KOORDINACIJA ZA PAŠMAN Utvrđen pravac polaganja cjevovoda i priključaka kanalizacije

U Općinskoj vijećnici u Tkonu na otoku Pašmanu održan je  radni sastanak, koordinacija za aglomeraciju otoka Pašmana. Ovaj vitalno važni projekt obuhvaća obje otočke općine, Tkon i Pašman. Na koordinaciji su sudjelovali načelnici općina Goran Mušćet i Krešimir Ćosić sa  suradnicima, te Marin Colić i Krune Pešić, direktor i tehnički direktor  Komunalac d.o.o. Biograd, nositelja projekta.

Pet projektantskih kuća
– Utvrđen je pravac polaganja cjevovoda i priključaka kanalizacije. Riječ je o mreži odvodnje i vodoopskrbe u sklopu projekta aglomeracije  Pašman -Tkon koja se sastoji od izgradnje linijskih građevina, vodospremnika i crpnih stanica na području naselja Dobropoljana, Neviđane,  Mrljane, Pašman, Kraj i Tkon na otoku Pašmanu te Babac, otočić-naselje  u Općini Sv. Filip i Jakov. O aglomeraciji na području naselja Banj i Ždrelac koordinacija će se održati ovog tjedna, kazao je Colić.
Na sastanku su nazočili i predstavnici projektantskih kuća koje su  ugovorene za izradu projektne dokumentacije: HIDROPROJEKT-ING  projektiranje d.o.o. iz Zagreba, GIN-company iz Zadra, Donat d.o.o. iz  Zadra, Infra projekt d.o.o. iz Splita te Hidrokonzalt d.o.o. iz Solina.
– Napravljen je pregled stanja na projektu, izvršen je uvid u idejni projekt te se dogovorila dinamika aktivnosti u svrhu brže realizacije projekta. Idejni projekti su pred realizacijom, preostalo je još završno ispravljanje preostalih primjedbi te će se ubrzo projekt predati na ishođenje lokacijske dozvole, rekao je Krune Pešić.
U tijeku je i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u obuhvatu projekta, na čemu rade investitor Komunalac te jedinice lokalne samouprave,  općine Tkon i Pašman.

Građevinske dozvole, studije, aplikacije
– U predstojećem razdoblju je potrebno projektirati glavne projekte na  osnovu kojih će se ishoditi građevinska dozvola, te izraditi studijsku dokumentaciju i aplikaciju za prijavljivanje projekta za bespovratna sredstva iz fondova Europske unije, najavio je Colić.
Aglomeracija za područje bivše općine Biograd, strateški investicijski  projekt Vlade Republike Hrvatske, pod nazivom "Razvoj vodoopskrbe,  odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Biograda na Moru, Pašman i Tkon", provodi se kroz dva projekta,
– Kopneni obuhvaća Grad Biograd na Moru i općine Pakoštane i Sveti  Filip i Jakov, dok otočni obuhvaća otok Pašman, odnosno općine Tkon i  Pašman, kazao je Marin Colić, direktor Komunalac d.o.o. Biograd, nositelja projekta.
Projekt aglomeracije za bivšu općinu Biograd odnosi se na završetak  izgradnje kanalizacije i vodovodne mreže te rekonstrukciju postojećih  cjevovoda, odnosno promjenu starih s novim vodovodnim cijevima
– Projekt aglomeracije je u vrijednosti od oko 135 milijuna eura ili milijardu kuna. Za kopneni projektni dio iznos je 600 milijuna kuna, a za  otočni 400 milijuna kuna, kazao je Colić dodajući kako se ovaj projekt  aglomeracije nadograđuje na Projekt Jadran koji je već realiziran.
– U sustave odvodnje i vodoopskrbe sredstava putem fondova CEB,  EIB, EU i Projekt Jadran te nacionalnih komponenti u posljednjih šest  godina je uloženo preko 350 milijuna kuna, naglasio je Colić.
Kanalizacija otoka Pašmana odnosi se na sustav i uređaje za  pročišćavanje otpadnih voda. Otok Pašman dobit će čak dva najsuvremenija biološka uređaja, po jednog na svakom kraju otoka.
– Na otoku Pašmanu jedan biološki uređaj najviših svjetskih ekoloških  standarda izgradit će se četiri kilometra jugoistočno od Tkona, a drugi  kod Ždrelca, najavio je prvi čovjek biogradskog Komunalca te nastavio:
– Na području naselja Mrljane, Dobropoljane, Neviđane, Pašman, Kraj  i Tkon izgradit će se jedan vodospremnik, oko 15 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda, oko 42,2 kilometra kanalizacijskih cjevovoda i 12 crpnih  stanica za kanalizaciju, detaljan je Colić.

