Poslovne banke tek uvijek prikupljaju zahtjeve za kredite za likvidnost, preko Finine platforme, a u sklopu Vladine mjere pomoći poduzećima, no kredite još nisu počele odobravati. Poduzetnici s kojima smo razgovarali zahtjev su odavno predali, kao i dokumentaciju, poslovni plan i sve što treba. Neprekidno zovu financijske institucije, svoje poslovne banke i HBOR, koji dakle participira putem garantne sheme, međutim ništa se ne događa – kredita nema. Prebacuje ih se s jednog broja na drugi, imaju osjećaj da se svi izvlače i da ih se izbjegava. Iz HBOR-a navodno neslužbeno dobivaju signale da je problem u poslovnim bankama, a banke prebacuju predmete na svoje sektore za procjenu rizika, koji ih obrađuju po standardnoj, pa čak i pooštrenoj proceduri, umjesto uz uvažavanje činjenice da je situacija hitna. HNB je bankama oslobodio velike količine likvidnosti, reakcija na COVID-19 bila je sveobuhvatna, spuštena je stopa rezerve, povučena su sredstva iz europskih fondova, uskočio je i ECB. Banke, dakle, plivaju u likvidnosti, koja je namijenjena upravo tome da se pomogne gospodarstvu, no odgovor izostaje. Očito se klone rizika, a nije isključeno da se rizika, putem jamstava, čuva i sama država.
Država ima prednost
Država naime dijelom jamči za korona-kredite, a jamstva ulaze u javni dug. Javni dug će sigurno rasti jer i država ima snažnu potrebu za povećanim zaduživanjem u ovoj situaciji, pa ova jamstva za kredite poduzećima percipiraju valjda kao dodatni teret, iako je jasno da se velik dio njih zasigurno neće naplatiti. S obzirom na način na koji su reagirale neke zemlje u okruženju, a čiji su poduzetnici već zasuti ponudama banaka da im se, uz odgodu duga, pomogne i svježim novcem, jasno je da naši sada gube utrku s konkurencijom jer im se ne pruža jednaka razina pomoći. Mnogi se boje da banke zapravo kalkuliraju i čekaju da se krene zaduživati država, jer im je to sigurnije nego da podnesu i dio tereta rizika prema poslovnom sektoru. S obzirom na to da je pogođena potrošnja, proračunske potrebe za novim zaduživanjem bit će ogromne, procjene su i do 70 milijardi kuna. Dakle, banke ne moraju brinuti hoće li, sve da i zaobiđu poduzeća, vjernog i sigurnog klijenta imati, a to je – proračun. Problem je što nigdje u cijelom paketu državnih mjera nema zakonskog okvira kojima bi kreditiranje poduzeća u ovoj situaciji bila obaveza. HNB je očito nemoćan. Na upit HNB-u što kani poduzeti s obzirom da je puno novca ubačeno u bankarski sustav, ali (opet) ne nalazi put do gospodarstva, te mogu li nas, ako dosad možda i jest štogod odobreno, izvijestiti o iznosima, u HNB-u odgovaraju opisujući svoje mjere za povećanje likvidnosti, no bez konkretnih brojki kada su u pitanju i stvarno realizirani krediti. Vezano za ponašanje banaka, vele da je »realizacija određene mjere uređena internim politikama i postupcima svake kreditne institucije«. Drugim riječima, sve ovisi o bankama.
HNB kreira platformu
– HNB je u redovnom kontaktu s kreditnim institucijama kako bi što promptnije dao dodatna tumačenja i smjernice u vezi supervizorskih i regulatornih očekivanja, a sve sa svrhom ublažavanja negativnog učinka na gospodarstvo. Održani su određeni kontakti i s predstavnicima poduzetnika, također s ciljem stjecanja kompletnijeg uvida u trenutačnu situaciju, odnosno međusobnog informiranja. Na osnovi naših aktivnosti možemo konstatirati da su kreditne institucije pripremile niz mjera pomoći svojim klijentima u vezi s podmirivanjem njihovih financijskih obveza te da je većina tih mjera već aktivirana. Organizacijski aspekt obrade zahtjeva i realizacije određene mjere uređen je internim politikama i postupcima svake kreditne institucije. Vjerujemo da je kreditnim institucijama u interesu pridonijeti očuvanju likvidnosti i nastavku održivog poslovanja njihovih klijenata te da mjere pomoći odobravaju sukladno utvrđenim prioritetima, ističu u središnjoj banci. HNB je, navode dalje, stvorio pretpostavke za što brže i učinkovitije djelovanje kreditnih institucija, među ostalim, davanjem tumačenja o načinu poslovanja u uvjetima ograničene slobode kretanja klijenata. Korisno je spomenuti da HNB uspostavlja platformu za prikupljanje podataka o mjerama pomoći pa će javnost o odobrenim mjerama biti obaviještena u primjerenom roku, poručuju iz središnje banke.
najnovije
najčitanije
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
OBAVIJEST
VAŽNA OBAVIJEST Zbog utrke Wings for Life zatvaraju se ova parkirališna mjesta
KK Zadar
Premijer liga, doigravanje
ZADAR VEČERAS OTVARA DOIGRAVANJE: Od prve minute ozbiljno prema obrani titule
Style
ČUVARI ŽIVOTA
Biljno bogatstvo Lijepe Naše: ovo su zakonom zaštićene i endemske vrste biljaka u Hrvatskoj
Style
Pomladite se
Predlažemo nekoliko prirodnih maski za lice koje će vašoj koži vratiti sjaj
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Županija
OBAVIJEST
HEP JAVLJA Ove ulice u županiji u četvrtak ostaju bez struje
Hrvatska
NOVO PODRHTAVANJE TLA