Općina Kali i Društvo hrvatskih književnika u Zadru organizirali su jučer na Sveučilištu u Zadru znanstveni kolokvij o Joji Ricovu, nedavno preminulom književniku. Joja Ricov je bio profesor slavistike, pjesnik, prevoditelj, književni i likovni kritičar, esejist, publicist i dramski pisac. Bio je, kako je Hrvojka Mihanović-Salopek rekla, disident i realist, dok ga je Đuro Vidmarović definirao kao tvorca novog literarnog žanra, likoslovlja.
– Joja Ricov je naš iznimno značajan književnik koji se u hrvatskoj književnosti pojavio 1954. s knjigom Jesenas i danas i to u krugu Tina Ujevića. Prošao je tragičan život zbog progonstva u zatvorima, pa je na svoju knjigu čekao tek 1968., kad mu je izišla poznata Marabunta. Riječ je o slojevitom rukopisu jer je Joja prije svega pjesnik, ali i esejist i dramatičar. Karakterističnog je izričaja, napose kroz njegove besjede, polisemantičkog pjesmogovora, rekao je organizator kolokvija Robert Bacalja.
Njegovo djelo spada u čakavski izraz, a 1989. godine izdao je antologijsku knjigu na kaljskom govoru „Ča se i s namin morbinuaš”. Riječ je o djelu poniklom iz toponima čija se čakavština od susjednog, prečkog govora, značajno razlikuje. Robert Bacalja je dodao da je Ricova književna povijest svrstala među iznimno angažirane pjesnike.
– On u svom čakavskom govoru donosi angažirane teme socijalnog karaktera. Ricov je napravio i pravu renesansu pjesništva na našim otocima. Povukao je za sobom nove i mlade snage, napose oko Kaljskog lumina. Zanimljivo je da je brat Antuna Branka Šimića, Stanislav Šimić, bio u tom istom krugu na početku djelovanja Joje Ricova, u kojem su još djelovali Frano Alfirević, Anka Petričević i Zlatko Tomičić, rekao je između ostalog Robert Bacalja.
Koliko je slojevit i težak bio život Joje Ricova svjedoči i činjenica da je partizanima pristupio u srpnju 1943., a već sljedeće godina bio je zatočenik u nacističkom logoru Musapstan kraj Zadra. No to mu nije puno pomoglo jer ga je i nova, komunistička vlast, zatočila. Od srpnja 1959. do travnja 1961. bio je zatočenik je u konclogoru “Grgur” kod Golog otoka i to zbog tzv. “kontrarevolucionarne” poezije Marabunte.
No Joja je bio i umjetnički je savjetnik kazališta “Trebbo” T. Comella u Milanu, dopisni urednik milanskog periodika “D’Ars Agency”, urednik “Hrvatskog književnoga lista” i Zajednice samostalnih pisaca TIN, audio-rehabilitator u Centru SUVAG, lektor hrvatskoga i srpskog jezika i književnosti na Državnome i Katoličkom sveučilištu u Milanu. Joja je, kao dio tima, uveo u Italiji VM i AVGS metodu za rehabilitaciju slušno oštećenih i učenje stranih jezika. Neka njegova djela je s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Lucja Danielewska.
U programu kolokvija sudjelovali su mješoviti pjevački zbor Condura Croatica, klapa Kali i dramska umjetnica Milena Dundov.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Bundesliga
Bayer ponovo izjednačio u 96. minuti i u 46. utakmici ove sezone ostao bez poraza
KK Zadar
Premijer liga, 33. kolo
Zadrani zaključili osnovni dio laganim hodom protiv Bosca
Nogomet
SuperSport HNL
Hajduk pred praznim Poljudom uvjerljivo savladao novog drugoligaša
Ostali sportovi
GIMNASTIKA
Tin Srbić: Vjerujem da mogu puno bolje nego danas
Hrvatska
UNOSNO SAVJETOVANJE
Kolindi posao cvjeta! Pogledajte koliku dobit je prijavila bivša predsjednica
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Zadar
fantastičan projekt