Cilj ribarstva – manjim korištenjem resursa zaraditi više novca

Mi se trenutačno nalazimo u obrnutoj situaciji. U godini rekordnog ulova padaju zarade. Prije nekoliko godina ulov od preko 40.000 tona ulovljene plave ribe rezultiralo je prihodima od 200 milijuna kuna. Ove godine ulov će biti od oko 60.000 tona, a prihodi neće proći 200 milijuna, kaže načelnik Odjela za ribarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Lav Bavčević
Slavku Žuniću, sveukupnom pobjedniku ovogodišnjeg najulova u kategoriji Najulova pridružili su se Krešimir Kršlović iz Zadra s ulovom sipe težine 3,70 kg koji je osvojio drugo mjesto. Trećim mjestom okitio se Mate Katavić iz Zadra ulovom lubina od 13,56 kg. U kategoriji Najpothvat drugi je Stipe Ljubičić s ulovom ugora od 38,40 kg te Nikola Šutija s ulovom lice od 27 kg.
Eminentni događaj
Na svečanoj dodjeli nagrada u JK Uskok tradicionalno smo proglasili pobjednike i u kategorijama Najveće ribe. U kategoriji za Najveće ulovljene ribe Josip Mijić iz Zadra ulovio je najzubaca od 9,20 kg, najvećeg lubina teškog 13,60 kg ulovio je Mate Katavić iz Zadra. Kataviću se posrećio i ulov najveće podlanice (6,10 kg). Najvećeg gofa ulovio je već spomenuti Slavko Žunić, a najlignju od 2,40 kg Darko Žagar iz Ražanca. Ove godine dodjeljuje se i nagrada za Ribarsko srce koja je pripala 9-godišnjoj Tini Šutiji koja je ulovljenog lubina od 2 kg, nakon što mu je izvađena udica, vratila u more. Inače, natjecatelji su ove godine ulovili ukupno 337,7 kilograma, uglavnom oborite ribe. Najveća riba je gof od 65 kg, a prosjek ulova bio je 11,147 kg po natjecatelju.
Proglašenje najuspješnijih ribolovaca Zadarske županije okupilo je uz ribare brojne visoke goste, među njima i stručnjake u ribarstvu, pregovarača s EU-om, po mnogima najosjetljivijem dijelu pregovora te zaljubljenike u ribolov. Time se završna manifestacija Najulova još jednom isprofilirala kao događaj na kojem se aktivno i kritično promišlja o ribarstvu.
Rekordni ulov
– Godinu za nama će po svoj prilici obilježiti rekordan ulov najviše zbog goleme ulovljene količine plave ribe. To je naizgled rekord jer ćemo imati ćemo podbačaj u ulovu bijele ribe. Međutim problem našeg ribarstva jest što lovimo ribu manje tržišne vrijednosti. Na primjer, prije nekoliko godina ulov od preko 40.000 tona ulovljene plave ribe rezultiralo je prihodima od 200 milijuna kuna. Ove godine ulov će biti od oko 60.000 tona, a prihodi neće proći 200 milijuna, kaže načelnik Odjela za ribarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Lav Bavčević i dodaje:
– Mi trebamo napraviti planove upravljanja što je naša obaveza proizašla iz pregovora s EU. Kroz njih će trebati definirati naše polazište i naš cilj. Do sada smo stalno govorili ima li ili nema ribe, ali to je usko gledanje. Cilj ribarstva je zaraditi više uz manje korištenje resursa, a mi se trenutačno nalazimo u obratnoj situaciji. U koćarskom ribolovu zabilježen je znatan pad ulova oslića i škampa koji su koćarima bitno povećavali prosječnu cijenu ulova. Pitanje je zašto je škamp nestao. Vjerojatno je tome doprinio golemi ribolovni napor i to naročito s talijanske strane. Međutim oni nisu ulazili u naše teritorijalno more pa je tu naš dio odgovornosti. Ipak prema nekim indicijama nastala situacija je uzrok globalnog zatopljenja.
 Teorija koju ne priznaje praksa
 Ante Tonči Fabijanić, prijašnji predsjednika Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore i član tima za pregovore s EU na području ribarstva, upozorava kako ono što je Hrvatska dogovorila s EU stoji u teoriji, ali ne drži vodu u praksi.
– Hrvatski ribolov čekaju veliki problemi prilikom ulaska u EU, pogotovo kad je riječ o našim poteznim alatima. Ono što smo ispregovarali nije odgovarajuće i izgubit ćemo veći dio tih alata od kojih se neki koriste od 16 stoljeća, kaže Fabijanić i objašnjava:
 – Neki od naših alata su ušli u planove upravljanja, ali nije na odgovarajući način pregovarano kako će se oni koristiti. Ako neki alat branimo namjenski, onda on iključivo služi za jednu vrstu ribe. Kad taj alat ulovi drugu vrstu ribe, ribar je u prekršaju. Praktično od njega ribar ne može živjeti. Doslovce rečeno, mi smo te alate teoretski obranili, a u praksi izgubili.

