Premijer Andrej Plenković u razgovoru za Politico objavljenom u ponedjeljak rekao je kako je „razumno” očekivati da će Hrvatska ući u eurozonu i šengenski prostor do druge polovice 2024. godine.
„Ideja je da postignemo oboje, uđemo u Schengen i eurozonu, do kraja mandata ove vlade, dakle do druge polovice 2024.”, rekao je Plenković u razgovoru za Politico koji je vodio tijekom posjeta Bruxellesu u petak.
Dodao je da je to težak zadatak, no i razuman rok.
Europska komisija još je 2019. objavila da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za ulazak u šengenski prostor, no to još sad moraju prihvatiti i članice, što već niz godina čekaju Rumunjska i Bugarska.
Hrvatska je sredinom prošle godine ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak prema članstvu u eurozoni.
Premijer je istaknuo kako se zbog koronakrize može očekivati da će članice eurozone nastaviti suspendirati svoja pravila fiskalne discipline, ali da se države koje se žele pridružiti tom ekonomskom prostoru ne mogu oslanjati na takve „self-help trikove”.
Izrazio je žaljenje što je Hrvatska zbog ekonomske štete koju je virus prouzročio morala napustiti konsolidaciju i stabilizaciju javnih financija.
Zaključio je da će njegova vlada u budućnosti imati dva cilja: korištenje europskog fonda za oporavak, europskog proračuna i privatnih investicija kako bi se generirao rast, te povratak okviru od 2017. do 2019. kad je postignut suficit u državnom proračunu.
Premijer vjeruje kako će Hrvatska prva sredstva iz europskog fonda za oporavak dobiti tek 2022. godine.
„Proces je kompliciran”, rekao je Plenković.
„Kad se ne radi o helikopterskom novcu, to je vrlo teško i kompleksno. Treba vam plan, projekt, potvrda, tender, implementacija, dokumentacija. Ako se to dogodi brže, rado ćemo trošiti ta sredstva”, no ako je „realističan”, novac će stići tek iduće godine, zaključio je premijer.
Plenković: Hrvatska želi potvrde o cijepljenju na razini EU-a
Hrvatska želi biti dio europske inicijative potvrda o cijepljenju jer je ključno da se omogući sloboda kretanja između država, rekao je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak u razgovoru za Politico.
„Želimo sudjelovati u europskoj inicijativi koja će omogućiti i putovanja”, rekao je premijer o uspostavljanju jedinstvene europske potvrde o cijepljenju.
Naglasio je da je glavni cilj takvih potvrdi upravo „ponovno otvaranje Europe”.
Premijer je kazao kako će se ona odnositi na tri kategorije – one koji su se cijepili, one koji imaju negativan test te one koji su preboljeli covid-19.
Politico u svom tekstu piše kako Hrvatska „očajnički” želi povratak turističkih aktivnosti jer joj to donosi 20 posto ukupnog BDP-a.
„Za nas je ključno da cijeli kontekst pandemije covida-19 evoluira tako da ima više slobode kretanja te da ljudi mogu posjetiti Hrvatsku”, rekao je Plenković.
Premijer smatra kako Europska komisija, koja će to pitanje razmatrati ovaj tjedan i predstaviti Europskom vijeću kasnije u mjesecu, ne bi trebala samo predložiti tehničko rješenje i pustiti zemlje da pojedinačno odluče otvaraju li svoje granice za one s potvrdama, nego da to treba biti osmišljeno, piše Politico.
„Potvrde trebaju olakšati kretanje i ukloniti niz restriktivnih mjera i zabrana putovanja”, rekao je Plenković.
„Važno je da idemo naprijed. Cijela ideja europskog savjetovanja je da imamo nekakav okvir koji u obzir uzima jednakost naših građana i mogućnost kretanja. To je i cilj”.
O cjepivima
Plenković je rekao kako su čelnici europskih država u „nezahvalnoj situaciji” po pitanju nabavke cjepiva.
Tijekom krize „pritisak je da se nešto poduzme”, a potom, nakon krize, pitaju vas „zašto je naručeno cjepivo za 14 milijuna ljudi kad Hrvatska ima 4 milijuna stanovnika”.
„Nismo mogli predvidjeti dinamiku proizvodnje i trajanje procesa odobrenja”, zbog čega sada postoje problemi s nabavkom cjepiva, kazao je premijer.
Da je Hrvatska dobila onoliko doza koliko je očekivala početkom godine, „do Uskrsa bi već cijepili veliki dio populacije”, dodao je.
Plenković je ipak pohvalio zajednički pristup EU-a u nabavci cjepiva jer bi situacija bila puno drugačija kad bi države bile prepuštene same sebi.
„Primjerice, što bi se dogodilo da su države koje imaju pogone rekle ‘doviđenja’ dozvolama za izvoz?”.
Naglasio je da EU iz pandemije treba naučiti lekciju o „strateškoj autonomiji” po pitanju cjepiva i borbe protiv pandemije koje se „više ne može zanemarivati”.
„Moramo ojačati našu suradnju u zdravstvu”, zaključio je premijer.
najnovije
najčitanije
Zadar
SANACIJA KROŠNJI
Od ponedjeljka se zbog radova privremeno zatvara ova ulica u Zadru
Hrvatska
VELIKI PROSVJED
Tisuću vatrogasaca na Markovom trgu, zapalili baklje: “Lažima se vatre ne gase”
Nogomet
Nakon 12 godina
Legenda Borussije Dortmund objavila kako napušta klub na kraju sezone. Sada ima samo jednu želju
Zadar
"MATIJINO STOLJEĆE RATA"
Predstavljena epska povijesna priča o stradanju jedne hercegovačke obitelji kroz četiri generacije
Crna Kronika
MATERIJALNA ŠTETA
Prometna nesreća na A1 kod Benkovca, vozi se uz ograničenje brzine
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
WINGS FOR LIFE