Automobilska industrija će nastaviti pojačavati sigurnost vožnje, ali najviše novaca i snaga bacit će na uvođenje bežičnog prijenosa podataka putem interneta i računala, te na smanjenje potrošnje fosilnih goriva korištenjem alternativnih izvora energije
Kada se prije punog desetljeća, 2001. godine na sajmu automobila u Detroitu pojavio konceptni automobil Volvo SCC, većina je, ne samo posjetitelja nego i stručne javnosti, bila iznenađena količinom i efikasnošću ugrađenih elemenata što su se, prije svega, odnosili na sigurnost vožnje. Prepun fantastične tehnologije, automobil je izazvao koliko senzaciju, toliko i skepsu zbog sumnje u mogućnost masovnije prihvaćenosti ponuđenih sustava. Razlog takvom stavu bila je skupoća moderne tehnologije, i nemogućnost širenja u niže klase.
U Volvu pak nisu bili ni najmanje skeptični. Uostalom uz tu se švedsku tvornicu vezuje čitav niz patenata. Primjerice, sigurnosni pojasevi patentirani pedesetih godina prošlog stoljeća, postali su obavezni dio opreme apsolutno svakog automobila. Istina, Volvo SCC je te 2001. godine i morao djelovati podosta futuristički jer imao je ugrađene uistinu inovativne sustave. Spomenimo samo one najvažnije: upozorenje o sudaru s vozilom ispred, sustav za projekciju trenutne brzine i pojedinih upozorenja na vjetrobran, sustav nadzora “mrtvog kuta” ugrađen u sam kut vratiju što je bljeskanjem upozoravao vozača, sustav upozorenja prilikom napuštanja trake što se oglašava zvučnim signalom, sustav nadzora vožnje što održava razmak s vozilom ispred te automatsko izjednačavanje brzine s vozilom ispred sebe kako ne bi došlo do kontakta.
Sigurnosne kamere
Imao je SCC i bljeskajuća svjetla za naglo kočenje, sigurnosne kamere, sustav za otkrivanje pješaka, aktivna zakrivljujuća svjetla, razvijeno sučelje čovjeka i stroja, zaštitu za pješake odnosno apsorpcijsku zonu na “haubi” koja je prigušivala udarac i tako smanjivala ozljede te – upravljač podesiv po visini. Koncept je to od kojeg je automobilska industrija u kratkom roku preuzela čak 15 patenata!
Znamo, za većinu automobila ovi sustavi i dalje djeluju poprilično futuristički, ali je isto tako neprijeporno da se u zoni vozila od D klase – kojoj primjerice pripadaju VW Passat ili Citroen C5 – na više ovi sustavi pojavljuju djelomično ili u višim “paketima” opreme u cijelosti. I, što je također važno, postotno ne podižu pretjerano cijenu.
A još je važnije da se najznačajniji sustav kontrole kvalitete automobila, EuroNCAP čije je sjedište u Bruxellesu, iz godine u godinu sve strože postavlja prema sigurnosnim elementima u vozilima. Kad se pak informacije o kvaliteti s takvih testova pojave u javnosti, riječ je o takozvanim zvjezdicama kvalitete, a automobil bude manjkav u njihovom broju, prodajne mu se šanse znatno smanjuju. I obaveze koje se nameću proizvođačima automobilu su sve veće i strože pa je za vjerovati da će se navedeni sklop sustava iz famoznog Volva SCC najkasnije do 2015. raširiti do te mjere da će ga posjedovati golema većina produkcije četverokotača.
Elektromobil
Budućnost mobilnosti je uostalom jedna od čestih tema specijaliziranih magazina ali i “multipraktika” poput “news” magazina. Zagledamo li se u muzeje vidjet ćemo da je najčešća futuristička opsjednutost bila s višenamjenskim automobilima. Poput amfibija ili, kao primjerice u filmu “Povratak u budućnost”, onima što se osim cestom koriste i zračnim prostorom. Odmaknemo li se od SF-a, uvidjet ćemo da je višenamjenska komponenta itekako zavladala nekim klasama. Ne mora konj baš biti krilat da bi privukao pažnju jer to itekako mogu SUV automobili što objedinjavaju klasične kompaktne, obiteljske automobile i terence ili pak monovolumeni što neke elemente “kombija” uvode u svijet klasičnih automobila.
Što nas čeka u idućem desetljeću? Volvo istina nije izložio nešto što bi bilo blizu SCC-a no skorašnji Frankfurt motor show što počinje sredinom rujna najavljuje silne novitete u promišljanju mobilnosti i korištenja alternativnih izvora energije. Prodor elektromobila te daljnji razvoj sigurnosnih sustava bit će nezaustavljiv.
“Bez ruku”
Iako još uvijek sramežljivo, ističe se i pokretanje sustava vožnje bez potrebe upravljanja. Postoji nekoliko koncepata, no najvjerojatniji je smjer u kojem bi automobili bili nadzirani emitiranjem određenih elektromagnetskih valova iz odbojnika postavljenih uz ceste. Ti bi valovi zapravo automobile stalno držali na određenoj udaljenosti od odbojnika i tako im držali pravac, dok bi sustav prepoznavanja vozila ispred sebe onemogućavao sudare. Svakako i brzine bi bile definirane propisima koji vladaju na pojedinim dionicama. Sustav bi se najprije razvio na autocestama dok bi se na klasičnim prometnicama – klasično upravljalo.
Silna pažnja, čemu već danas svjedočimo, bit će posvećena smanjenju utroška goriva. Glavni smjerovi kojima će se to postizati su hibridni ili električni karakter motora automobila kao i korištenje danas ekskluzivnih materijala što osiguravaju čvrstoću ali značajno smanjuju težinu.
