Novi putnički terminal koštat će oko 500 milijuna kn

Društvo arhitekata Zadar upriličilo je u Muzeju antičkog stakla izložbu idejnih projekata proširenja zgrade Zračne luke Zadar. Najboljim radom ocijenjen je rad splitskog arhitekta Ante Kuzmanića, a da se radi o povijesnoj izložbi i natječaju ocijenio je i predsjednik Društva arhitekata Zadar Petar Kozina. Da se radi o iznimno značajnom koraku kojim će se Zadar snažno upisati na kartu prometnih čvorišta Europe, rekao je predsjednik ocjenjivačkog suda akademik Nikola Bašić.

Prometni tris
Nakon autoceste i Luke Gaženica, Zadar je, rekao je akademik Bašić, pred ostvarenjem i trećeg elementa »prometnog trisa«, a Zračna luka će u narednim godinama odigrati značajnu ulogu u daljnjem gospodarskom rastu grada.
No najvažnije je da su zadovoljstvo prvonagrađenim projektom iskazali i u Zračnoj luci Zadar. Direktor Josip Klišmanić je rekao da je Kuzmanićev rad takav da Zračnoj luci Zadar pruža mogućnost dugogodišnjeg razvoja.
– Svojom modularnošću, zgrada u svakom trenutku biva jedna cjelina, a nakon svoje pune izgradnje, daje mogućnost daljnjeg širenja. Budući da se radi o dugotrajnijim radovima, zgrada Zračne luke Zadar mora u cijelosti funkcionirati. Očekujemo da će implementacija glavnog projekta biti gotova kroz iduću godinu, nakon čega ćemo odmah pokrenuti natječaj za izvođače radova, rekao je na početku direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić.
On je posebno istaknuo suradnju s Društvom arhitekata Zadar i Ocjenjivačkim sudom koji je sastavljen od vrhunskih profesionalaca. No, zadovoljstvo Klišmanić upućuje i prema ostalim natječajnim radovima. Da je bilo tko izabran među prva 3-4 natječajna rada, kazivao je Klišmanić, bilo bi to dobro rješenje za Zračnu luku Zadar.

Obnova Zračne luke koštala bi ukupno 120 milijuna eura
– Prema procjenama na temelju »kvadrata« projekt bio koštao oko 500 milijuna kuna. No koliko će to iznositi konkretno prema ovom idejnom projektu, vidjet ćemo nakon izrade projektne dokumentacije. Cijeli posao financirat će se iz poslovanja Zračne luke Zadar, dodao je Klišmanić.
Idejni projekt obuhvatio je samo zgradu i parkiralište vozila. Ako se tome doda produljenje stajanke i napose piste za 700 m projekt obnove Zračne luke Zadar koštao bi ukupno oko 120 milijuna eura. No, za produljenje piste i stajanke, Zračna luka Zadar nema novca. Tu se, pak, kaže Klišmanić, očekuje financiranje iz EU ili nekih drugih izvora kako bi zadarska Zračna luka zasjala u punom sjaju. Štoviše, Klišmanić očekuje da će visoke stope rasta broja putnika u deset godina, opravdati tako veliku investiciju.

Nagrađeni tim
Arhitektonski biro Ante Kuzmanić osvojio je i nagradu od 250.000,00 kuna neto. Projektantski tim činili su: Ante Kuzmanić, dipl.ing.arh., Ivan Jurić, mag.ing.arh., Andrej Čikeš, dipl.ing., Mate Jurić, dipl.ing.arh., Mirjana Radoš, mag.ing.arh. Suradnici na projektu bili su: Samantha Pavić, mag.ing.arh., Marin Kaliterna, dipl.ing.arh., Darinka Kuzmanić, dipl.ing.arh., prof.dr.sc. Josip Dvornik. doc.dr.sc. Miro Bugarin i Marijan Katić

Obrazloženje ocjenjivačkog suda
Rad sveobuhvatno sagledava postavljeni zadatak i s jednakom pažnjom superiorno rješava probleme na svim razinama, od urbanizma i prometa, do interijera i detalja. U već afirmiranim obrascima biomorfne arhitekture autor pronalazi uporište za razrješavanje složenog i postupno rastućeg prometnog, arhitektonsko-urbanističkog organizma. Ovakav strukturalistički pristup iskazuje se jednako zaokruženim i dovršenim ili nedovršenim u svakoj pojedinoj fazi izgradnje, vješto odgovarajući zahtjevima faznosti i kontinuiranom funkcioniranju terminala u svakoj pojedinoj fazi. Probijanjem "crvotočina" u samo tkivo zgrade unosi se prirodno svjetlo u njezinu dubinu. Kako se taj strukturalni element koristi na različite načine (od panoramskih dizala do zelenila), tako se velike dimenzije aerodromskih čekaonica, svode na mjerilo mediteranskog "dnevnog boravka". Rad svojim strukturalnim svojstvima omogućuje prilagodbu promjenama prometnih tokova. Ocjenjivački sud posebno valorizira pretakanje unutrašnjih prostora i vizualne prodore koji povezuju zemaljsku i zračnu stranu. Zgrada tako prestaje biti konvencionalna, tehnička građevina i postaje dio urbanog pejzaža. Rad najopsežnije ulazi u problematiku energetske održivosti i učinkovitosti. Uostalom, koncept održivosti sadržan je i u samom arhitektonskom konceptu zgrade koja jedan kompleksni infrastrukturni objekt unosi u krajolik metodom mimikrije. Ocjenjivački sud preporučuje da u daljnjem tijeku projekta autor mora biti otvoren za kritičko propitivanje i analiziranje mogućnosti poboljšanja prometnih funkcija i fazne realizacije terminala, te prihvatiti sve dobre sugestije koje na tom tragu dolaze od strane naručitelja.