Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« nije masonska organizacija

Povod ovom napisu o Družbi »Braća hrvatskoga zmaja« jest rasprava za Županijskoj skupštini Zadarske županije koja se odnosila za izbor nove predsjednice Županijske skupštine gospođe Nevenke Marinović, dipl.inž.polj., prof., kojoj se spočitnulo da nije primjereno da takva osoba, kao članica odnosno kao zmajica Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« bude predsjednica Županijske skupštine, aludirajući na tu Družbu kao masonsku organizaciju (vijećnik Marko Pupić-Bakrač iz Akcije mladih), a Darko Pedić iz Hrasta je rekao da mu se telefonski prijetilo ako podrži masonku… O tome je donijeta vijest u više pisanih i elektronskih medija među kojima i u Zadarskom listu i to pod naslovom: Teatralni cirkus Nova predsjednica Nevenka Marinović; Darko Pedić kod svećenika »provjerio zmajeve«.
U takvim izjavama sve je pomiješano, stoga je i sve lažno, pa ovime obavještavam našu javnost o istini stvari.
Na takve objede bez ikakva temelja i poznavanja Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« (BHZ) odmah kažimo u odnosu na organizacije masona ovo: (1) da Družba BHZ nije tajno društvo, jer je u potpunosti otvoreno javnosti, za razliku od masona, (2) da Družba BHZ u svojim temeljnim odredbama ima svoje kršćansko usmjerenje, čega u organizacijama masona nema (naprotiv!), (3) da je Družba BHZ izrazito domoljubno orjentirana, naime, da je sva usmjerena na hrvatsko povijesno i aktualno nacionalno biće, čega u organizacijama masona nema, (4) da je – još navedimo – Družba BHZ otvorena primanju žena, čega opet u organizacijama masona nema.

Nepoznavanje činjenica
Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« ne spada u nikakav Teatralni cirkus, kako bi se moglo razabrati iz naslova kako stoji u Zadarskom listu i na portalu tog glasila. Stoga je namjera ovoga članka opovrgnuti te neistinite glasine koje stavljaju u isti koš ovu časnu hrvatsku kulturnu udrugu s nekim masonskim udrugama i organizacijama, koje glasine dolaze iz nepoznavanja činjeničnog stanja ili su zlonamjerne.
Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« osnovana je u Zagrebu 16. studenoga 1905. godine
Osnutak Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« zbio se u uzavrelim društvenim i političkim prilikama koncem 19. i početkom 20. stoljeća u kojem je vremenu bio veliki val iseljavanja Hrvata u strane zemlje, ponajviše u Ameriku, koja je emigracija bila posljedica raspadanja kućnih zadruga, bolesti vinove loze (peronospore) i protuhrhatske politike. To je doba politike K. Hedervarija koji se u Hrvatskoj služio načelom: »zavadi pa vladaj«, zatim »politike novog kursa« na kojem su utemeljene Riječka rezolucija (3.10.1905.) i Zadarska rezolucija (17.10.1905.), koje su politike dostigle svoj vrhunac 1918. godine ujedinjenjem, odnosno »prisajedinjenjem« Kraljevini Srbiji. Samo mjesec dana nakon tih rezolucija, osnovana je u Zagrebu 16. studenoga 1905. godine Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja«, sa željom da radi na okupljanju svih hrvatskih ljudi zasnovanih na hrvatskom domoljublju, iskrenom prijateljstvu, bratskoj, ljubavi i slozi, međusobnom poštivanju, pomaganju braće u privatnom i javnom životu. Osnivači Družbe su Emilije pl. Laszowski, ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu, historičar i hrvatski književnik i dr. Velimir Deželić, st., ravnatelj Sveučilišne biblioteke, hrvatski pjesnik i književnik. Družba se borila za pobjedu kršćanskih načela u znanosti i umjetnosti, a protiv bezboštva i materijalizma pa u tom usmjerenju govori i geslo Družbe: »Pro aris et focis Deo propitio« (Za žrtvenike i ognjišta s Božjom milošću). Zaštitnik je Družbe sv. Juraj, mučenik.

