Sa dva uzastopna tromjesečna pada BDP-a prema svjetskim statistikama službeno nastupa recesija iz koje smo se tek nakratko i nasitno izvukli u lanjskom drugom i trećem kvartalu – Sadašnji (drugi) kvartal bit će (već je) i gori, a pozitivan bi trebao biti treći – turistički
Državni zavod za statistiku objavio je da je, prema prvoj procjeni, BDP u prvom tromjesečju pao 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Pad BDP-a prema službenim europskim i svjetskim kriterijima označava recesiju (ili krizu ako nam je to draže) kada se dogodi dva tromjesečja zaredom. Kako je Hrvatska imala pad BDP-a u četvrtom kvartalu 2011. godine od 0,4 posto u sadašnji pad potvrđeno je ono što smo svi znali i osjećali – u recesiji smo!
Pad bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine, za tih 1,3 posto, znatno je manji nego što se očekivalo. Kad kažemo očekivalo, onda govorimo o procjenama analitičara, makroekonomista od domaćih do svih mogućih svjetskih institucija, čije su procjene većinom baratale s padom većim od dva posto neki su išli do tri posto. To se ipak nije dogodilo i slaba nam je utjeha.
Zašto smo i u čemu pali
Podatke o tome koliko je i čiji pad donio ovaj opći pad DZS će objaviti kroz mjesec dana. Dakle, razložiti na elemente ono što je ovako završilo. No i okvirno, ali i prema do sada objavljenim podacima, no moguće je već sad kazati koji su približni razlozi. Onaj na koji se eventualno može “vaditi”, a realan je okruženju. Naše je ekonomsko okruženje prije svega EU te susjedne zemlje, a sve je to u krizi i s negativnim uticajem i na nas. Drugi temeljno vidljiv razlog pada je izostanak ili minimaliziranje investicija, svih vrsta. Bez ulaganja nema uvećanja, jasno je samo po sebi, a od najavljivanih investicija za sada se manje-više ništa ne događa. Tu valja tražiti dva temeljna razloga pada.
Oni se dalje mogu razložiti na zaostajanja u nizu segmenata. Prvi je, svakako, pad proizvodnje i to gotovo u svim granama, a koji se penje, bolje reći pada, do preko devet posto. Ionako dezindustrijalizirana i od proizvodnje uvelike “oslobođena” zemlja trpi u njoj posebne probleme. Razumljivo zbog – pada potražnje na domaćem, ali i standardnim tržištima. Nakon dugo vremena u kojem je izvoz, odnosno kretanje u izvozu i uvozu ipak davalo pozitivan impuls rastu to je prekinuto. Izvoz stagnira, istina, po malim stopama, ali stagnira, a uvoz raste. Dakle, i odatle stiže negativan prilog BDP-u. Najuvjerljiviji prilog padu i dalje daje građevinska djelatnost koja pada već beskrajno dugo vremena, navodno 13 kvartala. Pada i javna potrošnja, a o investicijskoj da ne govorimo.
Potrošnja jedini “pozitivac”
Ispada da je osobna potrošnja, dakle ona stanovništva bila jedini prilog rastu. Ona je i kada je sravnimo s inflacijom porasla za 0,5 posto (nominalno oko četiri posto). Kako potrošnja ima znatan upliv na kretanje PDV-a, ona nas je učinila manje lošim.
No može li se na to računati kao realno kretanje? Nikako jer broj nezaposlenih je rastao kao i broj ljudi s dohotkom, odnosno raspoloživi dio dohotka koji je dopao stanovništvo. Kad nema više zaposlenih i više novca, nije realno očekivati veću potrošnju, pogotovo ako tom dodamo da se zaduživanje stanovništva ne povećava iz poznatih nam strahova i muka. Ispada da je povećanje potrošnje bilo – incidentno. Potrošnja je ojačala jer su nakon najava podizanja opće stope PDV-a sa 23 na 25 posto građani u prva dva ovogodišnja mjeseca pojačali svoje kupnje. Netko krpice ili hranu, a netko i automobile ili što vrjednije.
Tako je već u ožujku potrošnja oslabjela i dalje slabi.
Kada je u pitanju javna ili investicijska potrošnja, tu se događa stalno smanjenje.
Što nas čeka?
U drugom tromjesečju svi očekujem veći gospodarski pad, potvrdio je to i Radimir Čačić, kazavši kako je to svakom jasno. Pa je najjednostavnije kazati da će izostati pozitivni učinak osobne potrošnje iz prvog tromjesečja. Za industriju smo kazali da je pala u travnju preko devet posto, a izgleda i izvoz se drastično srozao. Graditeljstvo se nije oporavilo. Država ne troši više, kao ni stanovništvo, a investicija nema.
— cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista
najnovije
najčitanije
Zadar
Prgodan program
Makedonsko kulturno društvo Biljana upriličilo program »Ususret Uskrsu«
Košarka
NBA liga
Cleveland zadnji sudionik drugog kruga, sada ih čeka Boston
Hrvatska
BIVŠA MOSTOVKA
Marija Selak Raspudić gostovala u Nu2: Nisam zbog toga sretna, ali zabrana pobačaja nije rješenje
Nogomet
HNL
Dinamo pobijedio kod Rijeke 2-1 i pobjegao na +4
Sport
Miris oktana
NAGRADA GRADA ZADRA Vesela utrka u kojoj su Fićo i Tesla jedan uz drugoga
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Zadar & Županija
Velika utrka
FOTO Točno u 13 sati krenula utrka Wings for Life, 8000 sudionika trče za one koji ne mogu
Zadar
Vremeplov
FOTO Zadar postao pravo središte svijeta oldtimera
Zadar
Poseban dan