Franak fiksiran, sad slijedi zaštita kune

Tečaj kune prema euru stabilizirao se ispod razine od 7,50, no analitičari PBZ-a primjećuju pritisak na rast tečaja pa ne isključuju mogućnost intervencije HNB-a

Švicarska središnja banka jučer je objavila da će fiksirati tečaj franka prema  euru, i to na minimalnoj razini od 1,2  franka, ispod čega, kažu u SNB-u, trgovanje  jedinstvenom europskom valutom više neće  tolerirati. Odmah po toj objavi tečaj eura je  na međunarodnim deviznim tržištima  skočio za čak 8,51 posto, odnosno franak je  oslabio, te se trgovalo na razini od 1,2032  franka za euro. S obzirom da se hrvatski  tečaj kune prema franku formira posredno,  preko odnosa eura i franka, onda je posljedično i na tečajnici Hrvatske narodne  banke franak  jučer zabilježio  pad od čak 7,2  posto, zaustavivši se na srednjem tečaju od  6,227 kuna.  Tečaj od oko 6,24  kune za franak  trebao bi, uz uvjet da kuna ostane na postojećoj razini prema euru (pri  čemu je jučer utvrđen srednji  tečaj eura od  7,486 kune), biti  i budući plafon  za franak prema  kuni. Tako je time što je odlučila  stati na kraj  jačanju franka  prema euru, SNB  posredno otklonio i prijetnje na daljnje  jačanje franka prema kuni na hrvatskoj  tečajnici. No, to će naravno doći do izražaja  uz uvjet da tečaj kune prema euru ostane  stabilan. Podsjetimo, tečaj franka prema  kuni formira se na temelju dvaju valutnih  parova, prvi je franak-euro, koji je do sada  bio problematičan i uslijed kojeg su rate  rasle jer je euro pogođen dužničkom krizom, a drugi je kuna-euro, koji do sada nije  bio problematičan jer HNB vodi politiku  stabilnog, gotovo fiksnog tečaja domaće  valute prema euru, kao njenom valutnom  sidru. Ipak, u zadnjih godinu dana bilježe se  i blagi deprecijacijski pritisci kune prema  euru pa je tako ove sezone u odnosu na  lanjsku euro kod nas skuplji za oko 20 do  30 lipa. Analitičari Privredne banke Zagreb  u ovotjednim analizama kažu da se tečaj  kune prema euru stabilizirao ispod razine  od 7,50 i tu ga vide i u ovome tjednu,  međutim, primjećuju pritisak na rast tečaja  pa ne isključuju mogućnost intervencije  HNB-a u slučaju probijanja te razine.  Dakle, sada je situacija takva da HNB štiti  kunu prema euru, a SNB franak prema  euru, pa su dužnici i u eurima i u kunama  za sada “pokriveni”. Međutim, dok SNB  franak štiti od daljnjeg jačanja prema euru,  naša će središnja banka, s obzirom na velike  obveze prema inozemstvu i nedostatak  strukturnih reformi u zemlji, u budućnosti  možda više posla imati sa zaštitom kune od  slabljenja prema euru, što obično čini  prodajom svojih inače visokih deviznih  rezervi.