Ako je 60 ECTS bodova opterećenje za jednu akademsku godinu, onda nije logično pretpostaviti da će student koji u prethodnoj godini nije uspio ostvariti sve bodove, u sljedećoj moći ostvariti i više od 60 ECTS-a i uz dodatan uvjet, a to je organizacija nastave koja bi to omogućila. Međutim, ne mogu tvrditi da se osnovne bolonjske smjernice poštuju kod svih studijskih programa te da su studentska opterećenja optimalno utvrđena
S vremenom su na Facebooku počeli dominirati prenaglašeni elementi ekshibicionizma, a potreba za upoznavanjem drugih je pala u drugi plan. Ne mogu osporiti to da bi mnogim ljudima (osobito mladima) život bio znatno manje podnošljiv bez Facea, kao i da virtualne mreže oslobađaju kreativnost kod nekih pojedinaca, ali emocionalna alijenacija pojedinca, kojoj kumuju i virtualne društvene mreže, nikad do sada nije bila veća
Prorektorica Sveučilišta u Zadru Ana Proroković odgovara na pitanja što su joj ih postavili čitatelji portala Zadarskog lista.
Koji je Vaš stav o novim zakonima o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti? Mira
– O prijedlogu novih zakona vrijedit će raspravljati tek kad stigne nova verzija koja bi trebala sadržavati sve promjene predložene od strane tzv. prosudbenih povjerenstava. Kao član jednog od ovih povjerenstava, mogu reći da smo uložili veliki trud i pokušali preoblikovati prijedlog Zakona o visokom obrazovanju u znatno prihvatljiviju varijantu. Ako tako ostane, barem će se studenti sigurno radovati. Bez obzira na silne kontroverze koje su ovi zakoni izazvali kod akademske javnosti i činjenicu da ne postoji strateški dokument koji bi trebao biti podloga za izradu novih zakona, ponuđena receptura je zapravo vrlo jednostavna, a efikasnost novih zakona će ionako ovisiti o količini sredstava koju vlastodržac misli ulagati u znanost i visoko obrazovanje. To bi nas trebalo najviše zanimati.
Jeste li se umorili od posla prorektorice? Ivan
– Jesam. Ne toliko od samog posla, koliko od svega što s poslom u paketu dolazi.
Što mislite o studentskim izvannastavnim aktivnostima (studentske udruge, projekti…)?
– Mislim o tome sve najbolje i nadam se da će takve aktivnosti biti još učestalije i intenzivnije. Kao sveučilište imamo i neke nove inicijative kojima ćemo u još većoj mjeri potaknuti slične aktivnosti i vrednovati studentska postignuća, osobito istraživačke prirode.
Što mislite o Darinku Kosoru iz HSLS-a? Josipa K.
– Nemam mišljenje o njemu. Ne poznajem dovoljno njegov rad niti stavove koje zastupa pa tako nemam ni oformljeno mišljenje.
Hoće li Hrvatska izaći iz krize do 2017. g.? Jadranka
– Iz moralne i društvene krize neće sigurno. U ekonomske prognoze se ne bih upuštala, ali imam snažan dojam da to sve manje, ako imalo, ovisi o nama.
Od školarina oslobađa samo rektor
Molim vas da mi pojasnite ovo: upisala sam studij 2002./03. Naime, nisam platila školarinu za 2. semestar 4 god., imam još 3 ispita i diplomski, sad nisam uplatila ni ovo za nastavak studija… Nemam hrabrosti otići ni u referadu po odgovor kako dalje. Molim vas što mi vi predlažete… hvala Ankica
– Predlažem Vam da što prije na moju adresu predate zamolbu za naknadni upis i uplatite školarinu. Nema razloga da zamolba ne bude odobrena. Imate još vremena do početka sljedeće akademske godine da riješite svoje obaveze. U suprotnom, studij možete završiti jedino ako prijeđete na novi sustav što Vam sigurno neće ići u prilog (velik broj razlikovnih ispita i ispunjavanje svih propisanih obveza koje vrijede i za druge studente). Iskreno navijam za Vas jer rijetko srećem studente koji nemaju hrabrosti otići i do Banskih dvora, a kamoli do studentske referade.