Prva zabranjena
Već u početnim godinama svojeg djelovanja do 1910. godine Družba je utemeljila tri kapitalne kulturne, prosvjetne i znanstvene ustanove grada Zagreba: 1.) Knjižnicu slobodnoga i kraljevskoga glavnoga grada Zagreba (danas Knjižnica grada Zagreba, 2.) Muzej slobodnoga i kraljevskoga grada Zagreba (danas Muzej grada Zagreba, 3.) Arhiv slobodnoga i kraljeskoga grada Zagreba (danas Državni arhiv u Zagrebu). Osim toga osnovala je gradsku humanitarnu ustanovu Dobrovoljno društvo za spasavanje u Zagrebu (danas Hitna pomoć), spasila od rušenja Kamenita vrata, Družba je stekla stari grad Ozalj u kojem je uredila muzej i knjižnicu te kaštel Bakar.
Družba posebno njeguje kult Zrinskih i Frankopana, koja je posmrtne ostatke Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, pogubljenih u Bečkom Novom Mjestu 30.4.1671. godine prenijela 1919. godine u Zagreb, koja su zatim pohranjeni u zagrebačkoj Katedrali.
Dolaskom komunističkih vlastodržaca i uspostavom komunističkog režima u bivšoj državi, Družba je bila prva kulturna udruga u Hrvatskoj koju su jugoslaveske vlasti zabranile i raspustile 4. ožujka 1946. godine, te konfiscirale njezinu cjelokupnu nepokretnu i pokretnu imovinu.
Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« danas ima svoja Pravila u kojima stoji da je Družba nevladina, nepolitička, nestranačka i neprofitna udruga koja djeluje na području kulture, a poglavito na očuvanju kulturne i prirodne baštine te opstojnosti hrvatskoga naroda i države. Družba okuplja kulturne, znanstvene, umjetničke, političke, crkvene, gospodarske i druge društvene djelatnike bez obzira na podrijetlo, društveni položaj, zanimanje, svjetonazor, vjeroispovijest, političko uvjerenje ili stranačko opredjeljenje. Cilljevi i djelatnosti Družbe odnose se na: (1) njegovanje i promiocanje iskonskoga hrvatskoga značenja, te etičkih i kulturnih vrijednosti pojedinaca i naroda, kao i promicanje hrvatskih narodnih običaja, svetinja, izvornih umjetničkih i graditeljskih izričaja (2) proučavanje povijesti hrvatskoga naroda, njegovanje i oživljavanje uspomena na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti, te na znamenite Hrvate, kao i ukazivanje na hrvatske doprinose europskoj i svjetskoj umjetn osti, znanosti i kulturi, te na povijesne zasluge hrvatskoga naroda u obrani kršćanstva (3) čuvanje i obnavljanje hrvatske kulturne i prirodne baštine, promicanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta i povezivanje postignuća hrvatske kulture sa svjetskim kulturnim i humanističkim dosezima.