 JOSIP MIJIĆ ULOVIO NAJVEĆEG ZUBACA

U kategoriji za najveće ulovljene ribe Josip Mijić ulovio je najzubaca od 9,20 kilograma, a nagrada Zadarskog lista ga je posebno razveselila, jer je prva.
– Prva je nagrada i sretan sam, a nadam se da će dogodine biti još bolje, uz malo truda. Zubaca sam ulovio na otoku Sestrunj. Krenuo sam u osam ujutro i imao sam nekoliko liganja. Lovio sam na višku panulu i to je bilo čudo. Lovio sam od 3 kila, 5 ili 6 kila, ali ovolikog nikada. Nakon toga sam opet bacio panulu i imao sam gofa, ali najlon je pukao, kazao je Mijić.
Prema najavama i sljedeće godine možemo ga očekivati među nagrađenima.

 NAJLIGNJA DARKU ŽAGARU

Najlignju od 2,40 kilograma ulovio je Darko Žagar iz Ražanca, a kako nam je rekao, ovo mu je druga nagrada u životu, poslije djece.
– Prezadovoljan sam nagradom, ne mogu to opisati. Ulovio sam ja većih riba, ali ovo je najveća lignja. Tu noć nisam ništa ulovio, samo tu lignju. Lovio sam na malu sviću uz obalu na ražanačkoj plaži i kad sam je vidio – bila je po vesla, kazao je Žagar.

 RIBARSKO SRCE TINI ŠUTIJA

Nagrada Ribarsko srce pripala je desetogodišnjoj Tini Šutiji iz Benkovca, koja je ulovila lubina od dva kilograma te ga zatim pustila.
– Tata i ja išli smo brodom loviti iglicu, a na udicu smo stavili gavuna. Povukla sam štap i bilo je nešto teško. Mislila sam da je iglica, ali kada smo izvukli to je bio brancin od dva kilograma. Sretna sam zbog nagrade, kazala je Tina, dodajući da je brancina pustila da još naraste.
Ovo joj je prva nagrada, a kako često ide u ribolov s ocem, ne sumnjamo da će ih u budućnosti biti još više.

 NIKOLA ŠUTIJA ZADOVOLJAN TREĆIM MJESTOM

Nikola Šutija je u kategoriji Najpothvat 2011. osvojio treće mjesto s ulovom lice od 27 kilograma. Prošle godine je osvojio Ribarsko srce za najviše prijavljenih riba i prvo mjesto za Najpothvat, ove godine je njegova kći Tina “naslijedila” Ribarsko srce. Iako je ovoga puta osvojeno treće mjesto, Nikola je nagradom bio zadovoljan.
– Sa mnom na brodu je bila i kći Tina. Bila je bura, panulao sam sa živom iglicom, a lica od 27 kilograma je uzela i na kraju završila u brodu. Manje ribe, one ispod dva kilograma, puštamo, kaže Šutija.
Nikola je poznat i kao ribar koji prijavljuje najviše ulova, a gotovo pola ribe koju su ove godine prijavili natjecatelji je on ulovio.

 STIPE LJUBIČIĆ DRUGI U NAJPOTHVATU

Stipe Ljubičić osvojio je drugo mjesto u kategoriji Najpothvat 2011. s ulovljenim ugorom od 38,40 kilograma.
– Ugor je imao 2,37 metara i ulovljen je na Pagu. Zadovoljan sam, jer to je bila borba. Ulovljen je na osti, a sa mnom je bio brat Stipe od deset godina. Vukli smo ga van rukama i nogama. Ova nagrada je dokaz da smo nešto uhvatili, neki nam nisu vjerovali, a sad će moći i vidjeti, kazao je Ljubičić.

 KRŠLOVIĆ: NAGRADA MI PUNO ZNAČI

Krešimir Kršlović iz Zadra osvojio je drugo mjesto u kategoriji Najulova 2011. za sipu kapitalca tešku čak 3,70 kilograma.
– Sipu sam ulovio u veljači na klasični peškafondo. More je bilo mirno, bonaca, i u svojoj bateli sam kao i svaki dan krenuo u ribolov. Nakon 2-3 mala ulova, nešto je strašno zateglo i prvo sam pomislio da se zakačilo za dno. Kada je krenulo bilo je otpora, a pri kraju nešto manje. Nikad nisam čuo da je netko imao toliki ulov, kazao je Kršlović, dodajući da mu je drago što je dobio ovu nagradu Zadarskog lista.
B. KUPČAK