrani, i to je ono što mi na ovakvom poslu daje vjetar u leđa i sigurnost jer znam da u svakom trenutku postoji snaga, potencijal i želja za radom i rastom.

Pred Zadrom je mnogo strateški važnih projekata u kulturi. Očekujemo skori rasplet situacije na Citadeli, budućoj ljetnoj pozornici s kojom ćemo kao Grad konkurirati sličnim lokacijama u gradovima na obali. Citadela je dio UNESCO zaštićenih bedema koje smo obuhvatili u Planu upravljanja i koji su glavna tema tog dokumenta. Samo u njemu stoji cijeli niz aktivnosti za sljedećih pet do šest godina, a koje formiraju značajan dio valorizacije naše kulturno-povijesne baštine i kroz koje treba animirati cijeli niz službi da u suglasju rade za jedan cilj. No pred nama je i niz manjih, ali po tom pitanju ništa manje važnih projekata i aktivnosti koji će pomoći da Zadar izoštri fokus prema ciljevima koje smo postavili u Strategiji kulture. Zadar je pred dovršetkom još jednog izuzetno važnog projekta u kulturi, obnove crkve sv. Nikole kojim upravlja Međunarodni centar za podvodnu arheologiju koji će u kompleksu za stručnu i širu javnost učvrstiti ugled Zadra kao jednog od svjetskih centara podvodne arheologije.

Pogled u budućnost donosi i rješavanje pitanja adekvatnog kazališta, koncertne dvorane, plesnog centra, rekonstrukcije i nadogradnje Gradske knjižnice… Kao upravni odjel radit ćemo na napretku svakog od segmenata kako bi se dodatno ojačala i razvila ljudska i programska infrastruktura koja bi mogla pratiti i onu građevinsku, a koja je kako znamo predviđena u urbanističkom projektu Vrata Zadra.

Viziju kulture Zadra donose sudionici, akteri, pripadnici kulturne scene, a na Gradu je da ih prati, podržava i ojačava. A ono što osluškujući bilo svih spomenutih mislim, ali ne samo kao osoba na ovom poslu, već i kao građanka Zadra te jedan od aktera u kulturi, jest da grad i kulturu čine ljudi i da im na sve načine moramo stvarati platformu za rad, povratak u Zadar, a sve kako bi kulturu gradili iznutra. Jer samo tako stvaramo zajednicu koja se s njome identificira i koja s njome raste i napreduje.