Dosad radio za druge, a odsad će i za sebe

U otvorenim i  mladim crnim vinima nadinski vinari nemaju premca. Redovito pobjeđuju gdje se god pojave pa izgleda da i nemaju konkurencije. Zapravo, konkurencija su oni sami jedni drugima, jer eto, na primjer,  lani na Sabatini je Šime Škaulj osvojio dvostruku šampionsku titulu, a na netom završenoj 29. Sabatini u Trogiru  na pobjedničko postotolje popela su se dvojica Nadinjana  – Elvis Nimčević i dr. sc. Anđelko Vrsaljko. Elvis je mlađi, ali s više iskustava na vinskim smotrama i natjecanjima, a Anđelku (60) je na Sabatini ovo tek drugi nastup. Lani je osvojio dvije zlatne medalje (Merlot i Svrdlovina), a ove godine, uz titulu šampiona za Barrique Merlot 2018, okititio se i velikom zlatnom medaljom za Svrdlovinu 2018. i dvije zlatne medalje za Merlot 2018. i Barrique Svrdlovinu 2018.

-Dosad  sam radio za druge, a posljednjih nekoliko godina radim za sebe, kaže Vrsaljko. 

Bio je najbolji student na Agonomskom fakultetu Zagreb, poslije uspješan tehnolog vinogradarstva s naglašenom voćarskom crtom.

Plantaže i prva vina za Sveučilište i Benediktinke 

– Sve plantaže bajama u Ravnim kotarima podignute su iz mojih matičnih nasada, kaže Vrsaljko. Za “Kraš” je vodio projekt podizanja 40 hektara bajamika i sudjelovao u prvoj izvedbenoj fazi. Projektirao najugledniji bajamik, onaj u Korlatu u vlasništvu obitelji benkovačkog gradonačelnika Tomislava Bulića. Tvorac je prvih vina Benektinki Svete Marije u Zadru kao i zadarskog Sveučilišnog vina (2003.).  Benediktinkama je projektirao i podigao vinograde u Smilčiču na 1,5 hektara. Prije sedam, osam godina iz tih vinograda je vino od autohtone sorte Svrdlovina osvojilo veliku zlatnu medalju na Sabatini.

-Vino je rađeno u mom podrumu, u mojoj konobi, kaže Vrsaljko.

 On je  među prvima, ako ne i prvi u Nadinu prije 15 godina u kooperaciji sa Krešimirom Dražinom imao prvo registrirano,  bocirano vino sa markicom. Dobro je krenulo, ali Anđelko je ubrzo odustao. Zašto? 

– Tada sam radio u Savjetodavnoj službi i smatrao da sam možda u sukobu interesa. To je osnovni razlog zašto nisam nastavio. A ni vinogradi na Nadinskom Blatu tada još nisu bili vlasnički rješeni. Vrsaljko ima 2,5 hektara vinograda, od toga dva na Blatu, a ostalo na očevini. Na Blatu je počeo obnavljati vinograde u nekoliko faza (2007., 2011.,2015.,i 2017.) sve vlastitim sredstvima. Među 9600 trsova više je domaćih i introduciranih crnih sorti – Crni Grenach, Merlot, Syrach, Svrdlovina, Alicant Buche i Dorfeldner.  Potonji je njemačka sorta jedina u Dalmaciji, ako negdje možda nema još koji trs. Ta sorta, pojašnjava Vrsaljko, ima izrazito jaku boju, puno tanina i relativno dobru kiselinu. Ona je u biti dodatak sortama kojima nedostaje boje, tanina, gustoće i dijelom kiselina. 

Od bijelih sorti Vrsaljko u svojim vinogradima uzgaja uglavnom Maraštinu, uz Bijeli Grenach, Pošip, malo Debita, a tu je i talijanski Trebiano Romagnolo ili, kako je još nazivaju, Malvazija Bianca koja ima dosta kiselina. 

