Od djetinjstva do starosti: Evo koja je najbolja prehrana za vaš mozak u svakoj fazi života

Temelji strukture i funkcije mozga postavljaju se tijekom trudnoće i ranog djetinjstva, mozak se neprestano hrani i oblikuje hranom i pićem koje svakodnevno konzumiramo, stoga je nužno slijediti zdravu i uravnoteženu prehranu.

Doznajmo kako se prehranom pobrinuti za zdravlje mozga.

1. Trudnoća

Većina ljudi zna da je potrebno uzimati folnu kiselinu tijekom trudnoće, no postoji još jedan manje poznat nutrijent koji je ključan za razvoj mozga.

Jod je esencijalni mineral za proizvodnju hormona štitnjače. Znamo da hormoni štitnjače igraju ulogu u metabolizmu, ali također određuju rast i razvoj mozga fetusa tijekom trudnoće.

Kao rezultat toga, Svjetska zdravstvena organizacija opisuje nedostatak joda kao “najvažniji pojedinačni uzrok oštećenja mozga koji se može spriječiti” u cijelom svijetu.

Nedostatak joda smanjuje proizvodnju hormona štitnjače tijekom trudnoće, što znači da će razvoj bebinog mozga neizbježno biti pogođen, a istraživanja povezuju nizak jod kod majke s rezultatima ispod optimalnog za verbalni IQ u dobi od osam godina.

Budući da je odgovarajuća razina hormona štitnjače potrebna od trenutka začeća, žene moraju osigurati dovoljan unos joda nekoliko mjeseci prije začeća.

To se općenito može postići uravnoteženom prehranom; naravno, previše također može biti problem, jer može dovesti do trovanja jodom ili hipertireoze, stoga je važno pronaći pravu ravnotežu.

2. Djetinjstvo

Mozak nastavlja svoj brz rast i razvoj tijekom djetinjstva. Omega-3 masne kiseline, posebice DHA, čine značajan dio membrane moždanih stanica.

DHA se smatra nezamjenjivim za razvoj mozga, a dokazi pokazuju da bi moglo biti osobito važno osigurati da djeca dobivaju dovoljne količine.

Nedavno istraživanje pokazalo je da manje od 5 posto djece ispunjava preporuke za konzumaciju omega-3 masnih kiselina.

S druge strane, djeca jedu više od preporučenih razina dodanih šećera. Preporučena količina slobodnih šećera, odnosno dodanih šećera, ne smije činiti više od 5% energije (kalorija) koju dobivate hranom.

Djeca u prosjeku pojedu osam kockica šećera što je ekvivalentno preporučenoj granici, uglavnom u obliku slatkih pića i unaprijed zapakiranih kolačića, a često pojedu više od 11 g šećera samo za doručak.

3. Punoljetnost

Ultra-prerađena hrana (UPF) čini 55% prehrane odraslih.

UPF su hrana koja se prodaje gotova za jelo ili spremna za podgrijavanje. Kako bi se poboljšala okusnost i rok trajanja, ova hrana obično ima više šećera, masti i soli te sadrži manje vlakana od svojih domaćih ekvivalenata.

Dakle, kako veliki postotak ove hrane u našoj prehrani utječe na naš mozak?

Meksičko istraživanje na 10.000 ljudi pokazalo je da što je veća konzumacija UPF-a, manji je unos vitamina B, C i E i minerala.

Longitudinalna istraživanja pokazala su korelaciju između kvalitete prehrane i veličine hipokampusa (memorijskog centra u mozgu).

Što je veći postotak UPF-a u prehrani, to je ovo područje mozga manje – to je problem jer je gubitak volumena mozga povezan s lošijom funkcijom mozga.

Dokazi ukazuju na to da je veća konzumacija ove hrane povezana s povećanim rizikom od depresije i štetnih promjena u regijama mozga povezanih s učenjem i pamćenjem.

4. Starost

Jedno je istraživanje pokazalo da je stopa Alzheimerove bolesti u Japanu porasla s 1% u 1985. na 8% u 2008., a kao uzrok se navodi veza s dijetama u zapadnom stilu.

Ono što je zajedničko zemljama s niskom stopom demencije je umjerena konzumacija namirnica životinjskog podrijetla, te dosta povrća i mahunarki, redovita konzumacija fermentirane hrane, čaja i kave.

Ovi podaci otkrivaju koliko je bitno i hitno naglasiti da je prehrana ključna za osiguranje općeg zdravlja našeg tijela, a posebno našeg moždanog sustava.