U sklopu programa »Nedjeljom iz Nina« koji putem facebook stranice provodi Arheološki muzej Zadar svaku nedjelju otkako su zbog pandemije koronavirusom morali zatvoriti vrata, objavljena je o rimskim hramovima priča, s naglaskom na monumentalni hram otkriven u Ninu.
Rimski hram je bila sakralna građevina u kojoj je prebivalo božanstvo. S obzirom na arhitektonska obilježja, nastao je pod utjecajem etrušćanskog i grčkog hrama. Strukturne odlike bile su uzdignuti podij, stepenište koje je vodilo do trijema ispred ulaza podržanog redom stupova i općenito orijentacija na pročelje građevine.
Simbol rimske države
Najvažniji hram bio je na rimskom brežuljku Kapitoliju, posvećen Jupiteru Najboljem Najvećem (lat. Iuppiter Optimus Maximus), koji je zajedno s Junonom i Minervom tvorio Kapitolijsku trijadu, simbol rimske države. Prema naputcima arhitekta Vitruvija, hramovi su se gradili na istaknutim položajima u naselju, dobro povezanim s glavnim ulicama. Idealno je bio orijentiran u smjeru istok-zapad, ali se iz praktičnih i prostornih razloga od toga često odstupalo i prilagođavalo lokalnim prilikama. Važno je bilo hram prikladno uklopiti u okolni prostor i estetski ugodno oblikovati, što se postizalo simetrijom i pravilnim proporcijama, ali i korištenjem skupih materijala te monumentalnošću. Sama građevina nije služila za štovanje božanstva, nego kao kuća u kojoj ono obitava, prisutno u antropomorfnom (prikazano kultnom statuom) ili simboličnom obliku.
Žrtvenik i rituali
Rituali – procesije, izlijevanje tekućina, paljenje bilja, žrtvovanje životinja – su se odvijali ispred hrama, na žrtveniku koji je bio središnje sveto mjesto. Osim u religijske, hramovi su mogli služiti i u druge svrhe, pa je tako Saturnov hram u Rimu bio ujedno i državna riznica. Na istaknutom položaju rimske Enone, gdje se ranije nalazilo liburnsko središte naselja, Rimljani su sagradili monumentalan hram. Bio je dugačak 24,9 metara, širok 21,3 metra i s podijem visokim preko 3 metra. Datira se u drugu polovinu 1. st. n. e., razdoblje vladavine dinastije Flavijevaca. Ostaci hrama vidljivi su u Ninu i danas, a u Muzeju ninskih starina izložena je maketa idejne rekonstrukcije.
– Različitim aspektima rimske religije bavit ćemo se kroz više članaka u budućnosti, stoga nastavite pratiti stranicu Arheološkog muzeja Zadar i ne propustite naučiti nešto novo u programu »Nedjeljom iz Nina« za sedam dana, poručili su iz Arheološkog muzeja Zadar.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
BIVŠA MINISTRICA
Vesna Pusić želi zajedničku vladu HDZ-a i SDP-a: Milanović bi nam to trebao omogućiti
KK Zadar
Premijer liga, doigravanje
Žilavim Dubravašima uzeta mjera za vodstvo u seriji
Ostali sportovi
BBK PAKOŠTANE
Na Praznik rada održan tradicionalni MTB Maraton Vransko jezero
Zadar
SPAS PLANETA
Učenici OŠ Smiljevac za Dan planeta Zemlje tražili rješenja za bolji život na Zemlji
Zadar
WINGS FOR LIFE
U nedjelju se zbog utrke mijenja mjesto ukrcaja putnika na liniji Zadar-Preko
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Županija
OBAVIJEST