Vrsaljko dijeli mišljenja da vrhunska vina nastaju u vinogradu, a njeguju se u podrumu.  Otkrio nam je i kako je proizveo svoje prvo šampionsko vino.

Sirovina i čistoća preduvjet za kakvoću vina 

-Dugogodišnjim iskustvom u vinogradarstvu i vinarstvu spoznao sam da je pravi trenutak berbe ključan za uspjeh. Stoga sam za Merlot 2018 čekao trenutak kada su se svi parametri za vrhunsko vino posložili. Grožđe usklađenih sladora i kiselina preradio sam na tradicionalni način, koristeći muljaču-ruljaču, kao što je i moj otac radio. Nakon pet šest dana fermentacije vino sam otočio i direktno ga prebacio u barrique – bačve od slavonskog hrasta. Tu je nastavilo vrenje i poslije tri pretoka, prvi oko Svih svetih, drugi oko Božića i treći oko Uskrsa, pojašnjava Vrsaljko. 

-Vino je još u bačvama, a za slijedeću Sabatinu možda bude i u boci. Merlot kao jako vino treba odležati duže. Odležavanje ovisi o količini tanina i stupnju opaljenosti barriqua te, dakako,  o količini alkohola. Moj šampionski Merlot ima visoku gradaciju i tanine. Nastao je od grožđa kojega je bilo oko kilogram po panju, otkriva Vrsaljko i dodaje:  – Za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina dvije su osnovne stvari: dobra sirovina i čistoća. Posuđe u svim fazama proizvodnje treba biti čisto, sterilno i ne smije imati nikakve strane mirise. Vino odležava u podrumu koji je metar pod zemljom. Okolo su debeli zidovi koji vino čuvaju od sunca i vrućine. Vino je živi organizam, njemu je važno kao i svakom organizmu ritmika temperature, bilo dnevne ili sezonske. Hoću reći da nije nužno da u svim godišnjim dobima u podrumu bude ista temperature. Tome ne treba robovati.  Kako čovjek prilagođava svoj organizam klimatskim uvjetima, tako se isto ponaša i vino, kaže Vrsaljko. Samo, dodaje, temperatura u podrumu nikad ne smije prelaziti 20 stupnjeva Celzijusa. 

Kako Nadinsko blato utječe na metabolizam vinove loze?

Dva osnovna ekološka čimbenika koji utječu na kvalitetu vina s područja Nadinskog Blata su tlo i klima. Zadnjih 50 godina Blato je privedeno kulturi. Izvršena je melioracija. Prije toga, podsjeća dr. Vrsaljko,  Blato je bilo blato koje u zimskim mjesecima i u proljeće bilo pod vodom, a nakon toga na njemu se ispašala stoka.

 Dakle, stotine godina stvarao se mulj od ostataka raznih uginulih organizama. 

Cijelo to vrijeme s oborinskog područja ispirale su se čestice najfinijeg tla koje su s ostatkom organizama stvarala razne kombinacije spojeva, odnosno spojeve koji su zapravo bili pelati, kao u ljekovitim poljima. Pri tome su se razni oligo elementi i elementi u tragovima vezali s organskim komponentama te u dubljim slojevima tla, a u malim koncentracijama pozitivno djeluju na metabolizam vinove loze. Mislim da je to dodatni efekt koji čini specifičnim nadinska vina, kaže Vrsaljko.

Drugi važan ekološki čimbenik je klima. Naime, tijekom ljeta u vegetaciji ima kontinuirano strujanje zraka (vjetar) jer to omogućuje reljef budući je Nadinsko Blato u mikrodepresiji, ali postoji zračna aeracija (ozračivanje) i to od Škabrnje i Prkosa prema Vranskom jezeru. Vjetar stalno struji. To je jako važno za organsko vinogradarstvo jer su uvjeti za razvoj bolesti vrlo mali. Budući da je mikrodepresija (dolina) dolazi do značajnih inverzija (izmjena) temperature između noći i dana što se povoljno odražava na obojenost grožđa i nakupljanje sladora. Tajna je u blatu i klimi.

