Samo edukacijom glagoljicu možemo spasiti od zaborava

Cilj ovog projekta, a ujedno i naša namjera, je očuvanje glagoljaške tradicije, kao i želja da osim djece polaznika Male škole glagoljice glagoljicu nauče pisati i ostali, a posebno odrasli, pa i domaći i strani gosti. Samo edukacijom glagoljicu možemo spasiti od zaborava, a to je i svrha održavanja festivala – profesorica Danijela Deković

Sabor malih glagoljaša „Ajmo dico glagoljati” održan minuloga vikenda u Turnju odličan je primjer kako djecu osnovnoškolskog uzrasta zainteresirati za proučavanje kulturne baštine i povijesti. Ovo je uzastopce druga godina da se manifestacija održava, a organizatori su Mala škola glagoljice iz Osnovne škole sv. Filip i Jakov, Turistička zajednica općine sv. Filip i Jakov, te Zavičajni muzej Biograd. Suorganizator i ovogodišnji domaćin bila je župa Gospe Karmelske iz Turnja. No, svi će se složiti, glavni je pokretač i „motor” ovog hvale vrijednog projekta profesorica Danijela Deković iz OŠ sv. Filip i Jakov. Tijekom subote i nedjelje održana su brojna predavanja, radionice, postavljeno je i otvoreno nekoliko izložbi, održana je glagoljaška sveta misa, a uz sve to djeca su se imala priliku družiti i zabaviti.
Stare glagoljaške župe
Čitav projekt, objašnjava nam profesorica Deković, valja promotriti u kontekstu bogate glagoljske baštine na području Općine Sv. Filip i Jakov, gdje se glagoljica aktivno koristila do početka XX. st., kada je počela polako padati u zaborav. Danas, osim djece polaznika Male škole glagoljice nema aktivnih glagoljaša. Župe Turanj i Sv. Filip i Jakov su stare glagoljaške župe iz kojih potječu važni kameni natpisi kao i pisana ostavština. S lokaliteta Tukljača (nedaleko mjesta Turanj -zaštićeno kulturno dobro RH) potječe najstariji glagoljaški natpis koji se datira od IX. do X. st., a najveća važnost mu je što se spominju hrvatski plemići Mogorovići, a i selo Tukljača se nalazilo u posjedu hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. U unutrašnjosti crkve je drugi glagoljski natpis iz XV. st. – grobna ploča suca Matijaša – iznosi zanimljivosti prof. Deković. Također, u Turnju nalaze se glagoljski natpis iz XVIII. st. kao i dva natpisa pisana bosančicom iz XV. st. U Državnom arhivu u Zadru nalaze se i Matične knjige Župe Turanj od 15. do 19. st. pisane glagoljicom, kao i oporuke turanjskih svećenika, također pisane glagoljicom. U dokumentima se spominju i dva glagoljska misala pisana glagoljicom za koje se danas ne zna gdje se nalaze. Iz Župe Sv. Filip i Jakov potječe također  više glagoljskih natpisa od kojih je najpoznatiji onaj don Nikole Kužinovića, (najpoznatijeg svećenika glagoljaša),  a nalazi se u staroj župnoj crkvi Sv. Mihovila i govori o obnovi crkve u XVII. st. Sačuvane su i Matične knjige ove župe koje su pisane glagoljicom, a datiraju se kao i one iz Turnja. I ove matice se nalaze u Državnom arhivu u Zadru.
Više od stotinu sudionika
– Cilj ovog projekta, a ujedno i naša namjera, je očuvanje glagoljaške tradicije, kao i želja da osim djece polaznika Male škole glagoljice glagoljicu nauče pisati i ostali, a posebno odrasli, pa i domaći i strani gosti. Samo edukacijom glagoljicu možemo spasiti od zaborava, a to je i svrha održavanja festivala, objašnjava nam profesorica Deković ne skrivajući zadovoljstvo drugim izdanjem Sabora malih glagoljaša.
Na njemu je sudjelovalo više od stotinu djece iz Osijeka, Zagreba te Zadarske županije. Uz domaće na saboru su sudjelovali učenici Osnovne škole Jagode Truhelke iz Osijeka, učenici OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Zagreba, osnovnoškolci iz Šibenika, Sv. Filipa i Jakova, Pakoštana, Bibinja, ali i gimnazijalci Nadbiskupske klasične gimnazije iz Zadra. U ovogodišnji sabor uključeno je i Društvo prijatelja glagoljice, Glagoljaška mladež, Udruga “Frankopan” i mnogi drugi.
