Žrtve rata postaju socijalni slučajevi?

Članovi Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Zadarske županije ogorčeni su i ljuti zbog ukidanja opskrbnina na koje su do sada, uz hrvatske branitelje, imali pravo kao civilni invalidi i stradalnici Domovinskog rata.
Naime, zbog reorganizacije sustava socijalne skrbi odnosno primjene novoga Zakona o socijalnoj skrbi koji je na snazi od 1. siječnja ove godine, više od stotinu članova zadarske Udruge civilnih stradalnika Domovinskog rata ostaje bez znatnog dijela sredstava za život, u prvome redu bez prava na opskrbninu, čiji je prosječni iznos bio 1.100 kuna.
Pravo na opskrbninu do sada su, naime, imali korisnici osobne ili obiteljske invalidnine te hrvatski branitelji koji su nesposobni za privređivanje, ako su ispunjavali sljedeće uvjete: da su nezaposleni, da ne obavljaju samostalno gospodarsku ili profesionalnu djelatnost, da nisu korisnici mirovine ili mirovine sa zaštitnim dodatkom veće od osnovice za određivanje opskrbnine i da nisu korisnici novčanog primanja u vezi s profesionalnom rehabilitacijom, odnosno zbog nezaposlenosti.
Šok i nevjerica
Međutim, novom socijalnom naknadom nazvanom zajamčena minimalna naknada, prema tvrdnjama Ministarstva socijalne politike, objedinjene su dosadašnje naknade – naknada za nezaposlene, pomoć za uzdržavanje, te opskrbnine. No, u stvarnosti su opskrbine zapravo ukinute što je dovelo do velikog nezadovoljstva brojne braniteljske populacije i civilnih ratnih stradalnika.
O nezadovoljstvu koje je među civilnim stradalnicima Domovinskog rata izazvalo ukidanje opskrbnina, predsjednica zadarske Udruge civilnih žrtava Domovinskog rata Ljubica Krcić kaže:
– Naši članovi koji su civilni ratni invalidi i koji nisu sposobni za privređivanje, a nisu u mirovini, do sada su primali opskrbninu i pripomoć u kući, što su sada izgubili, i ostaju samo na invalidnini. Kada je pak riječ o obiteljima poginulih, oni su uglavnom zamrznuli svoje mirovine koje su u najvećem broju slučajeva iznimno niske i manje od 1.500 kuna kako bi mogli ostvarivati pravo na obiteljsku invalidninu koja iznosi 831,50 kuna, uz koju su primali opskrbninu od 1.100 kuna i pripomoć u kući u iznosu od 764 kune. Sada ostaju na obiteljskoj invalidnini ili su primorani aktivirati zamrznutu mirovinu. Ukidanje opskrbnina dovelo je do toga da žrtve rata postaju zapravo socijalni slučajevi, kaže Ljubica Krcić, dodajući kako su civilni stradalnici zbog svega toga u šoku i nevjerici.
Strogi kriteriji
Iako dosadašnji primatelji opskrbnine, kako navode u Ministarstvu socijalne politike, kao i ostali primatelji socijalne pomoći mogu zatražiti socijalnu pomoć, takva pomoć se ostvaruje po strožim kriterijima od opskrbnina s obzirom da za institut zajamčene minimalne naknade osoba i članovi njezine obitelji ne smiju imati nikakvu imovinu, osim nekretnine u kojoj žive, te bilo kakva primanja.
– Da stvar bude gora, kaže dalje Ljubica Krcić, u onim slučajevima kada se naš član odluči podnijeti zahtijev za zajamčenom minimalnim naknadom, on je prisiljen potpisati jednu nevjerojatnu izjavu kojom izjavljuje da je “upoznat da će se izvršiti zabilježba tražbine na mojim nekretninama u vlasništvu članova moga kućanstva ukoliko mi Centar za socijalnu skrb odobri pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.” To zapravo znači da kada korisnik zajamčene minimalne naknada umre da bi njegova djeca morala državi vraćati iznos koji je njihov roditelj koristio kako bi ostvario socijalnu pomoć, što je apsurdno. Koji roditelj bi se odlučio svojoj djeci staviti takav teret na leđa, a radi se uglavnom o ljudima stare životne dobi, ogorčeno ističe Ljubica Krcić.
Ukidanje opskrbnina jednoj iznimno osjetljivoj populaciji izazvalo je tako, po svemu sudeći, golemo nezadovoljstvo već na samome početku primjene novog Zakona o socijalnoj skrbi.
U Hrvatskoj je inače lani opskrbnine primalo oko 10.000 korisnika u prosječnom iznosu od 1.100 kuna.