Nadinsko Blato obuhvaća 350 hektara. Pod vinogradima je oko 300 hektara od toga više od 150 u sustavu ekološke proizvodnje.

Potencijali i u agriturizmu

Nadin ima potencijale ne samo u vinarstvu i maslinarstvu nego i u agriturizmu – ruralnom, seoskom i u kulturnom turizmu budući Nadin ima još nepoznato i neistraženo blago – Nadinsku gradinu, lokalitet na kojemu se živjelo 8 stoljeća prije Krista.  Kada se istraži Gradina će biti značajniji arheološki lokalitet od svih do sada postojećih.

– Ja sam staru kuću (dvorište i štale) obnovio u tradicionalnom stilu pri čemu je korišten isključivo kamen, drvo ariš, kovano željezo i hrastov namještaj. U pet soba s devet kreveta i dva pomoćna mogu primiti jedanaest osoba. Ima bazen 32 metra četvorna, kamin i prostranu okućnicu za razne aktivnosti. U blizini je 4000 metara travnatih površina koje se redovito kose i održavaju. 

Pri dolasku gosti ne kriju iznenađenje. "Ne možemo vjerovati", obično reagiraju, ali se vrlo brzo udomaće. Na raspolaganje su im i domaće namirnice koje sami pripremaju pa se osjećaju kao da su vlastitoj kući. U planu je i mini kušaonica gdje bi mogli dolaziti i drugi gosti, kušati vina, ulje, pršut i druge domaće delicije. 

Podizanjem vinarstva, rastom turizma, otkrivanjem Gradine i tura po Gradini otvaraju se izuzetne mogućnosti za razvoj i opstanak jer će sutra privući i druge koji će investirati bilo u kupnju terena,  zemljišta ili za turističke kapacitete.

To je destinacija koja se diže, svaki novi ulagač je dodatna vrijednost u destinaciji, a nikako konkurencija, zaključuje dr. sc. Anđelko Vrsaljko, uvjeren da je pred Nadinom obećavajuća  budućnost. Kako u vinarstvu i maslinarstvu, tako i u turizmu,  pa što još reći nego: Iz Vrsaljkovih usta u Božje uši.

Iz životopisa dr. Anđelka Vrsaljka

Uspješan poljodjelac, stručnjak i znanstvenik 

Rođen 10. siječnja 1959. godine u Nadinu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1984. godine. Istakao se kao izvrstan student, te 1983. godine dobio rektorovu nagradu kao odličan student. Na istom fakultetu magistrirao  je 20. 03. 1991. godine s temom "Fenologija cvatnje i kemijski sastav lišća važnijih sorti bajama" pod mentorstvom Prof. dr. sc. Ive Miljkovića. Nakon magisterija također na istom fakultetu je doktorirao 18. 12. 1996. godine s temom " Fiziologija rasta i kvaliteta plodova bajama cv. Ferragnes u Ravnim Kotarima", a pred međunarodnim povjerenstvom (prof. dr. sc. Ivo Miljković, prof. dr. sc Ljubica Đumija i  prof. dr. sc. Angelo Godini sa Sveučilišta Bari, koji je ujedno i ekspert FAO-a za koštičave voćke u koje spada i bajam). 

Prognanik i dobrovoljac

Nakon završetka studija zaposlio se u Badel 1862 (1985/86) na mjesto voditelja vinogradarske proizvodnje, zatim na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za voćarstvo u svojstvu mlađeg asistenta gdje ostaje 1,5 godinu, odakle se vraća zbog obiteljske situacije i zapošljava u „Agroprodukt“ Benkovac na mjesto voditelja razvojnog centra za voćarstvo, gdje ga zatiče Domovinski rat.

 Sudjelovao je kao dobrovoljac u domovinskom ratu, a nakon 19. studenoga 1991. godine je prognan jer mu je mjesto okupirano  sve do 5.8.1995. godine, odnosno Oluje.

