Brajković: Domaći ljudi ne smiju biti u podređenom položaju u vlastitom gradu

Dok iz debelog hlada promatramo turiste koji se šetaju po pasjim vrućinama, u razgovoru s Franom Brajkovićem, poznatim zadarskim radijskim voditeljem i predsjednikom Mjesnog odbora Poluotok u odlasku, koji godinama upozorava na pad kvalitete života u starog gradskoj jezgri, prekapamo po njegovoj političkoj karijeri, promjenama za koje se izborio i onima na koje je uzaludno upozoravao. Prije nekoliko je dana Brajković na svom Facebook profilu najavio kako se nakon više od četiri godine volonterskog rada za opće dobro kroz djelovanje u MO-u Poluotok ne namjerava ponovno kandidirati za poziciju u lokalnoj politici.

– Samo nebo zna koliko odricanja, pritisaka, nerazumijevanja i žrtve sam strpljivo i relativno tiho podnosio ove četiri godine da bi kao nezavisan pojedinac pokušao biti »promjena koju želim vidjeti«. Nije mi žao, dapače, očekivao sam prepreke te mogu reći da sam na kraju ipak ponosan na svoju službu i na sve ono što smo uspjeli postići u ovom razdoblju, napisao je Brajković, istaknuvši kako se moglo i puno više. Daleko od toga da je jedini, Brajković je godinama jedno od poznatijih zadarskih lica koje upozorava na brojne probleme na Poluotoku, mnogi od kojih se iz godine u godinu zanemaruju.

Frane Brajković, Foto: Arif Sitnica

– Moram priznati da sam zadovoljan kako smo radili i za što smo se izborili. Ono što je ostalo neučinjeno posljedica je mnogo težih problema od nevolje ili nezainteresiranosti i ostaje nam da se institucionalnim putem ili pak aktivizmom s njima nosimo u godinama pred nama, dodao je Brajković, najavivši osnivanje zadruge mještana i poslovnih subjekata Poluotoka kako bi se kroz novu formu pokušao izboriti za bolju kvalitetu života u starom gradu.

– Daleko sam od kraja rada unutar MO-a, te ćemo naše daljnje točke i prijedloge predstaviti kroz ljeto i do novih izbora, naglasio je Brajković.

Stare muke svake godine

Svaka nova turistička sezona za žitelje stare jezgre znači iste probleme, gužve, prekomjernu buku, neprimjereno ponašanje turista, komunalne probleme i manjak parkirnih mjesta… Lista problema je podugačka, a katalizator je poznat. Dok se gradski oci svake godine trude uvjeriti nas kako će nova turistička strategija donijeti rješenje takvih problema, na terenu se malo što bolje može primijetiti. Dok se drugi dalmatinski gradovi barem pokušavaju ozbiljno uhvatiti u koštac sa sve razularenijim turistima, neprekidnom gradnjom novih apartmanskih smještaja i selidbom lokalaca iz starih jezgra, u Zadru se očito vode mantrom »samo lagano«, nadajući se kako će građanima zamazati oči dobrim turističkim brojkama i tako ih ponukati da se za kvalitetniji standard života treba strpjeti još koju sezonu.

– S obzirom na uistinu specifične okolnosti posljednje četiri godine te tradicionalnu nezainteresiranost javnosti i neefikasnog sustava koji je izrazito neprijateljski nastrojen prema nezavisnim pojedincima, dobro je i ovo što smo uspjeli napraviti. Svoje djelovanje nikad nisam doživljavao političkim, već aktivističkim te me nipošto nije zanimalo daljnje političko »napredovanje« i građenje karijere u tom smjeru. Sve što sam radio kroz MO bilo je od srca, iskreno i vođeno najboljim namjerama. Ako sam nekog nepravedno prozvao ili povrijedio svojim djelovanjem ispričavam se još jednom i ovim putem, dodao je Brajković, zaključivši kako je spreman svoje spoznaje, znanja i iskustva staviti na raspolaganje nekim budućim nezavisnim pojedincima koji će zbog te sulude ljubavi prema gradu, sugrađanima i budućnosti naše dice biti spremni staviti svoje ime na branik bez očekivanja ičega zauzvrat, napisao je Brajković.

Prije četiri je godine, kazuje, atmosfera u gradu bila popuno drugačija. Brajković se, nezadovoljan zbog tromosti sustava i nezainteresiranosti za lokalnu situaciju, automatizmom odlučio prijaviti na izbore za mjesni odbor, mada dodaje, smatra kako to nije najučinkovitiji model provođenja lokalne politike.

– Velike su se stranke tada sa standardnim imenima ponavljale na listama, te sam kao revoltirani građanin odlučio nešto promijeniti, vodeći se idejom da gore od njih ne može biti. Već je tada Poluotok bio u raljama masovnog turizma, apartmanizacije i pada kvalitete života, pojasnio je Brajković.

Poluotok živi i izvan sezone

Krenuo je kontra ustaljenih interesa, pokušavši Poluotok vratiti Zadranima. Sustavi su, kaže, tromi i ne mijenjaju se. Upravo se zato, nakon početnog pritiska uhvatio u koštac s problemima koji su mučili njegove susjede.