Službeno, iako je dio aktivnosti održan i u petak, ovogodišnji je sabor započeo svetom misom koju je predvodio fra Izak Špralja, franjevac trećoredac i glagoljaš. Bila je to glagoljaška misa s nepjevom iz Turnja, a osim Turanjaca izvodili su je pučki pjevači zadarske nadbiskupije predvođeni etnologom Livijom Marijanom.
– Turanjska misa izvedena je prvi puta nakon 45 godina i kod naših je gostiju, a posebice starijih Turanjaca izazvala veliko oduševljenje. Bio je to lijep i nadasve emotivan prizor, ističe Deković.
Nakon mise i kratkog nastupa Vitezova vranskih otvorene su izložbe Julije Vojković iz udruge „Društvo prijatelja glagoljice” na teme „Vrbnički misal”, „Injoštar” (tintarica, op.a.), te izložba Grozdane Franov Živković iz Instituta za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru „Ostavština Nede Grbina” (izučavatelj glagoljice na zadarskom području, op.a.). Svečanost otvaranja izložbi svojim je nastupom uljepšala klapa Kadena koja je izvela pjesme Ljube Stipišića Delmate. Uslijedila su predavanja fra Izaka Špralje „Pjevanje zadarskog kruga”, Karmen Keverski Niković: Mala glagoljska akademija Juri Žakan, Roč”, Livija Marijana „Glagoljaško pjevanje u zadarskoj nadbiskupiji”, Pave Kere „Glagoljaš don Vladislav Cvitanović”, Kristijana Jurana i Filipa Đinđića „Glagoljske matične knjige župe sv. Filip i Jakov”.
Jedan od djeci, ali i okupljenim stručnjacima najzanimljivijih djelova ovogodišnjeg programa bile su radionice kojih je održano osam. Tako je Ivica Vigato s Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru održao radionicu na temu „Transliteracija i grafolingvistička raščlamba oporuke Jerke Kužinović iz 1734. godine; slikarica Renata Mladić na temu „Glagoljska baština na svili”; Ivana Ferenčak „Glagoljica u nakitu”; Đurđica Bottacco Jelenković „Vez i glagoljica”. Vrlo zapažene bile su dječje radionice koje su održali polaznici Male glagoljske akademije Roč, Male škole glagoljice iz OŠ Filipi Jakov, djeca OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka te OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Zagreba. Održan je i veliki glagoljaški okrugli stol kojeg je predvodio mons. dr. sc. Pavao Kero.
Problem zanemarivanja glagoljice
– U nedjelju su djeca išla na izlet u sklopu kojeg su, osim otočića Frmića i Babca, posjetili Kraj na Pašmanu, preciznije stari samostan sv. Dujma. Dočekao ih je fra Andrija Bilokapić koji je djecu oduševio. Pokazao im je samostansku knjižnicu, sam samostan i njegovo dvorište, ispričao niz zanimljivosti iz bogate povijesti samostana, a na kraju su djeca dobila jabuke. Naši mali gosti iz Osijeka u ponedjeljak su posjetili stari kraljevski grad Nin i Zadar. Govoreći o cijelom projektu i njegovom ovogodišnjem izdanju valja kazati kako je sve prošlo izvrsno, kako su ga djeca odlično prihvatila i kako im se posebno sviđaju radionice. Važno je istaknuti kako smo odavde upozorili na problem zanemarivanja glagoljice koja nije u dovoljnoj mjeri uvrštena u nastavnim programima, nema ja na fakultetima, zanemarena je u medijima i na kulturnoj sceni, kazuje Deković i dodaje:
– Sabor će se, svakako, održati i iduće godine, ali nam je plan zgusnuti program rasporediti u tri dana, a na kao do sada u dva. Već imamo nove ideje kako program obogatiti. Na saboru je artikulirana i jedna važna ideja i inicijativa, a to je da ćemo mi zaljubljenici u glagoljicu zadarskog kraja za petnaestak dana održati sastanak i pristupiti osnivanju udruge zadarskih glagoljaša. Mislim da je zadarski glagoljaški krug logičan slijed ovih nastojanja i bogate glagoljaške baštine na ovom području.