Zadarske benediktinke u Smilčiću otvorile samostanski kompleks

Nakon dvije i pol godine od početka radova danas smo došle preuzeti imanje koje je tako blizu a toliko daleko od gradske vreve. Naime, davno prije nam je pri posjetu u Zadru izaslanstvo iz Rima dalo preporuku da nađemo prostor koji bi bio smješten u tišini, izvan gradske vreve, rekla je opatica Anastazija Čizmin

Kraj sveobuhvatnog trodnevnog slavlja benediktinki sv. Marije iz Zadra, najstarije samostanske redovničke zajednice u Hrvatskoj i nakon francuske, najstarije ženske benediktinske zajednice u svijetu, bio je zaista jedinstven. Na ulazu u Smilčić iz pravca Zemunika, tik uz državnu cestu, u subotu su otvorili velebni samostanski kompleks koji se prostire na četiri hektara površine.
– Nakon dvije i pol godine od početka radova danas smo došle preuzeti imanje koje je tako blizu a toliko daleko od gradske vreve. Naime, davno prije nam je pri posjetu u Zadru izaslanstvo iz Rima dalo preporuku da nađemo prostor koji bi bio smješten u tišini, izvan gradske vreve, rekla je opatica Anastazija Čizmin, točno 180. po redu poglavarica ženskog Benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru.
U Smilčić daleko od gradske vreve
Usprkos velikim, dobro uočljivim financijskim ulaganjima velebni samostanski kompleks, nekoliko povezanih kamenih zdanja u kamenu, drvetu i rustikalnog interijera s pripadajućim vinogradima i voćnjacima, koristit će tek povremeno. Čuvarice “zadarskog zlata i srebra” i dalje će biti smještene u samostanu na zadarskom Forumu u kojem trenutačno obitava 20-ak koludrica.
– Ženski Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru je osnovan 1066. godine, na istočnoj strani nekadašnjeg rimskog foruma. Tada nije bilo ‘gradske vreve’, kazala je opatica Anastazija.
Samostan benediktinki u Zadru proživio je sva burna stoljeća i dočekao godinu 1943. U strahovitom savezničkom, bombardiranju sve je porušeno, a koludrice ostale beskućnice. Preselile su u Nadbiskupsko sjemenište Zmajević i tu ostale 27 godina. U obnovljeni, za trećinu smanjeni samostan su se vratile 27. rujna 1970. godine na velikoj svečanosti na čijem je čelu stupao nadbiskup mons. Marijan Oblak.
– Osim skučenosti u centru grada izuzetno je teško imati mir na prostoru gdje se odvijaju mnoge gradske manifestacije, pogotovu ljeti, kazala je opatica Anastazija Čizmin, benediktinka koje su uz karmelićanke, jedan su od najstrožih redova. Izlaze vrlo rijetko, pričaju malo.
Koludrice su u Smilčić hodočastile zajedno s tri puna autobusa i desetke osobnih automobila vjernika iz Zadra i okolice, poštovatelja karizme sv. Benedikta, kojima se pridružio vjernički puk iz Zemunika, Smilčića i drugih ravnokotarskih mjesta. U samostanski kompleks na važnom raskrižju putova u Ravnim kotarima, usred bogata poljoprivrednog područja, ušli su u procesiji od ulaza u Smilčić.
Pilo se vino iz benediktinskih vinograda
– Ovo je izuzetno veliki dan za župu Smilčić, istaknuo je župnik don Jure Zubović koji je u zajedništvu s koludricama i Katedralnim zborom maestra Žana Morovića, predvodio pjevano slavlje Šestog časa.
Na prigodnom domjenku uz bogat stol koji su opsluživali kuhari i konobari iz zadarskog Turisthotela, pilo se vino iz benediktinskih vinograda u Smilčiću, malvazija, “zlatna svrdlovina”, grenache, opol te mješavinom bijelih sorti. Nazdravljalo se vrhunskim benediktinskim likerima.
Otvaranjem velebnog samostanskog kompleksa završeno je svečano obilježavanje trostruke obljetnice benediktinki sv. Marije u Zadru u kojem su koludrice slavile 920 godina od posvete bazilike sv. Marije (1091. – 2011.), i  900. godina od preminuća opatice Vekenege (1111. – 2011.), koja je bila prva nasljednica opatice Čike, sestre kralja Krešimira IV., prve poglavarice samostana sv. Marije, te obilježili 20-godišnjicu smrti opatice M. Benedikte Braun, obnoviteljice porušenog samostana (1991.-2011.).

Koludrice zahvalile nadbiskupu Prenđi

Prva postaja brojnih hodočasnika i koludrica na putu prema Smilčiću bila je u Zemuniku Gornjem, pokraj rodne kuće blagopokojnog zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe na čijem je lijesu prije nepune dvije godine u katedrali sv. Stošije bila bijela mitra, prva mitra koju su mu izradile zadarske benediktinke sv. Marije za njegovo biskupsko posvećenje.
– Nadbiskup Prenđa bio je izuzetno povezan s našim samostanom. Od njega smo imali podršku i poticaj, bio nam je duhovni poučavatelj. Prvenstveno nadbiskupu trebamo zahvaliti za posjed u Smilčiću, u njegovoj prvoj župi. Na tome mu neizmjerna hvala, kazala je opatica Anastazija Čizmin.
U nazočnosti zemuničkog župnika don Zdenka Dundovića, čelništva općine predvođenog načelnikom Josipom Marušićem, predsjednika zadarskog Gradskog vijeća dr. Živka Kolege i drugih javnih osoba, Katedralni zbor sv. Stošije otpjevao je “Slavim te Gospode”, omiljenu pjesmu nadbiskupa Ivana Prenđe.