Tisuću “kubika”
Hibridni automobili preokreću strategiju. Do prije nekoliko godina, a trend je pokrenuo Toyotin Prius, snažnijem benzincu dodavao se elektromotor simbolične snage. Danas se motori što kao pogonsko gorivo koriste benzin imaju sve manju i manju zapreminu, predviđa se da će u roku od pet godina u prosjeku imati svega tisuću “kubika”, dok su elektromotori sve jači što se u komercijalnom smislu najbolje vidi na Opelovoj Amperi. I ono što je najvažnije, zapravo i ključ cjelokupne transformacije s benzina na struju, baterije imaju sve veći kapacitet a pritom im pada težina. U sljedećem se desetljeću očekuje golemi napredak na području tehnologije izrade baterija pa se predviđa da će im kapaciteti omogućavati autonomiju, rad bez potrebe za punjenjem, i do 500 kilometara. Benzinski bi se motori uključivali rijetko tako da bi do 2020. godine prosječna potrošnja benzina na 100 kilometara bila ispod litre. Porast će potrošnja struje, ali kako se i u toj domeni očekuje velik udio solarne ili energije dobivene iz vjetroelektrana, cijene ne bi trebale drastično porasti.
“wi-fi” sustavi
Još jednu zonu, čijem silnom razvoju svjedočimo i danas, očekuje enorman napredak. Riječ je dakako o “wi-fi” sustavima, odnosno bežičnom prijenosu podataka putem interneta i računala. Automobili će biti opskrbljeni svom silom takve elektronike. Dio će se koristiti u zabavne, multimedijalne svrhe, no dio će biti apsolutno namijenjen sigurnosti prometa. Brze, promptne informacije stizat će do svakog automobila, a osim što će vozaču omogućavati pravilnu reakciju, dio će ih direktno utjecati na samo ponašanje automobila bez mogućnosti vozačevog “protivljenja”. Primjerice, nalazi li se vozilo u zoni zakrčenja prometa, zbog gužve ili sudara, putem bežičnog će se nadzora moći direktno utjecati na smanjenje njegove brzine. Ukratko, automobilima će, neovisno o željama vozača, u iznimnim slučajevima upravljati sustavi koje danas poznajemo kod zračnog prometa.
Sveukupno, do kraj ovog desetljeća najznačajnije će se promjene dogoditi na razini ekologije, odnosno utroška energije, fosilna će goriva polako smanjivati svoj postotni udio u cjelokupnoj potrošnji, a vožnja automobilima će postati značajno automatizirana ili bolje rečeno informatizirana: automobilom će sve više upravljati elektronički sustavi, a sve manje vozači.
Kazna glavu čuva
Prije nešto više od dva desetljeća većina se vozača nije vezivala, ABS i zračne jastuke imali su rijetki automobili, prometne se propise obilato kršilo, vožnja propisanim brzinama se totalno ignorirala. Danas su svi vezani, ABS i najmanje dva zračna jastuka su opći standard, a brzinu se rijetki usuđuju prekoračivati. Broj poginulih, pa i zbog golemog porasta kvalitete prometnica u Hrvatskoj, se značajno smanjio. Što slijedi? Dalje poboljšanje svih tih parametara, odnosno kulturnije ponašanja u vožnji. Osnovni razlozi? Da svakako, rast kvalitete automobila ali i – strah od kazni. Osamdesetih godina prošlog stoljeća kazne su bile simbolične, a dalo se i “podmazivati”. Danas su kazne od 500 kuna bazne, a nerijetko se dolazi do iznosa od dvije pa i više tisuća kuna. U Skandinaviji se određuje minimalna kazna, koja je itekako velika, a drugi joj se dio određuje dodavanjem postotka od godišnje plaće. Pa je tako prije nekoliko godina jedan od direktora Nokije platio kaznu od – 200 tisuća eura. Kazne će nastaviti rasti, dolazit će do vrlo visokih iznosa što će direktno utjecati na porast kulture prometa. Uz dakle materijale, tehnologiju, elektroniku i represiju možemo istaknuti kao značajan element promjene ponašanja u vožnji. Na bolje, naravno.
Ekološko lice plastike
Kad govorimo o materijalima, dijelom mislimo na aluminij i slične metale, ali daleko više na vrata, “haube”, branike i slične dijelove karoserije izrađene od umjetnih materijala. Od modernih, naprednih vrsta plastike. Automobilima bi na taj način značajno bla smanjena težina, uz jednaku čvrstoću i sigurnost, pa bi i to utjecalo na smanjenje potrošnje goriva. Drugim riječima plastika će u budućnosti što se automobila tiče, pokazati apsolutno ekološko lice.
najnovije
najčitanije
Zadar
Prgodan program
Makedonsko kulturno društvo Biljana upriličilo program »Ususret Uskrsu«
Košarka
NBA liga
Cleveland zadnji sudionik drugog kruga, sada ih čeka Boston
Hrvatska
BIVŠA MOSTOVKA
Marija Selak Raspudić gostovala u Nu2: Nisam zbog toga sretna, ali zabrana pobačaja nije rješenje
Nogomet
HNL
Dinamo pobijedio kod Rijeke 2-1 i pobjegao na +4
Sport
Miris oktana
NAGRADA GRADA ZADRA Vesela utrka u kojoj su Fićo i Tesla jedan uz drugoga
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Zadar & Županija
Velika utrka
FOTO Točno u 13 sati krenula utrka Wings for Life, 8000 sudionika trče za one koji ne mogu
Zadar
Vremeplov
FOTO Zadar postao pravo središte svijeta oldtimera
Zadar
Poseban dan