Zašto su ljudi u Hrvatskoj zaslijepljeni ekonomijom? Zašto premijer zauzima većinu medijskog prostora i zašto je konstantno na udaru javnosti, kritičara, političara i europskih emisara? Pitanja su to koja se iz dana u dan roje u glavi Zorana Milanovića, a on kao da na njih ne zna odgovor i »pravi se Englez« tražeći s visoka dubokoumno razumijevanje istine o stanju nacije i položaju Hrvatske u Europskoj uniji.
A nezaposleni i pesimistični građani ne mogu život promišljati višedimenzionalno dok su gladni i svakoj filozofiji i ideologiji tu je kraj.
To je sadašnjoj vlasti i oporbi lako shvatljivo, samo im ni jednima ni drugima nije prihvatljivo. Jer lakše je graditi političke kule u zraku, nego stvarati uvjete za ekonomski rast i bolji život u onoj posve običnoj, prvoj dimenziji.
Sad kada je postignut dogovor s Europskom komisijom o primjeni europskoga uhidbenog naloga od početka iduće godine, bez vremenskog ograničenja, premijer može odahnuti, no i dalje građanima ostaje nejasno je li bilo politički isplativo treniranje mišića oko »lex Perković« koji je građanima došao na vrh glave. Kao i natezanje Karamarkova HDZ-a s vladajućim i papagajsko ponavljanje kako nije učinjeno ništa na području gospodarstva, onog istog koje su prethodno pustošile upravo HDZ-ove vlade, a sada ovaj HDZ zaziva amneziju svega, osim onoga što se odnosi na onu prošlost koja im može poslužiti kao ideološka platforma napada na Vladu. Istodobno i HDZ-ov gospodarski plan čini se kao dalek san.
Dojam bezizlaznosti tako se dodatno povećava, a najnovija Milanovićeva parola da ima »lošu vijest za pesimiste«, čini se posve neuvjerljivom, kao što je neuvjerljiv i Karamarko kada kaže da za svoj plan gospodarskog oporavka čeka pravi trenutak. Pa sad je trenutak!
No s obzirom na to da je oporbi u »opisu posla« da kritizira vlast, Karamarku se može i gledati kroz prste, no premijeru ne može.
Nakon dvadesetak mjeseci na vlasti građani poslušaše podjelu vladine strategije djelovanja u četiri pravca kao da su jučer završili izbori!
Pa kaže premijer kako je prvi pravac uvođenje reda, zatim konsolidacija državnih financija, onda racionalizacija državnog i javnog sektora te na koncu i, (gle čuda) izrada, donošenje i provedba mjera za rast gospodarstva.
Po prvom pravcu se nešto i kretalo, za drugi treba dobro uhvatiti zraka, famozna racionalizacija je još na čekanju, a ono što je moralo biti na stolu već prvog dana vlasti, razrađen plan gospodarskog oporavka iskrsnu sada kao nešto što tek treba početi. Toliko o pesimistima »po dužnosti!«
Da je Vladi krajnje vrijeme za podastiranje gospodarske platforme koja bi se i konkretizirala u rastu standarda morao je, iako između redaka, izgovoriti čak i predsjednik Josipović.
On je, naime, za postupke Milanovićeve Vlade, posebno kada je riječ o zaštiti ljudskih prava i borbi protiv svih oblika diskriminacije, uvijek s pravom iskazivao potporu, no za ekonomsku – dimenziju svih dimenzija, s pravom je zaključio kako je premijer dobro detektirao probleme i naznačio kako ih riješiti pa samo može poželjeti – da se to i ostvari.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
PREDSJEDNIK SDSS-A
Pupovac: Nećemo dozvoliti ponižavanje srpskog naroda u Hrvatskoj
Crna Kronika
OČEVID U TIJEKU
Prometna nesreća na A1 na čvoru Posedarje, nema ozlijeđenih
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Hrvatska
HRVATSKI „HOMO TURISTICUS“
Poznati novinar i urednik Đuro Tomljenović aktivan je i u mirovini. Urednik je Turizmoteke, turističkog news portala
Nogomet
HRVATSKI KAPETAN
Modrić postao treći stranac po broju nastupa za Real
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Zadar
fantastičan projekt