Negativne emocije pomažu u postizanju uspjeha, ali pod koju cijenu?

Doživljavanje negativnih emocija moglo bi biti ključ uspjeha na radnom mjestu i moglo bi dovesti do rezultata daleko superiornijih od onih koji se postižu s opuštenijim stavom, ali kakve su posljedice ovakvog načina razmišljanja na zdravlje?

Pitali su se to istraživači sa Sveučilišta u Essexu (Ujedinjeno Kraljevstvo) koji su proveli istraživanje upravo o emocijama koje dovode do uspjeha i njihovoj obradi u našem mozgu.

U istraživanju je sudjelovalo više od tisuću studenata i odraslih iz četiriju zemalja (Velike Britanije, Njemačke, Amerike i Kanade), a ocjenjivalo se upravljanje emocijama u teškim situacijama na fakultetu ili na radnom mjestu.

Prema znanstvenicima, postoji dvanaest emocija koje potiču i utječu na uspjeh, šest pozitivnih i šest negativnih.

Negativne emocije su:

• ljutnja (frustracija)
• anksioznost
• sram/krivnja
• dosada
• osjećaj beznađa
• razočarenje (tuga)

S druge strane, pozitivne emocije su sljedeće:

• zadovoljstvo zbog obavljenog posla (uzbuđenje)
• nada (predviđena radost)
• ponos (zahvalnost, retrospektivna radost)
• spokoj
• sigurnost
• olakšanje (ispunjenje na kraju djela)

Iako se čini da se sve te emocije međusobno jako razlikuju, one zapravo aktiviraju slične mehanizme u našem mozgu: tjeskoba i ljutnja, na primjer, potiču našu produktivnost jednako kao i uzbuđenje i nada.

Međutim, učinci pozitivnih i negativnih emocija na naše zdravlje vrlo su različiti. Negativne emocije također mogu osigurati visoku razinu produktivnosti, ali imaju dramatične učinke na naše fizičko blagostanje.

Glavobolja, mučnina, bol u leđima, nedostatak sna, poremećaji u prehrani posljedice su koje treba prihvatiti unošenjem negativnih emocija na radno mjesto.

Ali koja je najsnažnija i najkorisnija emocija za naš uspjeh? Možda se čini očiglednim, ali nada je pozitivan pokretač za postizanje naših ciljeva.

Nada za sobom povlači druge pozitivne emocije – zadovoljstvo učenja, želju za uspjehom, ponos na postignute rezultate – stvarajući tako kreposni krug pozitivnosti.

Istraživači se nadaju da rezultati ove ankete mogu pomoći učiteljima, trenerima i poslodavcima u stvaranju radnog (ili studijskog) okruženja koje je što pogodnije za pozitivne emocije.