Teško se može i ova akademska godina izvesti na daljinu

U cilju pronalaska ravnoteže između prava na očuvanje zdravlja i prava na kvalitetno obrazovanje, izrađene su preporuke za održavanje nastave na visokim učilištima, koje, ukratko rečeno, preporučuju povratak na »klasični« način održavanja nastave, tamo gdje je to moguće, uz obvezno pridržavanje epidemioloških mjera. U Radnoj skupini za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021., koju je formiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uz predstavnike ostalih obrazovnih sindikata, sudjelovao je i Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji je ujedno i pročelnik Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru.

Visoka učilišta razrađuju modele nastave
– U rujnu s jesenskim ispitnim rokovima završavamo ovu akademsku godinu, a od listopada započinje nova, akademska godina 2020./2021. Nakon što je 2. rujna 2020. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i članovima Radne skupine iz područja visokog obrazovanja, donio Preporuke za održavanje nastave na visokim učilištima u razdoblju pandemije bolesti COVID-19 uz primjenu protuepidemijskih mjera, svako visoko učilište u tom kontekstu sada razrađuje način izvedbe nastave za svoje studije, u skladu s prostornim i materijalnim uvjetima te kadrovskim potencijalima, govori prof. dr. sc. Radeka.
»Klasični« način izvođenja nastave preporučen je kao najbolji i optimalan za sve programe koji su akreditirani kao takvi studijski programi, dodaje Radeka, dakle kontaktom, uživo, jer je to pedagoški najopravdaniji način. No, da bi se pridržavali epidemioloških mjera, prije svega održavanjem distance od najmanje 1,5 metar, neki oblici nastave će se morati mijenjati i realno je za očekivati da će se dijelovi nastave nastaviti održavati na daljinu.
– Osim toga, potrebno je zaštiti vulnerabilne osobe, kako među studentima tako i među nastavnicima i ostalim dionicima. Neke specifičnosti će se do početka akademske godine regulirati, govori Radeka, na čijim kolegijima za stjecanje nastavničkih kompetencija bude između 150 i 180 studenata.
– Ukoliko ne postoji predavaonica s 360 sjedećih mjesta, da bismo mogli zadržati primjereni razmak između studenata, ta se grupa može podijeliti u dva dijela i na taj način realizirati nastava uživo, a može se jedan tjedan održavati nastava za polovicu skupine uživo, a za drugu polovicu na daljinu, sljedećeg tjedna obrnuto i tako u cjelini ili se nastava može u cijelosti održati na daljinu, navodi Radeka jedan od primjera.

Dio edukacije ne može na daljinu
– I u prošlom semestru je, dodaje Radeka, Sveučilište u Zadru dobro organiziralo nastavu na daljinu. Osigurano je pridržavanje epidemioloških mjera, tako da nije bilo zdravstvenih problema. Međutim, mi teško možemo i ovu akademsku godinu izvesti na daljinu bez ozbiljnijih poteškoća. Razvoj različitih vještina, sposobnosti i profesionalnih osobnosti naših studenata podrazumijeva interaktivne oblike ‘klasične’ nastave. Stoga, primjerice, onim studentima koji su prošle godine upisali prvu od dvije godine diplomskog studija, ove godine trebamo razviti čitav niz vrlo važnih i zahtjevnih kompetencija u neposrednoj nastavnoj suradnji s nastavnicima na Sveučilištu. Nautičar na Pomorskom odjelu, na primjer, ne može savladati vještinu upravljanja brodom ukoliko nije uspješno osposobljen za uplovljavanje u luke na sveučilišnom trenažeru, studenti stranih jezika ne mogu uspješno završiti svoje studije ukoliko nisu ovladali sposobnošću optimalnog govorenja stranog jezika na Sveučilištu itd. Taj se dio nastave mora odvijati na ‘klasičan’ način, uz maksimalnu primjenu individualnog pristupa, ističe Radeka, dodajući da ne vjeruje da će na Sveučilištu u Zadru biti većih problema u prilagodbi ovim mjerama.