Na Babcu tlačni vodoopskrbni cjevovod
U Tkonu će se izgraditi sekundarna mreža fekalnih gravitacijskih kolektora u ukupnoj dužini od 1.482,6 metara te sanirati 1.101 metara vodovoda. Na području naselja Mrljane slijedi izgradnja vodospremnika  volumena 1.000 m3, izgradnja i sanacija vodovoda 1.991,6 metara, jedna  crpna stanica i 4.594,95 metara tlačno-gravitacijskih cjevovoda.
– Kada je riječ o Dobropoljani slijedi sanacija 260 metara vodovoda, izgradnja dvije crpne stanice i 5.698 metara tlačno-gravitacijskih cjevovoda. U Neviđanima će se sanirati 1.230 metara vodovoda te izgraditi dvije  crpne stanice i 8.156 metara tlačno-gravitacijskih cjevovoda, temeljit je  mag.ing.aedif. Mateo Škara, iz Odjela za EU projekte u Komunalcu.
Na području naselja Pašman sanirat će se 7.237 metara vodovoda te  izgraditi fekalnih kolektora duljine 10.814,2 metara, pet crpnih stanica s  tlačnim cjevovodima duljine 3.837,3 metara. U Kraju će izgraditi dvije crpne stanice i 7.651 metara tlačno-gravitacijskih cjevovoda.
– Na potezu naselja Turanj-Babac-Pašman izgradit će se 3.170 metara  tlačnih vodoopskrbnih cjevovoda. Naime, osim izgradnje vodospreme  na području Općine Pašman osim vodospreme vodoopskrba uključuje i  cjevovod dvostruko većih dimenzija prema otoku Pašmanu i to na dijelu  između kopna i otoka Babac. Postojeći cjevovod dimenzija  fi 170 mm zamijenit će s cjevovodom  fi 300 mm, a izgradit će se vodosprema te  proširiti sustav, zaključio je Marin Colić.

Mušćet: "Trajno rješavanje  komunalnih problema"
Nakon vodovodizacije ovo je najbitniji projekt jer će otočani napokon dobiti osnovne uvjete za pristojan život. Kako će se uz izgradnju kanalizacije promijeniti postojeće vodovodne cijevi ovaj projekt stoljeća će trajno riješiti komunalne probleme lokalnoj zajednici na otoku Pašmanu, odnosno općinama Tkon i Pašman, uvjeren je  načelnik Mušćet.

Ćosić: "Projekt važan za opstojnost  otoka"
Rješavanjem sustava odvodnje i vodoopskrbe omogućit će se gospodarski razvoj,  povećati kvaliteta života te stupanj zaštićenosti okoliša i mora. Projekt je važan za  cijeli otok jer je jedan od osnovnih uvjeta kako bi mladi ostajali na otoku, živjeli i  stvarali domove što bi moglo uroditi otočkim "baby boomom", poželio je Ćosić.

EU sufinancira 72 posto, RH 20,5 te  korisnici 7,5 posto
Projekt će se sa 72 posto sufinancirati sredstvima EU fondova, preostalih 28 posto će po 10,30 posto sufinancirati Hrvatske vode i RH iz Državnog proračuna, dok  će oko 7,50 posto sufinancirati jedinice lokalne samouprave, odnosno korisnici vodovoda i odvodnje.