Zašto u listu za oslobađanje od plaćanja školarine stavljate i ubrajate studente koji ionako ne plaćaju fakultet? Lucija
– Oslobađanje od plaćanja školarina je model koji isključivo na temelju dobre volje odobrava čelnik ustanove (rektor). Trenutačno se kao jedini kriterij za oslobađanje vrednuje akademska uspješnost studenta (20% najuspješnijih studenata na godini i prosjek ocjena ne manji od 4,00). Dakle, student svojim trudom i radom na taj način pokazuje da pripada najboljima bez obzira plaćaju li oni školarinu ili ne. To je sasvim pravedno. Međutim, možda nije pravedno da studenti koji su se upisali bez participacije (na temelju rezultata prijmnog ispita), bez obzira na postignute (slabe) rezultate i dalje ne plaćaju studij kao da je riječ o nekom naslijeđenom privilegiju. Novim zakonom, ako ikad zaživi, ova su pitanja puno bolje riješena i ovakva se vrsta nepravde ne bi trebala ponovo događati.
Poštovana gospođo Proroković, interesirala sam se za nastavak studija u SR Njemačkoj, ali mi je rečeno da se zvanje dipl. turistički komunikolog ne nalazi na stranicama Ministarstva kulture SR Njemačke (www.anabin.de) zaduženog za priznavanje stranih diploma. Sveučilište u Zadru je priznato, čak je naveden i Odsjek za inf. i kom. znanosti, ali nema zvanja nakon završenog studija. Je li krivo naše Sveučilište, Ministarstvo obrazovanja ili Ministarstvo u SR Njemačkoj? Kome se obratiti? Hvala, razočarana
– Teško je tu naći krivca. Formalno, nitko nije kriv i uvijek se može dogoditi da neko ministarstvo ili agencija ne prepoznaje kompetencije kandidata. Isto se događa i u Hrvatskoj jer je raspon različitih, osobito interdisciplinarnih programa, puno veći u drugim zemljama EU nego kod nas. Međutim, razina kvalifikacije se mora prepoznati i to omogućava europski i nacionalni kvalifikacijski okvir koji nužno prate Bolonjski proces. Ja bih se obratila Odjelu za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija (pri MZOŠ-u) i tražila od njih savjet.
Dolaze nam znanstvenici iz svijeta
Kada će Sveučilište u Zadru donijeti Pravilnik o radu nositelja i izvoditelja kolegija na Sveučilištu u Zadru? S poštovanjem, Anonymus
– Sveučilište u Zadru je još 2008. g. donijelo Odluku o nositeljima i izvođačima kolegija, pravu na izvođenje nastave i ispita, davanja potpisa i upisivanja završne ocjene na preddiplomskim i diplomskim studijima (dostupna je na webu Sveučilišta). Ne znam što bi konkretno Pravilnik koji predlažete trebao definirati? Ako ste mislili da se nekim pravilnikom ili drugim pravnim dokumentom mogu riješiti loši međuljudski odnosi i konflikti na relaciji nositelj-izvoditelj, onda ste vjerojatno u krivu.
Tko tjera hrvatske znanstvenike sa zadarskog Sveučilišta koji su školovani po Europi i Americi? S poštovanjem, čitatelj Zadarskog lista iz Zapadne Europe. maslina
– Ovo me pitanje pomalo iznenađuje, jer je poznato da smo u zadnjih desetak godina primili dosta znanstvenika/povratnika školovanih u inozemstvu. Budući da su svi još tu, može se pretpostaviti da su ovdje i zadovoljni. Dapače, spomenutu otvorenost često ističemo kao jednu od prednosti našeg sveučilišta. Doista se ne mogu sjetiti na koga je autor ovog pitanja mislio (barem ne za mog mandata), ali može biti da sam nešto propustila.
Zašto je Sveučilište šutke napustio ugledni prof. Dželalija? Ante Brkić
– Koliko je meni poznato, radilo se prvenstveno o obiteljskim, a ne akademskim razlozima. Na nesreću nekih, ovaj put nije u pitanju nikakav skandal koji bi mogao zabaviti javnost.
Postoji li nakana ili možda čak plan da se poneki studijski programi (npr. filozofija, sociologija, povijest…) koji se sad mogu studirati samo kao redovni, realiziraju kao izvanredni studij? Možebitni student
– Takve inicijative nisu do mene još došle. No to ne znači da razmišljanja o tome ne postoje.
Kako je moguće da se izvedbeni plan jednog predmeta promijeni te student koji ga je prošle godine pao, ove godine (uz to što je prošle dobio potpis u indeks jer je izvršio sve obaveze, napisao sve zadatke i seminarski rad) unatoč potpisu mora ponovno prisustvovati predavanjima i čak raditi određene zadatke iako je sve to prošle godine s odličnim bodovima izvršio? Zašto ne bi mogao polagati ispit, ali s prošlogodišnjom literaturom, jer ovako taj predmet zapravo ispada novi predmet? Ante
– Iako se načelno slažem s Vama, podsjećam da prema Bolonjskom sustavu svaki kolegij koji nije položen mora biti ponovo upisan u sljedećoj godini, što podrazumijeva i ponovno ispunjavanje svih propisanih obveza. Međutim, odjeli koji su nositelji pojedinih studijskih programa imaju autonomiju određivati što je logično i potrebno, a što nije, te mogu izaći u susret studentima na način koji predlažete, ako to žele.