Zmajski stol u Zadru
ZMAJSKI STOL U ZADRU osnovan je je 26. siječnja 1991. godine, kao drugi zmajski stol poslije obnove Družbe, u čast kojeg je čina održana sv. misa u crkvi Svete Marije koju je predvodio mons. Marijan Oblak, nadbiskup zadarski (počasni član Družbe od 28.4.1991.), kojoj su nazočili osnivači redoviti članovi: prof. dr.sc. Juraj Gracin, prof. dr.sc. Šime Batović, prof. dr.sc. Stijepo Obad, dr. fra Bernardin Škunca, prof. Julije Derossi, prof. Frano Baričić, prof. Ive Livljanić (prvi predsjednik Skupštine općine Zadar, nakon demokratskih izbora) mr. Duško Kučina (prvi gradonačelnik grada Zadra u demokratskom ozračju), prim. Roman Jelić, dr. med., Konstatim Selestrin, dipl.iur. i Roman Segarić,dipl.ek., prof., te članovi prinosnici: Petar Perić (vlasnik elektroradionice) i poznati zadarski urar Šime Čulina. U prvo vrijeme sastajali su se u prostorijama Mjesne zajednice Poluotok, a 1.7. 1999. godine Gradsko poglavarstvo dodijelilo im je prostor na Trgu Petra Zoranića 1, gdje je sjedište Zmajskog stola u Zadru.
Uz održavanje predavanja, predstavljanja knjiga, organiziranja raznovrsnih akcija, koncerata, izložbi i slično, Zmajski stol imao je veliku aktivnost u izdavanju i predstavljanju svojih knjiga, a to su: Roman Jelić: » Imena ulica i trgova na Zadarskom poluotoku«; Juraj Gracin, Bernardin Škunca i Roman Segarić, urednici: » Zmajevi Zadru u čast – Za jedinstvo Hrvatske domovine«, zbornik radova sa svečanog skupa u Zagrebu, 11. – 15. svibnja 1993.; Stijepo Obad, urednik: » Ulice i trgovi grada Zadra«; Bernardin Škunca, urednik: » Ivo Mašina, kršćanski borac za slobodnu i pravednu Hrvatsku«; Julije Derossi: »Perivoj od slave (poprsje kipara Ratka Petrića u Perivoju Gospe od Zdravlja u Zadru«; Julije Derossi, urednik: »400. obljetnica prve hrvatske gramatike Bartola Kašića«, zbornik radova; Dušan Kučina: »Snaga vjere i ljubavi iseljene Hrvatske«; Konstantin Selestrin: » Govornici – etičnost riječi čuvenih govornika«; Roman Segarić: »Leksikon zadarskih laureta – Prošlost dodjeljivanja javnih priznanja Općine Zadar, Grada Zadra i Zadarske županije«.
Interesantno je ovdje navesti da su od jedanaest osnivača Zmajskog stola u Zadru, pored prvog predsednika Skupštine općine Zadar prof. Ive Livljanića i prvog gradonačelnika Grada Zadra mr. Dušana Kučine, još njih sedmorica dobili javno priznanja i to Nagradu Grada Zadra za životno djelo (NGZŽD) od kojih su trojica dobili i Nagradu za životno djelo Zadarske županije (NŽDZŽ): R. Jelić NGZŽD 1992., Š. Batović NGZŽD 2002., NŽDZŽ 2001., S. Obad NGZŽD 2006., NŽDZŽ 2003., J. Derossi NGZŽD 2009., B. Škunca NGZŽD 2014., R. Segarić NGZŽD 2013., nadbiskup zadarski M.Oblak NGZŽD 1997., NŽDZŽ 2005.
Tijekom vremena Družbi su pristupili mnogobrojne osobe osobe iz javnog i društvenog života Hrvatske, pa je tako primljena u Družbu i Nevenka Marinović, Zmajica Ravnih kotara.(Prema Pravilima Družbe prilikom primanja u Družbu svaki član dobiva i zmajsko ime, koje sam odabire prema nekom mjestopisnom nazivu, npr. gradu, geog. predjelu, planini, mjestu, trgu…) Njena aktivnost bila je značajna u radu Zmajskog stola u Zadru, pa je tako surađivala u organiziranju u više raznih akcija zadarskog Zmajskog stola, a i sama je osobno održala tri javna predavanja odnosno tribine i to u Nadinu:«Kako živjeti od poljoprivrede? Zakonska regulativa, prepreke i poticaji«; Lišanima Ostrovičkim:«Suvremena uloga žene u ruralnom području« te Zadru:«Žrtve mina na području Zadarske županije«.

Istinito i dobrotvorno djelovanje
S obzirom na uvodni dio ovog članka navodim pri kraju da je i autor ovog napisa bio vijećnik Županijske skupštine Županije Zadarsko-kninske 1993. – 1997., bio sam izabran na listi HDZ-a kao nestranačka osoba, a kroz vrijeme zasjedanja obavljao sam dužnost predsjednika Povjerenstva za financije Županije. Zatim sam bio i član Odbora za obilježavanje 600. obljetnice osnutka Generalnog učilišta dominikanskog reda u Zadru, zadužen za financije i marketing, a od 1978. do 2018. godine bio sam član Festivalskog vijeća Glazbenih večeri u sv. Donatu, kroz koje sam vrijeme bio od 1995. do 2018. godine predsjednik tog Vijeća. Nikom nije tada smetalo moje članstvo u Družbi i Zmajskom stolu u Zadru. Dapače. Na koncu, ističem, da su Zadarska županija i Grad Zadar uvijek davali financijsku potporu za aktivnosti zadarskog Zmajskog Stola, a knjizi »Leksikon zadarskih laureata«, bili su njeni pokrovitelji, pa su predsjednik Županijske skupštine i zamjenica Gradonačlenika Grada Zadra bili jedni od predstavljača prigodom njezine promocije u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u prosincu 2018. godine, na čemu im se i ovom prigodom zahvaljujem.
Tko razuman, objektivan, dobronamjeran i ideološki neopterećen može dvojiti u istinito i dobrotvorno djelovanje Družbe BHZ, bilo na nacionalnom, bilo na našem zadarskom planu? Nužno je u ovom osjetljivom domovinskom času prepoznati dobro od zla, istinoljubivost od laži i zajednički upregnuti duhovne, intelektualne i fizičke sile u rast uvijek bolje Hrvatske. Tako rade članovi Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«.
Na koncu želio bih poručiti navedenim vijećnicima Županijske skupštine Zadarske županije, koji su se okomili na Družbu »Braća hrvatskoga zmaja« imenovajući je kao masonsku organizaciju, da su prije toga trebali saznati više o Družbi, doći do citirane knjige o obnovi Družbe ili se raspitati kod tajnika Zmajskog stola u Zadru, a ne otići kod svećenika »provjeriti zmajeve«. Očekujem, nakon svega ovoga, da će se gospoda vijećnik Marko Pupić-Bakrač iz Akcije mladih i vijećnik Darko Pedić iz stranke Hrasta, javno ispričati.
Družba »Braća
Hrvatskoga Zmaja«
Zmajski stol u Zadru, tajnik:
Roman Segarić,
dipl. ek. prof.
Zmaj Išćanski

