Baština – ključ identiteta

Nama je članstvo u Hrvatskoj udruzi povijesnih gradova važno jer dokazuje da Pag ima bogatu povijest i sačuvanu baštinu, a to možemo iskoristiti u turističke svrhe, kaže gradonačelnik Ante Fabijanić

Grad Pag je pred  ljeto ove godine postao član  Hrvatske udruge povijesnih  gradova Hrvatske kojoj je  cilj povezati gradove koji  imaju bogatu kulturno povijesnu baštinu kako bi zajednički promicali i upravljali svojim naslijeđem. Predstavnici Paga sudjelovali su  na osnivačkoj skupštini koja  je održana u Dubrovniku, a  od članstva u udruzi očekuje  se i konkretna korist, posebice u razvoju turizma.
Sredstva EU
– Nama je članstvo u Hrvatskoj udruzi povijesnih  gradova važno jer dokazuje  kako Pag ima bogatu povijest i sačuvanu baštinu, a to  možemo iskoristiti u turističke svrhe. Ponosni smo što  je Pag bio jedan od šesnaest  gradova koji su sudjelovali  na osnivačkoj skupštini  udruge koja je održana u  Dubrovniku, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.
Članstvo u Hrvatskoj  udruzi povijesnih gradova  potiče povećanu brigu o kulturnoj baštini, ali i na istraživanje povijesne građe.  No pravi učinci od članstva u  udruzi očekuju se nakon  ulaska Hrvatske u Europsku  Uniju. Naime, udruženi povijesni gradovi zajednički će  sudjelovati u natjecanju za  sredstva Europske Unije koja će se uložiti u programe  kojima je svrha očuvanje  kulturne baštine i povijesne  građe. Brian Smith, generalni tajnik Europske udruge  povijesnih gradova i regija,  je kao gost na osnivačkoj  skupštini HUPG-a u Dubrovniku rekao da stariji gradovi privlače posjetitelje i  predstavljaju izazov za razvoj kulturnog turizma te kako se osnivanjem Udruge  preuzima najbolja europska  praksa koja se može primijeniti na razvoj nacionalnog  gospodarstva. Brian Smith  je rekao i kako međunarodni  značaj gradova ovisi o njihovoj kulturnoj baštini te kako  udruženi hrvatski povijesni  gradovi mogu razvijati zajedničku strategiju održivog  turizma. Uz to je naveo kako  je kulturna baština ključ  identiteta gradova, te kako bi  se upravo u identitet trebalo  više ulagati.
Projekti obnove
Za Pag je očuvanje identiteta posebno važno jer se  na tome donedavno nije dovoljno radilo. No, u posljednje vrijeme gradska uprava  je pokrenula nekoliko projekata kojima je cilj sačuvati  naslijeđenu kulturnu baštinu. Obnovljene su crkve sv.  Marije u Starom gradu,  Zborna crkva Marijinog Uznesenja, crkva sv.  Frane, benediktinski samostan  sv. Margarite, obnovljeni su bedemi uz kulu Skrivanat iz 15. stoljeća, obnovljen je  stari most koji  spaja Branimirovu obalu sa Starom rivom, pri  kraju je obnova  Kneževog dvora,  uređen je Stari  grad u kojem se  nalaze ostaci brojnih građevina iz  Srednjeg vijeka od  kojih su mnoge  označene i tako je  posjetiteljima  omogućeno razgledavanje. No, uz  spomeničku baštinu za Pag je, kao  povijesni grad, potrebno i istraživanje povijesne građe, a  na tome se u posljednje vrijeme dosta radi. Tako je nedavno objavljen prijevod  Statuta Paške općine iz  1443. godine, a objavljeni su  i radovi o Bartolu Kašiću,  Pažaninu koji je napisao prvu gramatiku hrvatskog jezika, te radovi o benediktinskom samostanu sv. Margarite, o Starom gradu, a  objavljen je i prijevod knjige  povjesničara Marka Laura  Ruića „Blasone genealogico” o podrijetlu paških plemićkih obitelji. Svojim radom Pag je opravdao članstvo u Hrvatskoj udruzi povijesnih gradova, no postoje  još brojni planovi, među kojima je obnova odora kakve  su nosili gradski vijećnici,  članovi gradske straže, paški  alkari i slično. Za sve to treba  vremena i dovoljno sredstava, no najvažnije je što se  pokrenuo proces obnove  spomeničke baštine, objavljivanje za Pag važnih povijesnih dokumenata i radova  te što se kulturno naslijeđe  počelo drugačije vrednovati.