– Ja mislim da je vrijedilo i zato bih volio da se nađe netko sličnih afiniteta da se ponovno upusti u ponekad Sizifovu bitku za bolje promjene. Naravno da neću prestati raditi na tome da život u ovom gradu bude prije svega ugodan za nas koji tu živimo i radimo svakog dana, te ću se u skorijoj budućnosti oglasiti na temu novih upravljačkih modela koji ne uključuju sudjelovanje u političkoj areni, a od kojih svi možemo imati konkretne koristi. Domaći ljudi ne smiju biti u podređenom položaju u vlastitom gradu i to je nešto na čemu ćemo raditi u budućnosti. Naravno, do izbora nastavljamo svakodnevno bdjeti nad svojim kvartom te idućih nekoliko mjeseci planiramo realizirati još neke od akcija koje smo ranije zacrtali, rekao je Brajković, istaknuvši kako smatra kako je najveća pobjeda MO–a sama činjenica da se održao.

– Trudimo se osmisliti i potaknuti realizaciju sadržaja za mlade i šire građanstvo kako bi ljude, naročito izvan sezone zadržali u centru. Centar za mlade je dobra ideja, ali je, koliko to banalno zvučalo, preko mosta. Što je s ljudima i mladima na Poluotoku? To nije prostor namijenjen jedino prolaznicima i privremenom boravku, pojasnio je Brajković, dodavši kako je masovni turizam potpomognut manjkavom Strategijom razvoja turizma uzrok mnogih problema u staroj jezgri.

– Poluotok ima sve preduvjete da bude mjesto za život, učenje i zabavu, jedino što fali je zajedništvo u odlučivanju. Ono što se ipak izdvaja po tome je Park Kapetanski koji smo uspjeli, nakon godina odbijanja, izglasati u sklopu »Kvartaipo« i napokon pokrenuti njegovu revitalizaciju. To je crno na bijelo naš najveći projektni uspjeh, podcrtao je Brajković.

– Trebamo se odmaknuti od ideje da smo mi tranzicijska destinacija, kojoj ništa više od dobrog položaja nije potrebno. Upravo se zato ne trebamo čuditi zašto ne privlačimo kvalitetne turiste. Ne nudimo im kvalitetu u destinaciji, tako da ne možemo očekivati ništa bolje od samog dna turizma, rekao je Brajković.

Prebacivanje odgovornosti

Svoje daljnje djelovanje namjerava nastaviti izvan političkih i institucionalnih okvira i najavljuje osnivanje zadruge građana i poslovnih subjekata Poluotoka, kako bi za isti stol napokon doveo one koji na Poluotoku žive i one koji od njega privređuju.

– Paušalno je i nepotrebno u situaciji u kojoj živimo prozivati poduzetnike i ugostitelje koji su na Poluotoku iskoristili potrebe tržišta i trenutačno neuređenu komunalnu i gospodarsku sliku. Nadamo se tako da će se buduće politike krojiti imajući u vidu činjenicu da se odluke prvo trebaju krojiti na boljitak mještana Poluotoka. Ono što mi sada vidimo je da se ugostiteljima i poduzetnicima maksimalno olakšava poslovanje nauštrb građana, koji se svake godine muče boljkama masovnog turizma i neuređenom komunalnom infrastrukturom, pojasnio je Brajković, još jednom naglasivši kako je svaki kvalitativan uspon turizma ništavan bez dobre infrastrukture.

– Gdje je prije bio jedan stan danas su dva apartmana, a gdje je bila šupa sada je restoran i to je jednostavno neodrživo. Stotine su takvih primjera u gradu. Malo su suludo odobravali minimalne tehničke uvjete. Trebalo bi revidirati UPU i »zaključati« broj ugostiteljskih objekata koji bi mogli raditi na Poluotoku, dodao je Brajković, predloživši da sami poslovni prostori i prije useljenja trebaju zadovoljavati minimalne uvjete.

– Nitko zapravo nema hrabrosti postaviti prava pitanja i povući oštre poteze. Mi kao građani želimo politici davati smjernice kako se grad treba razvijati. Problemi koji su ostali skup su manjkavih ideja i loših postupaka koji se ponavljaju svake godine. Potrebno je, osim politike, u takve rasprave uključiti građane i znanstvenike, kako bi se osmislio najkvalitetniji model opstajanja grada. Primjer tomu su i nelegalne terase, s kojima se netko počeo zabavljati tek u sezoni, mada se taj problem povlači već desetljeće, naglasio je Brajković, istaknuvši kako je najvažnije donijeti balansirane odluke koje ne ometaju gospodarstvo, a istovremeno ne remete svakodnevicu stanara stare jezgre.

– Postali smo licemjerni i pohlepni i upravo je naš turizam ono što danas jest. Sve se svodi na to da naš turizam nema niti glavu niti rep, potkapacitirani smo u odnosu na ono što želimo ponuditi i nemamo kvalitetnih ideja kako to promijeniti, zaključio je Brajković, dodavši kako ćemo se s trenutačnim problemima boriti još godinama.