U suradnji umjetnika i umjetničkih društva Hrvatske, Irske i Austrije prošlog je tjedna proveden projekt Suhozidi: trag u krajoliku ili zaboravljena kulturna baština, koji se oslanja na tradicijsko nasljeđe gradnje suhozida na mediteranskoj obali i otocima. Projekt se bazira na istraživanju, preispitivanju i reinterpretaciji kulturnog nasljeđa gradnje suhozida u formi ambijentalnih umjetničkih instalacija u kontekstu suvremene umjetničke prakse i propitivanja medija land arta. Tehnika gradnje suhozida, koja se koristi u Hrvatskoj, Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Sloveniji, Španjolskoj i Švicarskoj je 2018. godine uvrštena na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine.
Odabrane četiri lokacije
Hrvatski dio projekta realizirao se u periodu od 23. do 29. lipnja, a land art instalacije izgradile su se na više mjesta duž hrvatske obale Jadrana: Kožino u Zadru, Paška vrata na otoku Pagu, Nacionalni park Paklenica i Privlaka – Sv. Vid. Na projektu su sudjelovali umjetnici Mark Cullen (Irska), Luise Kloos (Austrija), Ivan Fijolić (Hrvatska), Josip Zanki (Hrvatska), Anđela Zanki (Hrvatska), članovi udruge Dragodid koji su vodili edukaciju o izgradnji suhozida, etnolozi i kulturni antropolozi Sara Mikelić i Tomislav Oroz, studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, studenti Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru te učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zadra. Rezultati umjetničkih intervencija predstavljeni su 29. lipnja u Kneževom dvoru na otoku Pagu, a same lokacije s land art instalacijama postale su će dio land art staze s ciljem podizanja vidljivosti suvremene umjetničke prakse i svijesti o potrebi očuvanja tradicionalne kulturne baštine Hrvatske. O ovom programu razgovarali smo i s idejnim začetnikom cijele priče, akademskim slikarom Josipom Zankijem koji je već nekoliko godina član udruge Dragodid i želja mu je bila povezati tradiciju land arta, tradiciju suhozida i znanje o suhozidu koje je naučio u Udruzi.
Radovi su u direktnoj vezi s prirodom
– Land art je nastao kao pobuna protiv galerijskog sustava i komercijalizacije umjetnosti, umjetnik tako nije bio osuđen na galerijski prostor nego njegov galerijski prostor postaje priroda. Umjetnik tada ne treba velika materijalna sredstva, već radi materijalima koje ima oko sebe.
Tradcija land arta Zankiju je bila jako bitna jer takva umjetnost u Hrvatskoj još nije zaživjela koliko zaslužuje.
– Tek nedavno se o tome počelo nešto i pisati, a nema ni toliko landartističkih intervencija, recimo radovi Ljube de Karine se mogu svrstati u taj umjetnički prostor. Takvi radovi nisu invazivni i imaju direktnu vezu s prirodom, govori nam Zanki te nastavlja dalje objašnjavajući zašto je baš zadarsko područje odabrano za ovakav projekt.
***Više pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista!
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
JAVLJA HAK
Zbog snimanja filma povremeni prekidi prometa kod Paškog mosta
Hrvatska
DIP
Tko su hrvatski kandidati za EP? U prosjeku imaju 50 godina godina, mlađih od 30 niti 10 posto
Crna Kronika
1,59 promila
U Zadru vidno pijan vikao na ulici, policija ga uhitila
Crna Kronika
KOBNA BRZINA
Sletio s kolnika u odvodni kanal. Od siline udara vozač koji nije bio vezan poginuo na mjestu događaja
Hrvatska
PRVI MAJ
Uoči Praznika rada sindikalci složni – rast plaća pojela je inflacija
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Nogomet
Treća NL Jug, 26. kolo
Zadar preokretom slavio u derbiju i vratio se na prvo mjesto
Zadar
MUKE S MAJSTORIMA
MUKE PRI ADAPTACIJI STANA: ‘Majstori su nam uništili stan u srcu Zadra, šteta je…”
Crna Kronika
UHIĆEN JE
Ubojstvo u pokušaju na području Biograda: Željeznim predmetom pretukao muškarca, teško ga ozlijedio
Zadar
OB ZADAR