U domu na Dvojnom jezeru upoznali smo 81-godišnju staricu Mari koja u domu radi punu 31 godinu. Kako do doma treba bar 3-4 sata hoda, u posljednjih nekoliko godina na posao dolazi helikopterom
Povedeni pričama o čarobnim ljepotama slovenskog Nacionalnog parka Triglav, šestorica mladih zadarskih planinara, među kojima i reporter Zadarskog lista uputili su se prema jedinom slovenskom nacionalnom parku. NP Triglav se prostire na gotovo 85000 ha. Zbog svog neobičnog oblika, planina Triglav je dobila ime po božanstvu južnih Slavena koje je imalo tri glave. U Sloveniji, u kojoj je planinarenje nacionalni sport, Triglav predstavlja jedan od simbola zemlje i kao takav krasi njen grb i zastavu.
Uspon osiguran sajlama i klinovima
Za uspon na vrh odabrali smo južni pravac iz mjestašca Stara Fužina, odnosno doma na Vojaku (690 m) gdje smo ostavili automobile pa preko Vodnikova doma (1817 m) do doma na Kredarici (2515 m) koji je ujedno i najviši planinarski dom u Sloveniji, a nalazi se ispod samog vrha Triglava. S Kredarice je uspon na Triglav izgledao strašno strm, no osiguran je sajlama i klinovima.
Vrijeme nam nije bilo naklonjeno. Noć prije planiranog uspona padala je jaka kiša, bilo je i grmljavine, a i još su nas više obeshrabrile priče o Triglavu kao planini gromova. U dogovoru s meteorolozima iz meteorološke postaje koja se nalazi u domu na Kredarici odlučili smo krenuti prema vrhu jer su nas uvjeravali da neće biti oborina u idućih par sati. Vrh je bio obavijen gustom maglom i oblacima stoga nam je glavna opasnost prijetila s neba. Najopasniji je grebenski prilaz vrhu koji je vrlo izložen udarima gromova, a na nekim mjestima širok je najviše jedan metar. Da je strah od udara gromova sasvim realan, uvjerava nas i cijeli niz spomen-ploča poginulima. Uz maksimalno osiguranje sigurno stižemo do vrha gdje se nalazi Aljažev stup, malo sklonište u slučaju vremenske nepogode. Iako se na vrhu zbog spomenute magle i oblaka ništa nije vidjelo našoj sreći nije bilo kraja. Ovaj za nas veliki događaj ovjekovječili smo tradicionalnim fotografiranjem sa hrvatskom trobojnicom.
Put prema dolje
Za manje od sat vremena spustili smo se do doma na Kredarici gdje još jednom bacamo pogled na magloviti vrh i ostatke nekadašnjeg triglavskog ledenjaka. Za spust u dolinu odabiremo put preko Doline sedam Triglavskih jezera. Za vrijeme našeg boravka u NP Triglav spavali smo u četiri planinarska doma, svi odlično uređeni i organizirani sa uslugom na zavidnoj razini. Najviše nam je prirastao srcu dom na sedam Triglavskih jezera (1685 m), što zbog svog položaja na prelijepom Dvojnom jezeru što zbog izuzetno ljubaznih domaćina. Tu prvenstveno mislimo na susretljivu i nasmijanu domaćicu Vanju i kuharicu Mariju Rahne zvanu Mari. Iako Mari ima 81 godinu tu radi od kada je u mirovini, punih 31 godinu. Kako do doma treba bar 3-4 sata hoda, u posljednjih nekoliko godina na posao dolazi helikopterom i tu ostaje četiri mjeseca, a ostatak je u domu na Komni.
U posjetu Bledu
Do povratka u dom na Vojaku posjetili smo slap Savicu. Riječ je o najljepšem i najposjećenijem slapu u Sloveniji u kojem voda prvo prelazi preko trideset metara kamenih kaskada a zatim se obrušava pedeset metara u dubinu. Na putu prema našem zadnjem odredištu Bledu prolazimo pokraj Bohinjskog jezera koje ujedno najveće i najdublje jezero u Sloveniji. Prespavavši u kampu zadnjeg dana posjetili smo još Bled i Bledsko jezero te kanjon Vintgar. Gradić Bled je zajedno sa svojim istoimenim glacijalnim jezerom smješten u podnožju najljepših dijelova Julijskih Alpa. Jezero okružuju šume i planine, a na sjevernoj strani obale nalazi se srednjovjekovni zamak. U sredini jezera nalazi se otok Bled, jedini prirodni otok u Sloveniji. Na otoku se nalazi crkva Marijinog Uzašašća sagrađena u 15 stoljeću. Jezerom se može ploviti samo na vesla, a uporaba motornih čamaca je strogo zabranjena zbog očuvanja čistoće jezera. Kanjon Vintgar je isklesala svojom vodenom masom rijeka Radovna. Između visokih stijena napravljen je drveni put s puno mostića koji nas vode do kraja kanjona gdje se nalazi slap Šum visine šesnaest metara.
Sklonište u slučaju lošeg vremena
Triglav je najviši planinski vrh u Sloveniji i Julijskih Alpa – visok je 2.864 metra. Prvi put je osvojen 26. kolovoza 1778. U slučaju vremenske nepogode uvijek se možete skloniti u Aljažev stup – malo sklonište koji je 1895. godine podigao Jakob Aljaž, župnik iz Dovja. Kupivši teren na vrhu Aljaž je s ekipom dobrovoljaca sav potreban materijal iznio do vrha iz doline Vrata jer je time Nijemcima htio pokazati da je to slovenska planina.
Cijene
U domove na višim gorskim predjelima svu hranu i potrebni materijal dovozi helikopter. Cijena usluge je jedan euro po kilogramu tereta. Kad je riječ o smještaju s planinarskom iskaznicom cijena u domovima možete odsjesti za 10 do 14 eura ovisno o kategoriji doma. Pivo u limenci možete kupiti za četiri eura, tursku kavu za dva eura, dok ručak sastavljen od juhe od gljiva, jote, kranjskih kobasica i punjene paprike možete dobiti za cijenu od pet do osam eura.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Ligue 1
PSG je ponovo francuski prvak! Pobjeda Lyona donijela je veliko slavlje Parižanima
Svijet
IZDANA UPOZORENJA
Azija na udaru toplinskog vala, temperatura doseže 45 stupnjeva, škole zatvorene
Crna Kronika
TRAGEDIJA NA CESTI
Motociklist poginuo u sudaru s automobilom u Samoboru
Hrvatska
formiranje vlade
Nova runda pregovora u ponedjeljak, DP se sastaje sa SDP-om i HDZ-om
Košarka
Završila Prva ženska liga
FANTASTIČAN UČINAK Sjajna sezona Zadranki, 20 utakmica, 20 pobjeda
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Crna Kronika
Osuđen je
Pijan vrijeđao suprugu, a kasnije tvrdio: “Rekla mi je da imam malo spolovilo i da sam – kit!”
Zadar
KUPNJA NEDJELJOM
Evo u kojim trgovinama u Zadru danas možete obaviti kupnju
Crna Kronika
1,59 promila
U Zadru vidno pijan vikao na ulici, policija ga uhitila
Moda
analiza subotnjeg đira