Smanjenje praga nije rješenje
Jeste li možda pretjerali s odlukom da za redovni upis iduće godine treba svih 60 bodova? Znamo da je to uvedeno prvenstveno zbog dvopredmetnih studija, ali zašto su u to uključeni i jednopredmetni? Kada već uvodite takve kriterije, trebali biste u potpunosti provoditi bolonju i omogućiti polaganje svih ispita preko kolokvija. Student
– Taj je kriterij opravdan i uobičajen. Ako je 60 ECTS bodova opterećenje za jednu akademsku godinu, onda nije logično pretpostaviti da će student koji u prethodnoj godini nije uspio ostvariti sve bodove, u sljedećoj moći ostvariti i više od 60 ECTS-a i uz dodatan uvjet, a to je organizacija nastave koja bi to omogućila. Međutim, ne mogu tvrditi da se osnovne bolonjske smjernice poštuju kod svih studijskih programa te da su studentska opterećenja optimalno utvrđena. U tom smislu, odluka se može smatrati prestrogom, ali smanjivanjem praga problem se ne bi riješio, već bi se samo umnožio. Dakle, treba ga se rješavati na druge načine.
Koju glazbu slušate i koje filmove najviše volite? Nino
– Slušam uglavnom rock, pop-rock i ostale podvarijante 70-ih i 80-ih, odnosno glazbu uz koju sam odrastala. Od toga vremena nisam baš previše napredovala, a čini se da i neću. Prihvaćam i mogu konzumirati i drugu glazbu (od klasike do elektronike), a užasavam se jedino narodnjaka i njihovih surogata. Fenomen njihove popularnosti je za mene još uvijek nerješiv misterij. Kad je riječ o filmu, tu sam vjerojatno prosječni konzument. U kinu obično odgledam hitove koji su najreklamiraniji i one u kojima mi je najdraža glumačka ekipa i/ili redatelj. Ostalo pogledam kod kuće po sličnim kriterijima. Omiljeni žanr mi je SF i to ne preskačem nikada, a s druge strane, nisam baš sklona romantičnim komedijama i čistoj akciji. U protekloj godini najbolji film mi je bio „Inception”.
Društvene mreže
Što mislite o Facebooku i općenito o virtualnim društvenim mrežama?
– Nisam ljubitelj virtualnih društvenih mreža, a Facebook doživljam prilično napornim s golemom količinom viška informacija koje crpe energiju, a ničemu ne služe. Prva iskustva s društvenim mrežama prošla sam još kad su aktualne bile primitivnije varijante kao što su ICQ, Odigo i slično. Tada sam već iskusila neke prednosti i nedostatke takve komunikacije i apsolvirala neke opasnosti. Međutim, Facebook je ipak znatno drugačiji i puno moćniji medij nego što je to itko mogao pretpostaviti. On razvija samog sebe, ali ne u pravcu koji možemo predvidjeti. S vremenom su na Facebooku počeli dominirati prenaglašeni elementi ekshibicionizma, a potreba za upoznavanjem drugih je pala u drugi plan. Ne mogu osporiti to da bi mnogim ljudima (osobito mladima) život bio znatno manje podnošljiv bez Facea, kao i činjenicu da virtualne mreže oslobađaju kreativnost kod nekih pojedinaca, ali emocionalna alijenacija pojedinca, kojoj kumuju i virtualne društvene mreže, nikad do sada nije bila veća. Eto ti posla za pedagoge, psihologe, sociologe i druge, a osobito za roditelje.
najnovije
najčitanije
Zadar
Prgodan program
Makedonsko kulturno društvo Biljana upriličilo program »Ususret Uskrsu«
Košarka
NBA liga
Cleveland zadnji sudionik drugog kruga, sada ih čeka Boston
Hrvatska
BIVŠA MOSTOVKA
Marija Selak Raspudić gostovala u Nu2: Nisam zbog toga sretna, ali zabrana pobačaja nije rješenje
Nogomet
HNL
Dinamo pobijedio kod Rijeke 2-1 i pobjegao na +4
Sport
Miris oktana
NAGRADA GRADA ZADRA Vesela utrka u kojoj su Fićo i Tesla jedan uz drugoga
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Zadar & Županija
Velika utrka
FOTO Točno u 13 sati krenula utrka Wings for Life, 8000 sudionika trče za one koji ne mogu
Zadar
Vremeplov
FOTO Zadar postao pravo središte svijeta oldtimera
Zadar
Poseban dan