Zadar je od 1944. do 1951. bio zaboravljen

Drugog dana manifestacije Zadar more u Arheološkom muzeju Zadar predavanje uz projekcije održala je dr. sc. Antonija Mlikota. “Urbanistički prijedlozi posljeratne obnove grada Zadra” naslov je izvoda iz njene doktorske disertacije, kojim je ona prikazala bombardiranja Zadra u Drugom svjetskom ratu, te prijedloge i konačno način obnove grada nakon rata.
Prikazujući ruševine grada Antonija je istaknula kako ni jedanaest godina nakon rata još ništa nije bilo obnovljeno. Bila je izgubljena memorija mjesta, a u raščišćavanju ruševina su sudjelovali zatvorenici.
– Nakon rata se nije obnavljao stambeni fond, već prvo znamenitosti. Inicijalni događaj je obnova crkve sv. Marije, u kojoj je Miroslav Krleža igrao glavnu ulogu. Zadar je u razdoblju od 1944. do 1951. bio zaboravljen. Postojala je zabrana gradnje, nije se smjelo ništa graditi, istaknula je Antonija Mlikota.
Napomenula je dalje kako je 1946. donesen idejni plan obnove, te se u prvoj varijanti htjelo napraviti nisku gradnju, što se preostalim Zadraniuma nije svidjelo, jer su htjeli obnovu stare jezgre. Prema regulacijskom planu je jedina izgrađena zgrada Požgaj, danas poznata kao Bijela kuća na Obali kralja Petra Krešimira. Na raspisanom natječaju pojedini natjecatelji su potpuno neprimjereno izradili plan, a tražilo se idealno prometno rješenje. Na kraju nitko nije nagrađen, odnosno odabrana su tri prvonagrađena rada. Neki su ostavili široke, neizgrađene prostore, što se smatralo negativnim. Ono što je bilo važno je da se poštovala antička matrica. U to vrijeme se razmišljalo o pogledima, pa je tako jedan od natjecatelja zamišljao da kavana bude na prvom katu kako bi se moglo vidjeti arkade katedrale sv. Stošije.
Obnova Zadra je počela 1955., prema planu Burna Milića, s podjelom na blokove, no samo je dio izgrađen po njegovom planu, dok je ostatak po planu iz 1959. godine
– Samu obnovu na kraju je preuzela gradska vlast. Prostor oko Foruma nije izgrađen jer je tamo bio predviđen društveni karakter, a da su bile predviđene stambene zgrade ne vjerujem da bi uspjeli provesti arheološka istraživanja. U Zadru nemate osjećaj kvartova, jer nije urbanistički građeno, istaknula je među ostalim Antonija Mlikota.