 Od 1992. do 1995. godine radi u Croatia osiguranju kao voditelj osiguranja i procjene šteta u poljoprivredi, te se nakon Domovinskog rata vraća u „Badel 1862“na mjesto voditelja vinarske i vinogradarske proizvodnje, gdje organizira i nastavlja proizvodnju.

 Iz „Badel 1862“ odlazi nakon stabilizacije tvrtke i zapošljava se u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu. 

Od  01. 10. 2005. zaposlen je na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti. No, i prije je radio na Odjelu kao vanjski suradnik (od 1998. godine) i predavao kolegij Ekologiju. Na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti izvodio je sljedeće kolegije: Ekologija, Valorizacija biološke baštine,  Ekologija i prirodna baština, Agroekologija i agroturizam, te Biljni i životinjski svijet u funkciji turizma. 

Od 2010. godine na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja kao vanjski suradnik predavao je kolegije Prirodoslovlje i Ekologija. Na isti Odjel prelazi 1. siječnja 2019. godine, a od ove  akademske godine 2019/2020. predaje slijedeće kolegije: Prirodoslovlje, Ekologija, Prirodna baština Hrvatske  Nacionalni parkovi Hrvatske. Na  Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu  predaje kolegij Osnove botanike.

Radovi  koje je objavio u biotehničkom području predstavljaju vrijedan znanstveni doprinos za polje poljoprivrede/agronomije (posebice voćarstva, ekologije) i primjenjivi su u praksi, što se posebice odnosi na pojedine voćne vrste (bajam, kinesko japanske šljive, maraska) o kojima je o nekim problemima prvi pisao. 

Napisao je 2 poglavlja knjige o marasci i opisao detaljno klonove maraske, kao i botaničku pripadnost (Vrsaljko, Anđelko. Botaničko-pomološka obilježja maraske // VIŠNJA MARASKA – bogatstvo Zadra i Zadarske regije / Bralić, Ante i Faričić Josip (ur.). Zadar : Sveučilište u Zadru, 2010. Str. 11-22.; . Vrsaljko, Anđelko. Ekologija uzgoja višnje maraske // Višnja maraska- bogatstvo Zadra i Zadarske regije / Bralić, Ante i Faričić Josip (ur.). Zadar : Sveučilište u Zadru, 2010. Str. 23-58.) i time prvi u Hrvatskoj na znanstveni način progovorio o toj vrlo vrijednoj voćnoj vrsti Dalmacije.

Rad o ekoagriturizmu 

Nadalje, njegovi radovi u području društvenih znanosti, poglavito polje ekonomija dali su značajan doprinos/obol problematici  agriturizma, vrjednovanju prirodne i kulturne baštine kroz agriturizam (uporedba s Bavarskom), a napose njegov  pionirski  rad o ekoagriturizmu kao komplementu poljodjelstva i turizma, koji može biti depopulacijski , gospodarski, socijalni, kulturni i promidžbeni alat za naše otoke i pasivne krajeve.

Iz kratkog pregleda znanstvenih radova dr. sc. Anđelka Vrsaljka , vidljivo je da dugi niz godina djeluje interdisciplinarno u području poljodjelstva, turizma, baštine, ekologije  s interdisciplinarnim pristupom uvezivanja poljoprivrede, prirodne baštine, kulturne baštine, ekonomije, sociologije i ekologije, što je sintagma održivog razvoja.

 Objavio je i 4 knjige poezije, progovarajući o ljudskim sudbinama, domovini , prirodi i čovjekoljublju, što je dio humane ekologije, odnosno biologijske ekologije, sociologijske ekologije i psihologijske ekologije.

Upravo zbog širokog spektra interesa i znanstvene znatiželje, vidljiva je i prispodobiva njegova  kompetencija koja nadilazi jednostrane pristupe pojedinih znanstvenih disciplina, već holistički gleda i progovara, a što daje dodatnu širinu njegovom znanstvenom karakteru.