Redoviti i počasni članovi

Od preko 1000 popisanih redovitih poznatijih članova, ističemo samo neke. Ivo Pilar, Ante Trumbić, Vjekoslav Klaić, dr. Stjepan Škreb, sveuč. prof., dr. Milan Ogrizović, hrv. književnik, dr. Albert Bazala, sveuč. prof., predsjednik JAZU, Vladimir Mažuranić, predsjednik JAZU, Oton Iveković, prof. hrv. slikar, dr. Gjuro Stipetić, rektor Sveuč. u Zagrebu, dr. Žako Domijan, prvi predsjednik Hrv. sabora, Vladimir Šeks, dr. Nedjeljko Mihanović, predsj. Sabora, akad. Zdenko Škrabalo, akad. Lovro Županović, mr. Božo Biškupić, Vinko Nikolić, Josip Botteri Dini, Janko barun Vranyzany-Dobrinović, akad. Igor Kuljerić, akad. Velimir Neidhardt, današnji predsjednik HAZU, prof. dr. Tomislav Šola, prof. dr. sc. Damir Boras, aktualni rektor Sveuč. u Zagrebu…
Od mnogobrojnih počasnih članova navodimo neke od njih: Ivan pl. Zajc, don Frane Bulić, Marija Ružička markiza Strozzi, kardinal Alojzije Stepinac, akad. Franjo Tuđman, (Zmaj od Hrvatske), prvi predsjednik RH, kardinal Franjo Kuharić, prof. dr. Zvonimir Šeparović, akad. Dragutin Tadijanović, general Ante Gotovina…
Aktualni Veliki meštar Družbe »Braće Hrvatskog Zmaja« danas je prof. dr.sc. Nevio Šetić, Zmaj od Istre, dugogodišnji saborski zastupnik.
 

Akcije Zmajskog stola u Zadru

Od svojeg osnutka Zmajski stol u Zadru napravio je cijeli niz akcija, pa je tako:
-za vrijeme Domovinskog obrambenog rata provodio razne humanitarne akcije, kao sakupljanje pomoći za ranjene branitelje i obitelji poginulih branitelja;
-organizirao 2.2. 1992. održavanje dobrovoljnog koncerta za popravak krovišta Crkve sv. Šime oštećenoga u Domovinskom ratu;
-u Zagrebu je od 11. do 15. svibnja 1993. održana priredba »Zmajevi Zadru u čast – Za jedinstvo Hrvatske domovine«; tom prigodom zadarski Zmajski stol je inicirao obilježavanje 600. godišnjise Generalnnog studija Domi nikanskog reda u Zadru (1396. – 1807.):
– u Crkvi sv. Krševana 1994. zadarski su zmajevi brojnim predavanjima, duhovnim koncertom i liturgijskom igrom komemorirali slavne tradicije nekadašnje benediktinske opatije;
-1995. postavljena je spomen ploča na zgradi nekadašnjeg samostana benediktinki u Zadru, pod naslovom »Red i Zakon«, a povodom 650. godišnjice prvog hrvatskog teksta, koji je donio samostan;
– 1996. članovi zadarskog Zmajskog stola aktivno su sudjelovala na organizaciji proslave 600. obljetnice osnutka Generalnog učilišta Dominikanskog reda u Zadru;
-1998. Zmajski stol je održao spomen slavlje i komemoraciju, kao i organizirao prijenos posmrtnih ostataka Ive Mašine hrvatskog rodoljuba id Stare Gradiške u rodno mjesto Preko,
– 1999. izvedena je biblijskoliturgijska poema »O Mudrosti« autora fra Bernardina Škunce, Zmaja od Punta Mira;
– postavljena bista u rodnom mjestu Bulić don Petru Nakiću, svjetski poznatom graditelju orgulja i osnivaču venecijanske škole graditelja orgulja u 18. stoljeću;
– i tako mogli bi smo redati sve do 2019. godine.