»Nedostatak obiteljskih liječnika strašna je ugroza cijelog sustava«

Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatskog liječničkog zbora u suorganizaciji s Podružnicom HLZ-a Zadar organiziralo je ovih dana na društvenoj mreži znanstveni kolokvij »Zdravstveni sustav i sigurnosni izazovi za pacijente, liječnike i državu«. Nakon kolokvija održala se i stručna radionica, a ukupno je sudjelovalo preko 60 liječnika iz različitih dijelova Hrvatske.
Doc. prim. dr. sc. Petar Lozo, dr. med., predsjednik Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatskog liječničkog zbora koji je ujedno i predsjednik podružnice HLZ-a Zadar, pobliže je objasnio poticaj za kolokvij, kao i važne probleme u zdravstvu.

Javna rasprava
– Značaj ovog kolokvija je u činjenici što se u hrvatskoj povijesti prvi put javno raspravljalo temeljem znanstvenih spoznaja o zdravstvenom sustavu kao sigurnosnom izazovu za pacijente, liječnike i državu. Nakon godinu dana provedenih u borbi s pandemijom razvidno je kako se moramo pripremati za sljedeće sigurnosne prijetnje tijekom 21. stoljeća. Upozorili smo na postojeće sigurnosne izazove i moguće opasnosti za pacijente, liječnike i državu zbog znanstvenih spoznaja o temeljnim organizacijskim značajkama zdravstvenog sustava, ističe prim. Lozo.
Dodaje da nacionalna strategija razvoja zdravstva zbog opće dobrobiti za narod i državu mora biti iznad bilo čijih stranačkih i osobnih interesa, ali zaključuje kako se više desetljeća ne rješavaju uočeni teški problemi i sprječava se preoblikovanje u moderan, otporan i održiv zdravstveni sustav. Zato je važno podsjetiti na oblik sigurnosne prijetnje koja se pojavila početkom same pandemije u ožujku 2020. kada je netko s visoke razine zapovjedio dobavljačima medicinske osobne zaštitne opreme, alkohola i dezinficijensa da se ista ne isporučuje liječnicima koncesionarima budući su oni »privatnici«.
– Liječnici koncesionari, odnosno privatna praksa u ordinaciji predstavljaju oko 75% ljudskih potencijala PZZ-a, tumači prim. Lozo i dodaje da je takav stav o njima bio nedopustiv i iznimno sigurnosno opasan za cijeli sustav, pacijente, liječnike, narod i državu.

Znanje i iskustvo
Kako saznajemo od prim. Loze, povjerenstvo HLZ-a kao najviše stručno savjetodavno tijelo za PZZ je o uočenom problemu odmah upoznalo Predsjednika Vlade, načelnika kriznog stožera i ministra zdravstva, ministra unutarnjih poslova i voditelja Nacionalnog stožera civilne zaštite, načelnicu Kriznog stožera Ministarstva zdravstva i ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
– Taj slučaj je u javnosti poznat po izjavi ministra Beroša o »petoj koloni« i riješen je njegovom energičnom intervencijom. Međutim, takve odlučnosti danas nedostaje, iako se nad Hrvatskom i dalje nadvijaju nove sigurnosne prijetnje. Jedina smo država EU u kojoj se građane institucionalno sustavno zakida Ustavom zagarantiranog kontinuiteta i dostupnosti u pružanju zdravstvene skrbi ukidanjem ordinacija koncesionara njihovim odlaskom u mirovinu! Sprječava se prijenos tog teško stečenog i skupo plaćenog liječničkog znanja i iskustva na sljedeću generaciju liječnika. Tako se nepovratno uništava dragocjeno liječničko znanje i iskustvo stečeno u toj ordinaciji. Uništava se i medicinska oprema i uređaji iako je riječ o ordinacijama javne zdravstvene mreže. Takvi gubitci se prikrivaju izmišljenim timovima bez nositelja, liječnika, upozorava prim. Lozo i iznosi podatak da već danas nedostaje 337 liječnika u javnoj zdravstvenoj mreži opće medicine, ginekologije i pedijatrije.
Uz taj već postojeći manjak, samo do kraja ove godine iz istog sustava u mirovinu odlazi 621 liječnik.
– To bi značilo da bismo trebali dvije kompletne generacije završenih liječnika odmah uputiti u opću medicinu, ginekologiju i pedijatriju kako bismo pokrili ove gubitke. Problem je strašan jer to nisu liječnici specijalisti i nemaju potrebno iskustvo za samostalan rad s pacijentima u ordinacijama. Međutim, kod nas ih sustav izvjestan broj i takvih »ugura« u opću medicinu kako bi se »uljepšao«, a ne i riješio problem. Jasno je da se u ostalom razvijenom svijetu takvo što ni ne pomisli učiniti jer to predstavlja izravnu sigurnosnu prijetnju i za pacijenta, samog liječnika, ali i za sustav, govori prim. Lozo o, kako kaže, samo dijelu sigurnosnih prijetnji o kojima se ne govori dovoljno, a zbog njih prijeti potpuni urušaj temelja zdravstvenog sustava.

