ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

Kiša ozarila lica gljivara i maslinara

03.10.2013. 22:00
Kiša ozarila lica gljivara i maslinara


– Mnogi se žale na svrdlaša i opadanje maslina zbog napada maslinova moljca. Ja s niti jednim štetnikom nemam problema. Moj moto cijelog života je bio da treba poslušati struku, bez obzira na to o kojem se segmentu u gospodarstvu i životu radi. Kada sam počeo saditi masline konzultirao sam se sa stručnjacima. To sam nastavio do današnjeg dana, kaže Vjekoslav Festini


Obilata kiša koja je  padala proteklih dana mnoge poljodjelce je razveselila, dok  je neke i rastužila. Kiša nikako nije išla na ruku vinogradarima. Iako je značajan dio  ravnokotarskih vinograda pobran ima onih koji čekaju da  se ove godine visoke kiseline  približe optimalnim vrijednostima, a količine sladora se  podignu.
Kod autohtonih sorata, od  kojih je najviše debita, maraštine i plavine sladori su  niski i kreću se oko 17 posto.
Dok vinogradari muku  muče s berbom, kiselinama i  sladorom maslinari su kišu  dočekali ozarena lica.
– Moram ti reći da ću ove  godine ubrati bar 20 posto  više maslina nego lanjske kada se je govorilo da je odlična  za masline, s ponosom govori Vjeko Festini poznati zadarski gospodarstvenik koji  svoje umirovljeničke dane  provodi u Pagu, gdje između  ostalih mnogobrojnih aktivnosti njeguje stotinjak maslina.
 
Nakon posljednjih obilatih  kiša na svoje su došli berači  gljiva na prostoru Like i Ravnih kotara. Nije uzaludna  uzrečica da nečeg ima kao  gljiva nakon kiše, jer gljiva  zbilja ima više nego u izobilju. Dok u Lici prevladavaju  vrganji, lisičarke i sunčanice  u Ravnim kotarima ima obilje blagvi i ponešto vrganja.  Branje gljiva pričinjava zadovoljstvo jer se nekoliko sati  hoda bolje reći šeće šumom i  korist, jer se može ubrati nekoliko zdravih obroka. Gljive  se mogu spremiti na mnogobrojne načine.
Naša mala ekipa je, također provela nekoliko sati u  berbi gljiva. Lokacija neka ostane tajna. Jedan od berača  kada ga je nazvao prijatelj tijekom berbe i pitao ga što radi rekao je: – “Berem gljive!”  Tada ga je prijatelj upitao  gdje, a berač je mudro odgovorio: – “Na pošti kod Zapuntela”.
Osim gljivara kiši su se veselili proizvođači zimskog povrća, prvenstveno kupusnjača.  Kupus su u fazi zatvaranja redova i ova kiša je pomogla da  se obavi prihrana dušičnim  gnojivima i kultiviranje. Do zime bit će potrebno obaviti  zaštitu protiv plamenjače i kupusnog moljca i muhe. – Ovisno o sortama s berbom planiram početi krajem siječnja  saznajemo, od Dalibora Šajna  iz Smilčića koji je ove godine  posadio kupus na površini od  jednog hektara.
Ljetne radove u poljoprivredi polako zamjenjuju jesensko zimski. Berba grožđa  najvjerojatnije će završiti za  nekoliko dana. Vino neće biti  kao prošle godine koja je bila  više nego povoljna za proizvodnju grožđa. Svi oni koji su  poštovali pravila vinarske  struke i ove godine uživati će  u solidnom vinu iz vlastite  konobe. Na žalost bit će i  onih koji će bez obzira na godinu ma kakva ona bila, robojući tradiciji očeva i djedova imati oksidirano vino puno bretonamida.


Jelo od gljiva i blagvi




Ugušeni opat
SASTOJCI: 1 kg blagvi ili vrganja, veća glavica kapule, 3 češnja  češnjaka, 10 dkg mesnate pancete, 0,5 kg špageta, 2 dcl vrhnja za  kuhanje, sol, papar, muškatni oraščić i vegeta.
PRIPREMA:  Kapulu sitno nasjeckanu pirjati dok postane staklasta.  Dodati sitno nasjeckan luk i pancetu narezanu na tanke trakice. Kada  panceta postane hrskava dodati gljive narezane na trakice. Gljive će  vrlo brzo pustiti vodu. Kada voda ispari podliti ih mesnim temeljcem  ili vodom. U posebnom loncu u slanoj vodi skuhati špagente “al dente”. Kada gljive omekšaju dodati vegetu, sol, papar i naribani muškatni oraščić te u njih staviti ocijeđene špagete. Dodati vrhnje za kuhanje i sve pirjati još nekoliko minuta da se sljube gljive sa špagetama.  Prije servirana sve posipati svježim nasjeckanim listom peršina.