Naš organizam je osjetljiv na promjene u temperaturi, vlažnosti, vjetru, tlaku zraka, a poznato je da tijekom zime postoji manjak dnevnog svjetla što snižava razinu serotonina, hormona sreće. Ako smo loše raspoloženi nismo baš ni proaktivni, a to je upravo ono što bismo trebali biti da bismo povećali našu sposobnost prirodnog prilagođavanja različitim vremenskim uvjetima, kaže psihologinja Mila Špinderk
Sva sreća da se jučer popodne razvedrilo i da je poslije kiše, kao što stara narodna tvrdi, ipak došlo sunce, jer nam je svima više ta voda što stalno pada, došla do grla. S vremenskih prognoza danima već slušamo “kiša će” i nikako da krene ona “što je danas lijep i sunčan dan” ili još bolje “dugo nije pala kiša”.
Prošli mjesec je na nas palo 250 litara kiše po četvornom metru što je, kako kaže Ivan Toman iz Udruge Crometeo, čak 2,5 puta više od prosjeka. Ovaj mjesec, a tek je treći dan u mjesecu, palo je čak 50 litara po kvadratu.
Voljeli bismo vjerovati da su kiše jesenje već ispunile kvotu za sva godišnja doba ove godine, ali ni to baš ne bi bilo dobro. Izgleda da nas ipak čeka nekoliko dana predaha od pustih oborina.
– Danas bi još trebala padati kiša, a sutra okreće na buru i čeka nas nekoliko sušnih dana sa zahlađenjem. Nedjelja će biti sunčana i hladna, bura će se smiriti, a od ponedjeljka opet kreće jugo. Bit će promjenjivo s malo oborina, a veća kiša nas očekuje u drugoj polovici tjedna. Nisam biometeorolog, ali koliko vidim oko sebe, kiša baš i ne utječe dobro na nas, kaže Toman.
Iako pjesma kaže “ne na kišu bez kabanice”, treba nam puno više od toga. Kabanice, kišobrani, gumene čizme prodaju se zadnjih dana “k’o ludi”, a samo želimo staviti sunčane naočale, po mogućnosti ružičaste. E to bi nas izvuklo od ove “kišne depresije”. Ne, to nije novi psihološki termin, iako u psihologiji postoji objašnjenje zašto tmurni oblaci i kiša ovako utječu na raspoloženje.
– Postoji veza između depresivnog raspoloženja i vremenskih (ne)prilika, odnosno manjka svjetlosti, vlažnog vremena… Gotovo sve osobe na određen način reagiraju na nepovoljne vremenske uvjete. Naš organizam je osjetljiv na promjene u temperaturi, vlažnosti, vjetru, tlaku zraka, a poznato je da tijekom zime postoji manjak dnevnog svjetla što snižava razinu serotonina, hormona sreće. U isto vrijeme duže trajanje noći i veća količina mraka uzrokuju veću proizvodnju melatonina, hormona koji je zadužen za ravnotežu dnevnog i noćnog ritma pa se ljudi osjećaju pospanijima, govori Mila Špinderk, psihologinja u Obiteljskom centru Zadar.
Vrijeme utječe na ponašanje, kaže Špinderk, iz jednostavnog razloga što ima utjecaj na raspoloženje.
– Naravno, ako smo loše raspoloženi nismo baš ni proaktivni, a to je upravo ono što bismo trebali biti da bismo povećali našu sposobnost prirodnog prilagođavanja različitim vremenskim uvjetima. Međutim, treba naglasiti da se ljudi ipak razlikuju po osjetljivosti na dnevne promjene vremena pa se ne bi trebali stvarati općeniti zaključci, ističe Špinderk.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Ligue 1
PSG je ponovo francuski prvak! Pobjeda Lyona donijela je veliko slavlje Parižanima
Svijet
IZDANA UPOZORENJA
Azija na udaru toplinskog vala, temperatura doseže 45 stupnjeva, škole zatvorene
Crna Kronika
TRAGEDIJA NA CESTI
Motociklist poginuo u sudaru s automobilom u Samoboru
Hrvatska
formiranje vlade
Nova runda pregovora u ponedjeljak, DP se sastaje sa SDP-om i HDZ-om
Košarka
Završila Prva ženska liga
FANTASTIČAN UČINAK Sjajna sezona Zadranki, 20 utakmica, 20 pobjeda
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Crna Kronika
Osuđen je
Pijan vrijeđao suprugu, a kasnije tvrdio: “Rekla mi je da imam malo spolovilo i da sam – kit!”
Zadar
KUPNJA NEDJELJOM
Evo u kojim trgovinama u Zadru danas možete obaviti kupnju
Crna Kronika
1,59 promila
U Zadru vidno pijan vikao na ulici, policija ga uhitila
Moda
analiza subotnjeg đira