Preveliko radno opterećenje, najniže plaće
Nataša Ban Toskić, dr. med. govorila je o kognitivnoj kompleksnosti kao značajnom obilježju profesije obiteljske medicine zbog čega bi bilo potrebno posebice voditi sustavnu brigu o racionalnom radnom opterećenju i stručnom usavršavanju liječnika obiteljske medicine.
– Umjesto toga, oni sve više trpe sve veća administrativna opterećenja koja im nameću razne institucije bez ikakve prethodne konzultacije sa strukom. Rastući broj obaveza koje ne spadaju u opseg rada obiteljskih liječnika stvara nesavladiv priljev dnevnih zahtjeva i čini liječnika nedostupnim oboljelim osobama, narušava siguran proces rada i kvalitetu zdravstvene usluge. Uz preveliko radno opterećenje imaju najniže plaće u zdravstvenom sustavu i nemogućnost napredovanja. Na specijalizaciju se čeka prosječno 16 godina. Uobičajeno omalovažavajući govor o obiteljskoj medicini od strane zdravstvenih vlasti i izostanak ikakvog ulaganja u razvoj i održivost struke odbija mlade liječnike od rada u obiteljskoj medicini. Zato se broj obiteljskih liječnika u Hrvatskoj stalno smanjuje, posebice u demografski ugroženim područjima. U idućih 5 godina 30 % obiteljskih liječnika odlazi u mirovinu, a oni su temelj svakog zdravstvenog sustava pa se moramo upitati zašto se ne prepoznaje ova strašna sigurnosna ugroza cijelog sustava, govori prim. Lozo.

Na razmeđi poziva i profesije
Doc. dr. sc. Leonardo Bukmir je u predavanju »Primarno liječništvo zarobljenik politike, na razmeđi poziva i profesije« iznio znanstvene spoznaje koje ukazuju na potrebu ponovnog vrjednovanja rada liječnika jer su ga, kako tumači prim. Lozo, političari potpuno obezvrijedili i koriste ga primarno kao alat socijalnog mira za svoju opstojnost.
– Zato uz pomoć liječničke upravljačke elite sprječavaju tranziciju liječništva iz poziva u profesiju i stvaranje liječničkih temeljnih stručnih i strukovnih alata. Politika ne može i ne smije određivati pravila stručnog rada jer onaj tko ne poštuje pravila struke mora snositi i odgovornost. Liječnici u EU imaju maksimalno dnevno 16 do 20 kontakata u ordinaciji. Predviđeno vrijeme konzultacije je 20 minuta sa svakim pacijentom, dok kod nas to iznosi prosječno 5 minuta budući da u Hrvatskoj liječnici po danu imaju prevelik broj konzultacija od 75-120, doznajemo od prim. Loze koji dodaje da istovremeno rade s upola manjim brojem suradnika u timu i skrbe o dva do tri puta većem broju pacijenata.
Potom uspoređuje da usprkos tome cijena sata rada liječnika u Hrvatskoj je 2 do 4 puta manja od cijene obrtnika, a pored toga HZZO ne plati prosječno dvije trećine izvršenog rada.
– Zato rad u primarnoj zaštiti nije poželjan, iseljavanjem i umirovljenjem sve više se povećava gubitak ljudskih potencijala što dodatno opterećuje postojeći nedostatan zdravstveni kadar stalnim povećavanjem opsega rada. Posljedica je nefunkcionalan i medicinski neučinkovit oblik organizacije rada ove vrlo potentne skupine visoko educiranih djelatnika, pa i zbog toga mi Hrvati živimo 3 godine manje od EU prosjeka, a tri četvrtine nas preuranjeno umire od sprječivih bolesti zbog loše zdravstvene politike, zaključuje prim. Lozo.

Izgaranje zdravstvenih radnika
Doc. dr. sc. Aleksandar Ljubotina, dr. med. govorio je o sindromu izgaranja zdravstvenih djelatnika kao o potpuno zanemarenoj, a iznimno teškoj sigurnosnoj prijetnji za pacijente i liječnike.
– Usprkos činjenicama što hrvatski liječnici s 55,4 godine imaju najkraći životni vijek u EU, što i nakon 30 godina života u demokraciji još uvijek u zdravstvenom sustavu imamo liječnike poput koncesionara koji ne mogu zbog nedostataka zamjena ići na bolovanja, stručna usavršavanja ili redovite godišnje odmore, nisu poznati bilo kakvi pa ni preventivni rezultati Nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite, završava prim. Lozo o jednoj od gorućih tema u zdravstvu.